Hrvatska - aktuelnosti

[Duminjo]

U VEČERAŠNJOJ emisiji Potraga objavljeni su uznemirujući kadrovi na kojima maskirane osobe, s takozvanim fantomkama, udaraju izbjeglice koje ispuštaju bolne krikove te ih tako nasilno usmjeravaju preko rukavca rijeke Korane s teritorija Hrvatske na teritorij Bosne i Hercegovine.



Muškarci maskirani fantomkama, u jaknama koje jako sliče onima interventne policije tuku migrante istim palicama kakve ima interventna i viču: "Go to Bosnia"

Na snimci se može čuti i kako jedan od maskiranih muškaraca nakon udarca migranta palicom viče za njim: "Go to Bosnia."


Ovo je snimljeno u lipnju za vrijeme osmomjesečnog novinarskog istraživanja u kojem je RTL-ova ekipa sudjelovala zajedno s kolegama već spomenute istraživačke mreže Lighthouse Reports iz Nizozemske, švicarskog SRF Rundschaua, njemačkog ARD Studia Beč, ARD Monitora, francuskog Liberationa, nizozemskog Pointera, Novosti i der Spiegela. Istraživački novinari Klaas van Dijken i Lamia Šabić kamerom su zabilježili ovaj događaj nedaleko mjesta Šturlić na bosanskohercegovačkoj strani.

"Kad smo ušli na područje tzv. zelene granice, kod rijeke Korane, nedaleko mjesta Šturlić u BiH, morali smo puzati kroz žbunje i onda smo čuli automobil kako se vozi s druge strane, po makadamu, s hrvatske strane granice. Vozilo se zaustavilo, otvorili su kombi, pretpostavljam, jer ga nismo mogli vidjeti, ali smo mogli čuti udarce i krikove ljudi, bilo je očito da je u tijeku premlaćivanje. Zatim, oko 20 metara od nas, kroz grmlje smo ugledali četiri osobe s maskama kako udarajući tjeraju ljude u rijeku dubine do prsa. Silom u Koranu i nazad u Bosnu", ispričao je van Dijken.

Nasilne deportacije, tzv. pushbackovi, protjerivanja s hrvatskog tla uz primjenu sile pri kojima policija oduzima mobitele, osobne stvari i dokumente redom su svjedočanstva izbjeglica o kojima su do sada izvještavali ne samo brojni domaći i strani mediji već i gotovo sve domaće i međunarodne nevladine organizacije. Osobe na ovoj snimci nemaju nikakvih oznaka na svojim odorama. No radi se o opremi kakvu ima hrvatska interventna policija.

"Pažljivo smo pregledali snimku i utvrdili da muškarci nose specifične jakne, prošivene s dugim rukavima. Analizirajući ih, zaključili smo kako je neobično da nose takve, prošivene jakne, a bio je topao, ljetni dan. Zatim smo usporedili fotografiju službene podjakne hrvatske interventne policije s jaknom koja se može vidjeti na snimkama, i jasno je da se radi o potpuno istoj vrsti jakne. Ima isti zatvarač, zatvarače sa strane i isti uzorak, način na koji je jakna prošivena", objašnjava van Dijken.


Index.hr

Citav clanak je malo duži pa koga zanima
https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx ... i_ostalo_m

[TAFKAP]

Sad se kofol čude govna Evropska...

https://www.tagesschau.de/ausland/europ ... n-101.html

[Šabović Adis]

Jbt, tuku ih ko da nemaju svu potrebnu dokumentaciju, vize, pasoše, ko da ne prelaze granicu na graničnom prelazu đe i svi ostali...ko da su neki ilegalci. Fuj!

[amidza idriz]

De se ti igraj s'tom mackicom.
Svaka policija kada zatekne nekoga na svojoj teritoriji ilegalno i bez dokumenata duzna je da ga uhapsi i provede proceduru radi ilegalnog ulaska u zemlju.

[Šabović Adis]

E šta mi reče? A ja misio da zakoni se donose da imaš šta ignosrisat, kršit i ismijavat.

[amidza idriz]

...a policija postoji da motkama tuku prestupnike kao u Indiji.

[Šabović Adis]

Kad nije hajra pričat onda pendrek radi. Nisi znao?

[TAFKAP]

E šta mi reče? A ja misio da zakoni se donose da imaš šta ignosrisat, kršit i ismijavat.

Radi se o kršenju zakona i kompetencija.

Policija po zakonu mora utvrditi identitet osobe ako je to moguće i predati je nadležnim institucijama (uredu za strance).
Policija ne smije na nelegalan način prebacivati osobe preko granice, bez sporazuma između država i mimo zvaničnih graničnih prelaza (tzv. pushback).

[Šabović Adis]

E šta mi reče? A ja misio da zakoni se donose da imaš šta ignosrisat, kršit i ismijavat.

Radi se o kršenju zakona i kompetencija.

Policija po zakonu mora utvrditi identitet osobe ako je to moguće i predati je nadležnim institucijama (uredu za strance).
Policija ne smije na nelegalan način prebacivati osobe preko granice, bez sporazuma između država i mimo zvaničnih graničnih prelaza (tzv. pushback).

Vidiš da smije. Vidiš da čak i ilegalci smiju da se prebacuju na ilegalan način preko granice i mimo zvaničnih graničnih prelaza.

[MorningStar]

Jugoslavenska granica prema Albaniji je recept , nemas sta push back - noga nelegalno kroci - puc puc , ko je ?

[TAFKAP]

Radi se o kršenju zakona i kompetencija.

Policija po zakonu mora utvrditi identitet osobe ako je to moguće i predati je nadležnim institucijama (uredu za strance).
Policija ne smije na nelegalan način prebacivati osobe preko granice, bez sporazuma između država i mimo zvaničnih graničnih prelaza (tzv. pushback).

Vidiš da smije. Vidiš da čak i ilegalci smiju da se prebacuju na ilegalan način preko granice i mimo zvaničnih graničnih prelaza.

Nije (djelimično) nam Hrvatska kriva, što mi nemamo funkcionirajuću državu, graničnu policiju, vladavinu prava,...

[Šabović Adis]

Vidiš da smije. Vidiš da čak i ilegalci smiju da se prebacuju na ilegalan način preko granice i mimo zvaničnih graničnih prelaza.

Nije (djelimično) nam Hrvatska kriva, što mi nemamo funkcionirajuću državu, graničnu policiju, vladavinu prava,...

Pa nisam ni rekao da je BiH šta kriva, štoviše smatram da ima poprilično neutralan stav; BiH pušta ilegalce da ulaze, BiH ih pušta i da izlaze...

[Krokodil Behko]

[ironman]

Hrvatski državljani od danas mogu u SAD bez vize uz jedan uslov..

[Krokodil Behko]

Baš kao za Srbiju, izgleda da će nam i za Hrvatsku trebati tema "Druga Hrvatska", jer je ova standardna, dobro skliznula u vlastiti civilizacijski poraz

VESNA PUSIĆ JE SVE DOBRO PROČITALA NA BALKANU: "DODIK svojim političkim potezima želi dokazati da BiH nije spremna za EU. Čović tretira MILORADA kao svoj POLITIČKI UZOR”

„Zapadni Balkan“ je nezgrapni termin koji ne odgovara ni geografski ni politički, ali se uvriježio kao naziv za zemlje bivše Jugoslavije koje nisu članice Europske unije (EU), plus Albanija. Zato ću ga ovdje koristiti kao skraćenicu za taj teritorij.

Odnosi i situacija na Zapadnom Balkanu danas su lošiji i nestabilniji nego što su ikad bili od okončanja „balkanskih ratova“ iz devedesetih godina prošlog stoljeća. Crnu Goru razdiru rasprave unutar same vladajuće koalicije treba li ta država uopće postojati. Srbija gomila vojsku na granici s Kosovom i srbijanski avioni nadlijeću tu granicu.

Piše: Prof. dr. Vesna Pusić (Atlanska inicijativa)

Sjeverna Makedonija i Albanija čekaju zamrznute neki pozitivni pomak od EU, dok skepsa i razočaranje u tim društvima razumljivo rastu. I konačno, Bosna i Hercegovina (BiH), blokirana i izvana i iznutra, s unutrašnjim disruptorima koji sprječavaju bilo kakav pomak i vanjskim zamorom i nedostatkom političke volje i ideja što napraviti.

Za sve to postoje mnogi razlozi: propuštene prilike i politički trenuci kad se moglo nešto napraviti, kao za vrijeme Zorana Đinđića u Srbiji; iznevjerena obećanja, kao nakon Prespanskog sporazuma i revizije u sudstvu u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji; globalno nazadovanje i uzmicanje liberalnih demokracija pred agresivnim populizmom; pandemija, koja je pojačala strah i neizvjesnost u društvima i otvorila prostor politici „čvrste ruke“; primjeri nacionalističkih populista koji se uspješno održavaju na vlasti i u nominalnim demokracijama unutar EU.

Zapadni Balkan ne pripada nikamo!?

Ali najveći utjecaj ima opća atmosfera i osjećaj koji je stvoren da Zapadni Balkan ne pripada nikamo. Države članice jedna za drugom u svojim šestomjesečnim predsjedanjima EU organiziraju sastanke na vrhu s čelnicima država Zapadnog Balkana. Ti sastanci jedan za drugim rezultiraju ničim. Države se uvjeravaju da im je europska budućnost zagarantirana, povremeno se nešto promijeni u metodologiji pregovaranja o članstvu, ali pomaka nema. Crna Gora je započela svoje pregovore o članstvu pred više od devet godina, početkom ljeta 2012. godine.

Upravo se navršava osam godina otkako je Srbija otvorila pregovore o članstvu, posljednja iz te grupe kojoj je to pošlo za rukom. No pregovori Crne Gore i Srbije nisu se otada mnogo pomakli. Nekako u isto vrijeme navršit će se i šest godina otkako je BiH predala zahtjev za članstvo u EU. Za to vrijeme situacija u državama Zapadnog Balkana nije mirovala. Ona se sustavno pogoršavala.

Bosna i Hercegovina je, kao i obično kad se radi o ovoj regiji, najočitiji i najdramatičniji primjer. Ne zato što je ona nužno najdalje od članstva. Obrnuto, uz malo političke volje i nekih promjena na široj političkoj sceni, BiH bi se mogla pretvoriti u kandidatkinju koja ozbiljno pregovara o članstvu.



Međutim, BiH je istovremeno ključna država za stabilnost Jugoistočne Europe, ali i zemlja s najviše unutarnjih i vanjskih disruptora. Koristim ovaj donekle nezgrapni pojam disruptor da bih opisala političke aktere koji na razne načine kontinuirano destabiliziraju BiH, dovode u pitanje njene institucije, kreiraju unutrašnje sukobe i blokade, ili se izvana destruktivno miješaju u unutrašnju politiku i funkcioniranje zemlje. Nema sumnje da su proeuropske snage u BiH danas pesimističnije nego što su to bile početkom 2016., kad je predan zahtjev za članstvo. I mladi obrazovani ljudi u izboru između angažmana i iseljenja sve češće biraju odlazak.

Šta se može uraditi?

Ne može se reći da u međuvremenu nije bilo ideja kako razriješiti ovu blokadu. Govorilo se o mogućnosti da BiH i ostale zemlje iz regije budu po hitnom postupku primljene u europsko zajedničko tržište, odnosno da se jasno definiraju kriteriji za tržišnu integraciju, a ostali aspekti članstva budu ostavljeni za kasnije.

To bi ohrabrilo proeuropske snage u tim zemljama i predstavljalo bi stvaran i značajan pomak na putu do članstva. Istovremeno, ne bi izazvalo takav otpor kod skeptičnih država članica EU koje, poučene ranijim lošim iskustvom, inzistiraju na pravnoj državi, funkcionirajućem sudstvu i smanjenju korupcije kao nezaobilaznim uvjetima. Druga je mogućnost da se prilagodi i primijeni metoda korištena prilikom pristupanja baltičkih država 2004. godine. Tada su Danska, Švedska i Finska na sebe preuzele partnerstvo s Litvom, Latvijom i Estonijom i služile im kao neka vrsta mentora i vodiča prilikom prilagodbe i pridruživanja EU.

Istovremeno, one su postale i njihove zagovornice unutar Unije. Nedavno je predstavljena još jedna ideja – model pridruživanja EU koji bi se odvijao u četiri faze. Početna faza bi zahtijevala minimum uvjeta i smanjenu financijsku kohezijsku pomoć. Napredujući na svom pristupnom putu, zemlja bi postepeno dobivala veća prava sudjelovanja u institucijama i odlučivanju u EU, ali bi postala punopravnim sudionikom odlučivanja tek u završnoj, četvrtoj fazi, zajedno s ispunjenjem svih uvjeta i punopravnim članstvom.

Načelno gledano, svaka od ovih ideja je bolja od sadašnje blokade i u provedbi bi probudila zaspali optimizam bosanskohercegovačkog društva, toliko nužan za uspjeh europskog projekta.

Problem je u tome što nijednu od njih, kao ni neku dodatnu, novu ideju, nema tko provesti. Unutrašnji disruptori u BiH su sebi postavili blokiranje vlastite zemlje na euroatlantskom putu kao glavni zadatak. Vođa Republike Srpske, jednog od dvaju entiteta u BiH i trenutno član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, u svom javnom govoru, pa i konkretnim političkim potezima čini sve kako bi dokazao da BiH nije spremna za EU i da nikada neće ni biti spremna.

On pokušava razgraditi čak i mali, već postignuti napredak u uređivanju države i održava atmosferu neizvjesnosti i privremenosti koja bi obeshrabrila i odlučniju EU od ove današnje. Predsjednik HDZ-a BiH, najjače političke stranke bosanskohercegovačkih Hrvata, Dragan Čović sve češće tretira Dodika kao svoj politički uzor i pridružuje mu se u funkciji unutrašnjeg disruptora BiH.

Nominalno, njegova stranka podržava BiH u euroatlantskim integracijama, ali praktično čini sve kako bi onemogućila bilo kakav pozitivan pomak. Ni službena bošnjačka politika ne pokazuje euroentuzijazam. U svakoj krizi mnogo se spremnije obraća Turskoj nego EU i, sa svojim srpskim i hrvatskim partnerima u vrhu bosanskohercegovačke vlasti, bliža je modelu podjele plijena nego izgradnje funkcionirajuće države.



Kao vanjski disruptori pojavljuju se dvije susjedne države – Srbija i Hrvatska. Obje potpisnice Dejtonskog sporazuma koji je okončao rat, ali nije ukorijenio mir, Srbija i Hrvatska su tokom vremena pokušale redefinirati svoju ulogu u tom sporazumu i pozicionirati se kao njegove čuvarice i garantorice. To, naravno, nije bila njihova uloga u Dejtonskom sporazumu. Garantori i svjedoci Sporazuma su SAD i Francuska, pa u neku ruku i EU. Srbija i Hrvatska, kao i Bosna i Hercegovina, potpisale su ga kao zemlje uključene u konflikt, bez čijeg pristanka se rat nije mogao prekinuti.

No svi ti unutrašnji i vanjski disruptori crpe svoju političku snagu i utjecaj iz nadmetanja i konflikta koji se događaju daleko iznad njihovih glava. Neke zemlje Zapadnog Balkana zamislile su da bi mogle igrati ulogu kakvu je pred šezdesetak godina igrala Jugoslavija sa svojom nesvrstanim politikom.

Put u "ničiju zemlju"

Druga vremena i drugačiji igrači! Danas takvo ponašanje ne rezultira političkim utjecajem, već pretvaranjem Zapadnog Balkana u ničiju zemlju. Na prostoru te „ničije zemlje“ odvija se političko nadmetanje između Rusije i EU.

Bez tog konflikta lokalni disruptori ne bi imali nikakvu snagu ni značaj. I zato problem treba početi rješavati u njegovoj cjelovitosti i punini, a ne mučiti se s posljedicama i zatvarati oči pred suštinom. Odnosi između EU i Rusije postali su istinski antagonistički od 2014. i sukoba oko Ukrajine.

Ta napetost je u međuvremenu rezultirala mnogim političkim nesrećama, a radikalizacija Dodikove pozicije, pa onda i stavova drugih bosanskohercegovačkih i balkanskih disruptora, jedna je od tih posljedica. Nema nikakve sumnje da su BiH i ostale zemlje Zapadnog Balkana Europa i da im je budućnost u EU. To gotovo da nije pitanje bilo čijeg izbora, već naprosto geopolitička činjenica. One nisu „ničija zemlja“; one su europska zemlja.

Međutim, jedan od bitnih faktora u dovršenju tog posla je normalizacija odnosa između EU i Rusije. U tom odnosu ima mnogo otvorenih i teških pitanja. Sudbina BiH i Zapadnog Balkana nije najteža, ali je u situaciji političkog sukobljavanja i nadmetanja najpraktičnija za kontinuiranu destabilizaciju.

Zato, paralelno s definiranjem uvjeta i kriterija za članstvo, EU mora pronaći novi modus vivendi s Rusijom i na taj način oduzeti vjetar iz jedara lokalnih disruptora koji su se u tom političkom međuprostoru pokazali tako efikasnom preprekom europskoj transformaciji BiH i ostalih zemalja Zapadnog Balkana.

* Vesna Pusić je hrvatska sociologinja i političarka koja je bila potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova od 2011. do 2016. Otvorena liberalka i zagovornica europskih integracija, antifašizma i ljudskih prava, Pusić je od 2000. do 2016. godine bila i zastupnica u Saboru Republike Hrvatske. Predsjedavala je saborskim Odborom za praćenje napretka pristupanja Hrvatske EU.

Radio Sarajevo

[Hannibal]

Filip Zavadlav (25), koji je osumnjičen da je u januaru ove godine u Splitu, počinio trostruko ubojstvo, u svom se prvom ispitivanju jučer se branio šutnjom.

Branko Šerić, advokat Zavaldava, za RTLje kazao da Filipa nije posjetio dva mjeseca zbog korone te da mu je jutros izgledao pribran.

Vještačenje je dokazalo da je Filip Zavadlav u vrijeme počinjenja ubistava bio bitno smanjeno uračunljiv.

"On je svjestan za što ga se tereti. A o tome kako će se dalje situacija s njim odvijat, to ćemo vidjeti. Hoće li će nešto biti, neki stresni okidač koji će utjecati na njegovo duševno stanje i zdravlje, o tom potom", kazao je Šerić.

Istraga je njegovim iskazom završena te se čeka podizanje optužnice, ali i njegov premještaj iz zatvorske bolnice u Svetošimunskoj ulici.

"U ovom trenutku ne znam u koji će okružni zatvor biti premješten, u Remetinac ili negdje drugdje. Ali uvjeren sam da neće biti vraćen na Bilice u Split, jer razlozi sigurnosti i dalje postoje. Oni opravdavaju da ne bude smješten u Okružnom zatvoru u Splitu", kazao je Šerić.

Šerić je odgovorio i na pitanje raspituje li se iko za Zavladava i njegovo psihičko zdravlje.

"Ima jako puno upita pristiglih u moju kancelariju i lično. Dobiva jako puno pisama. Ima ljudi koji mu i dalje izražavaju podršku, ali ja ih shvaćam. To nije podrška za nešto što je on napravio, ako je napravio, već isključivo što ga smatraju žrtvom sistema", kazao je Šerić.

Otkrio je da je Zavladav dobio više od 500 pisama, a dobiva i fotografije. Na pitanje jesu li u pitanju fotografije žena, kazao je da ne želi o detaljima.


Iako to odvjetnik Šerić nije želio komentirati, RTL prenosi da trostrukom ubici iz Splita redovito stižu i bračne ponude, a neke od tih navodno su žena najavile da stižu na suđenje gdje god se ono bude održavalo.

isto je bilo birvaktile i sa ricardom ramirezom

Night_Stalker_The_Hunt_for_a_Serial_Killer-1014x570.jpg

[Krokodil Behko]

Hrvatska je počela punu primjenu Zakona Evropske unije po pitanju stroge kontrole na granicama u vezi s unosom proizvoda životinjskog porijekla, hrane ili biljaka iz trećih zemalja. Ukoliko putujete iz BiH u Hrvatsku, vodite računa šta smijete nositi, jer biste u protivnom mogli dobiti visoku novčanu kaznu.


To su nedavno na svojoj koži osjetili brojni putnici koji su iz BiH ponijeli nekoliko kilograma kupusa, kobasica, cigareta ili više komada pašteta. Godinama nisu imali nikakvih problema, no odnedavno je situacija drugačija jer carinici traže sve neprijavljene proizvode bez odgovarajućih certifikata.

Jedan putnik je kažnjen na Graničnom prijelazu Izačić zbog 10 glavica kupusa sa čak 5.100 kuna, odnosno oko 1.327 KM.

"Kako se navodi u prekršajnom nalogu koji je izdat ovom vozaču, kriv je jer nije podnio carinsku deklaraciju za robu pod zabranama, koja je pronađena u torbama u prtljažnom prostoru i to 15 kilograma svježeg kupusa", navodi portal GPmaljevac.com, koji redovno prati dešavanja na granicama i promjene pravila putovanja.

Tako su im se počeli javljati putnici prilažući prekršajne naloge koje su morali platiti odmah - 3.500 kuna za tri tikve, 4.500 kuna za tri akumulatora + 350 kuna za odvoz smeća, kao i 3.000 kuna (782 KM) za 10 kokošijih pašteta.





Od poznatih kaznih najgore je prošao putnik koji je iz BiH ponio sedam kilograma ljutih krajiških kobasica. On je zbog toga morao platiti čak 14.000 kuna, odnosno 3.644 KM.

"Sva ova pravila vrijede od ulaska Hrvatske u EU, ali je bila komplicirana provjera s veterinarima i hrpom papira i zbog toga su putnici manje kontrolisani. Novim zakonom sve je pojednostavljeno. Sada su propisi potpuno usaglašeni s evropskim", navedeno je u prilogu hrvatske RTL televizije.

Treba istaći da će ovo žestoko pogoditi i državljane Hrvatske koji su često u pograničnim područjima odlazili u BiH po jeftinije životne namirnice. Sada to više neće moći.


Putujete li u EU iz zemlje koja nije članica EU, strogo je zabranjeno nositi svježe meso ili suhomesnate proizvode, paštete, mliječne proizvode. Voće i povrće je također zabranjeno prenositi preko vanjskih granica EU, što predstavlja i hrvatska granica.

"Pri dolasku u EU možda ćete morati proći službene kontrole nadležnih tijela. Nosite li meso ili mliječne proizvode koje niste prijavili, ti će proizvodi biti zaplijenjeni i uništeni, a vi možete biti kažnjeni novčanom kaznom ili krivično gonjeni", navedeno je.

Na putovanju u EU smijete nositi proizvode dobivene od životinja. Međutim, većina zemalja EU ima stroga pravila o nošenju ugroženih životinja ili biljaka ili proizvoda koji su od njih dobiveni, a u nekim slučajevima možda će vam biti potrebna dozvola.


Količine koje premašuju količine navedene u tabeli iznad podliježu veterinarskom pregledu i mora ih pratiti veterinarski certifikat te se mogu unositi u Hrvatsku/EU samo preko graničnih prijelaza na kojima djeluje Granična veterinarska inspekcija (granični prijelazi Bajakovo, Stara Gradiška, Nova Sela, Karasovići, Luka Rijeka, Luka Ploče, Zračna luka Zagreb) uz obaveznu prethodnu prijavu za službenu kontrolu koja se podnosi nadležnoj graničnoj veterinarskoj inspekciji.


Proizvodi životinjskog podrijetla koji ne ispunjavaju navedene uvjete smatraju se nesukladnim te se obavezno oduzimaju od putnika radi njihovog uništavanja. Također, propust da ih se izričito prijavi carinskim službenicima predstavlja kažnjivu radnju za koju je propisana novčana kazna.


(klix)

[Mutevelija]

Nasikrio sam se

[Taare]

Neka je. Gladne oči. Prte se paštete, meso, grah...ko da je njemačka bijafra pa nema niš za kupit.

[Taare]

Mene bi pogodilo da bosna uvede reciprocitet pa da ne mogu unijet cigare.