Vladimir RUS wrote:
I kažeš samo zemlja, kuća, kola, mehanizacija i to je to. Ma nema sirotinja je to, Behko moj.
To je imao svako ko je imao bar deset duluma zemlje. Imao je i moj dajdža, pa nikad nije tvrdio da je bogat
Sinu je u ono doba, kupio vlastiti šleper i to baš šleper, a to u socijalizmu nije imao svako, pa i taj sin, imao je stan (možda još uvijek ima) u centru, a ni on ne tvrdi da je bogat
je posljedica istorijskih okolnosti u kojim su Age i Begovi zauzimali modernim riječnikom rečeno atraktivne lokacije, dok su hrišćansku raju gurali ka selu. Zato i jeste Bijeljina do prije 20-ak godina izgledala kao neugledna i prašnjava kasaba bez kanalizacije, a danas grad koji može da se poredi i sa drugim gradovima.
Ti bi prvo morao znati nešto o historiji tog grada, pa tek onda tako (samouvjereno) pričati o "istorijskim činjenicama", da ne ispadneš neznalica. Kužiš?
Nisu age i begovi ništa tu zauzimali, nego je njihovo sve u centru bilo 1000 godina unazad. Lahko ih je prepoznati. Otiđi u Bn, pa se raspitaj malo za Dragiće, Ljuboviće, Dubravčeviće itd. Ne, nisu oni kršćani, muslimani su, samo su od pamtivjeka tu i nisu ni mijenjali prezimena, da bi se kao starosjedioci tu i isticali. Pitaj gdje su im kuće i sl. Samo će ti se kazati sve oko centra BN.
Čuveni srpski gay pop Kačavenda, na njihovoj je zemlji bespravno sagradio onaj kič. Kužiš?
Njihova je ona džamija, njihovi su bili tu kad se prvi put pravila, njihovi su tu bili i kad je tu bila ona crkvica, čiji su temelji ispod džamije, a i nju su ti i tadašnji pravili, pa je isti pregradili u džamiju. Ha jah.. Njihova je prćija svakako, pa mogu kako hoće, zar ne? Koga boli klinac, ko šta radi sa svojom zadužbinom?
Što se tiče te sirote kršćanske raje, za koju kažeš da je potiskivana, kao što vidiš, nje NIJE NI BILO tada u BN, jer su svi domicilni, prešli u Islam. Novi hrišćani se tu pojavljuju u vidu Vlaha otuda od Timoka i dalje i to je to. Dovode ih Turci kao nagradu za odanu službu istima. Eto, tako počinje srpska historija u Semberiji.
Prolazio sam kroz Janju prije 5 godina kada sam se vraćao sa mora. Zbite uličice, sve kuće nadžidžane jedna do druge. Mahala samo takva. Na pola puta između modernizovanog turskog orijenta i krcate ciganske mahale.
Jako puno zaključaka, za jedan jedini prolazak kroz neko mjesto, a garant nisi pješke prolazio, zar ne? Riječ je o vjerovatno najboljim povrtlarima u BiH. Pitaj Fruita, eto. Držali su sve pijace po BiH, pa i šire i nema teorije da nisu bili bogati,. Zbijenih ulica ima, ali to je uslov za nastanak nečega što bi se moglo zvati gradom. Šta očekuješ da vidiš? Njivu od deset duluma u centru grada?
Bila je Janja i zasebna opština do šezdeset i neke, pa je ukinuše. Svjesno je sprječavan nastanak većinski bošnjačke opštine u tom kraju, dok s druge strane, vukojebina zvana Lopare, može postati zasebna opština.
To je zatošto pšenicu i kukuruz je u to doba najviše potencirala tadašnja država tj. tačnije tadašnji sistem. Osim toga, Semberija je idealna za sadnju te dvije kulture. Čak što više, najidealnija je u bivšoj SR BiH i šire za to. Neće seljaci saditi mandarine u Semberiji. Ha ja.
Izvini dečko, jesil ti siguran da se razumiješ oko poljoprivrede? Ja evo na brzinu izguglah, da se rekordni prinosi u Semberiji ni po čemu ne ističu u odnosu na prinose u HR.
http://www.agroklub.com/ratarstvo/rekor ... eni/15012/
http://swot.ba/wordpress/rekordni-prino ... ruza-u-rs/
Suština bi bila u tome, da je semberska zemlja pjeskovita, pa zato i imamo te Janjarce povrtlare, jer povrće traži rastresitiju zemlju. To je i logično. Đe si ti vidio dobru papriku iz teške crnice? Znači, Semberija je podesna za te stvari. Podesna je ona i za žitarice ali kao što vidiš, nema ona tu neku prednost ispred ostalih ravnica, pa i brežuljkastih terena, ako govorimo o kukuruzu.
Eto i sam si potvrdio ono što ja tvrdim. Socijalizam. Država je tematski kreirala gradove. Bijeljina je bila zemišljena kao poljoprivredno i prehrambenoprerađivačko industrijska sredina (primjeri Bijeljinska Šećerana, prehrambena industrija Sava,, Žitopromet...), dok je susjedna Tuzla zamišljena kao hemijsko-industrijska sredina (zbog solane je izgrađena ifabrika hemijskih proizvoda Dita, prašak za veš sadrži veliku količinu soli), Brčko kao trgovačka sredina (zbog brčanske luke i značaja kao raskrsnica za autrougarsko carstvo, dakle još u doba austrougarskog carstva. Između ostalog zato Brčko je dobilo jednu od najvećih ako ne i najveću tržnicu na Balkanu) i dijelom poljoprivredni grad (pošto je Brčko po konfiguraciji terena veoma slično Bijeljini odatle i poljoprivredna industrija (Bimex, Bimal, Bosnaplod, Biljana, zatim nekadašnje Agrosjeme i Žitopromet Brčko i druge firme).
U pravu si.
Tako ti je i danas i to svugdje u BiH. Niko nije pripremljen za praktični rad nakon školovanja. Sve neki ekonomisti, pravnici, komercijalisti, menadžeri i šta sve ne, a nemaju pojma ili imaju nešto pojma pa brljave, a o pokretanju vlastitog biznisa iz sfere za koju su se školovali da i ne govorim. BiH je džiberska zemlja. I kada pokreneš neki biznis, prethodno se školuješ za konobara, da bi na kraju otvorio benzinsku pumpu (lupam primjer).
Slažem se.
Pa da, vidiš cige glancale cipele, šipci pravili koljače, ljimunadu i ljebac, a vi čukali bakar i dimili se zajedno sa ćevapima.
Sve sama gospoda, u tadašnjem gradu sparam koga čak i neka sela su izgledala urbano.
Ma nemoj?
Bijeljina je prije rata, imala taj Dom Omladine, na primjer, koji je bio poznata kulturna institucija širom YU, a sad? Imala je poznat muzej i jednu od najpoznatijih umjetničkih galerija u YU, ali ti se toga vjerovatno ne sjećaš. Tu je bila i ganc nova biblioteka, vjerovatno najljepša u YU u trenutku kad je sagrađena, a sad?
Godinama iza rata, tu nije bilo ni jebenog kina, a kamo tek nešto drugo.
Eeee, vidiš, to je to što ti hoćeš reći, kako je došao neko pametniji pa nešto napravio. Grad je ono što sam ti naveo, a ne jebene benzinske pumpe i marketi. Kužiš? Ne kužiš, znam, čisto se kulturološki ne slažemo
a evo i zbog čega...
Evo danas etno selo Stanišići izgledaju kao iz nordijske bajke za djecu, jedno sembersko selo ima bazene. a tu je zdravstveno turistički kompleks "Banja Dvorovi", eno i Slobomir gradi akva park vrijedan 36 miliona KM, a imaju i bazeni u Amajlijama.
I za tebe je to grad?
To može biti bajka samo za seljadiju, jer kod njih je sve kičasto, pa tako da im te stvari mogu biti zanimljive. Imao sam prijatelja slikara, koji mi se kleo, da ga je angažovao tako neki srpski seljak, da mu oslika zamrzivač sa raznim pejsažima
Grad je ono gore što navedoh, a bilo je tu toga još. Bila su i dva pozorišta, a sad nema nijednog.. itd..itd..
Pa te bazene možeš danas naći svugdje, čak i u rudarskoj Brezi, jel ti znaš za to?
Misliš onih Turaka i Srba/Muslimana što su otišli u Tursku. Tada Bošnjaci kao nacija nisu postojali i bili su samo ideja u glavama autrougarskih moćnika. U Bijeljini je tada ostao samo onaj musliman koji se etnički deklarisao kao Srbin, a muslimani kao narod se tek spominje tokom Tita, a Bošnjaci tek u ratu, a prije toga je sve ovo bilo u vlasništvu austrougara.
Jel to te gatibo zabolilo ono oko doseljenja Vlaha, pa pišeš o tim fantomskim turskim doseljenjima u BiH, a znaš i sam da ih nije bilo? Koji Srbi? Jel misliš na ove već pominjane Rumune?
Pšenica je mnogo bitna i sve bitnija, kao i zastupljena i sve zastupljenija povrtlarska i poljoprivredna kultura uopšte nego što ti misliš.
Pa de mi onda pojasni, zašto hljeb u RS nije ništa jeftiniji, nego u SA, na primjer?
Ovdje ga ima i za pola marke na 350-400 gr. Čini mi se da ne može jeftinije.
Sjećam se srpske spike u Bijeljini, s početka rata: "Nema više Sarajevu naše pšenice i sigurno će pomrijeti od gladi". E pa eto, sad SA izađe na tržište i kupi američku pšenicu po mnogo povoljnijoj cijeni, samo ako im usfali. Eto toliko o bitnosti domaće pšenice.
Pšenica je prehrambeno zlato bez kojeg nebi se uvišestručio broj stanovnika u svega nekoliko decenija.
.......?
