BiH u očima drugih
Moderator: Krokodil Behko
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120474
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6992 times
- Been thanked: 7930 times
- Status: Online
BiH u očima drugih
Mozda malo neobicna tema,ali sa ovakvinm tekstom,nemam gdje..
Pocesto nam se desi da gledano iz ugla,neke evropske zemlje,izgledamo,ovakvi ili onakvi.. I na forum,doneseno je vec,podosta takvih vijesti,razbacanih kojekuda po temama.. Pa ova tema,mogla bi da bude i zbirnog i komentarnog karaktera
Evo sta dubrovacki list,"dubrovacki vijesnik",kaze za bascarsiju:
Ima li u ovome istine?
Zar se stvarno gace prodaju na bascarsiji ili su ovi mediji iz Hrvatske,
postal.i vec tradicionalno oholi prema nama?
Ono sto sam ja vidio,da na centru bascarsije,neki davezi,postavljaju standove
i prodaju dresove a la "Dzeko & co" a tu im bas i nije mjesto..
Kad su mogli da zabrane zestoki alkohol na bascarsiji,valjda omgu i te standove.
Pocesto nam se desi da gledano iz ugla,neke evropske zemlje,izgledamo,ovakvi ili onakvi.. I na forum,doneseno je vec,podosta takvih vijesti,razbacanih kojekuda po temama.. Pa ova tema,mogla bi da bude i zbirnog i komentarnog karaktera
Evo sta dubrovacki list,"dubrovacki vijesnik",kaze za bascarsiju:
Ima li u ovome istine?
Zar se stvarno gace prodaju na bascarsiji ili su ovi mediji iz Hrvatske,
postal.i vec tradicionalno oholi prema nama?
Ono sto sam ja vidio,da na centru bascarsije,neki davezi,postavljaju standove
i prodaju dresove a la "Dzeko & co" a tu im bas i nije mjesto..
Kad su mogli da zabrane zestoki alkohol na bascarsiji,valjda omgu i te standove.
online
- gejsha
- Inventar foruma
- Posts: 9299
- Joined: 09 Feb 2011, 17:10
- Location: tamo daleko,daleko od bola..
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: BiH u očima drugih
Da,vidjela sam i ja te štandove s dresovima i navijačkim šalovima..bilo ne bilo im tu mjesto,glupo su uporedili sa Baščaršijom kao da se radi o pijaci.
Nije sloboda sa neba pala, za nju je sestra dva brata dala..
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120474
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6992 times
- Been thanked: 7930 times
- Status: Online
Re: BiH u očima drugih
Zaista se ne sjecam,da je neki bosanski medij,pljuckao po stradunu ili Ilici i slicno..
Ali eto,dala im je nasa vlast povod.. Na toj bascarsiji,trebali bi biti standovi,prikladni
arhitekturi i samo suveniri u prodaji...
Ali eto,dala im je nasa vlast povod.. Na toj bascarsiji,trebali bi biti standovi,prikladni
arhitekturi i samo suveniri u prodaji...
online
Kako nas vidi svijet
Poslije gledanja ovog klipa baš ostaneš bez komentara, žalosno ali istinito
Nervira me kad je covjek govno a ponasa se k'o Rafaelo kuglica
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120474
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6992 times
- Been thanked: 7930 times
- Status: Online
Re: BiH u očima drugih
Ne voli nas niko
Da mi je znati,ima li jos onih oglasa,kineskinja trazi bosanca,
zbog papira,za brak..i slicno..
Da mi je znati,ima li jos onih oglasa,kineskinja trazi bosanca,
zbog papira,za brak..i slicno..
online
Re: BiH u očima drugih
1987 godine je Nele ( Nenad Janković) dobro otpjevao o stanju Baščaršije ZABRANJENO PUŠENJE - ANARHIJA ALL OVER BAŠČARŠIJA
A ko šta piše, to je već nešto drugo, jer novinari su plaćeni za senzacionalne vijesti
A ko šta piše, to je već nešto drugo, jer novinari su plaćeni za senzacionalne vijesti
Najzaslužniji za slobodu naše zemlje su danas bez posla, gladni i žedni!
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM
Re: Kako nas vidi svijet
Da, žalosno je i oslikava manje više stvarno stanje u našoj državi i naravno da je nekom ko nije upoznat sa situacijom teško razumjeti na kako apsurdan način funkcioniše naša država (mada je to ovdje pretjerano sa ovom plavojkom).Nela wrote:
Poslije gledanja ovog klipa baš ostaneš bez komentara, žalosno ali istinito
Mada ne znaju detaljno kako šta kod nas funkcioniše , ipak svi stranci znaju da nam je država nikakva.
Što se tiče toga, kako nas vide drugi, moja iskustva su uglavnom pozitivna. Ljudima se na pomen Bosne, Sarajeva, Mostara ozari lice i obično govore "divna zemlja" ali uvijek najviše naglase "divni ljudi". Poznajem momka Švabu koji je bio dva semestra na izmjeni studenata u Sarajevu. Kada sam ga pitala za utiske, kaže da nema riječi kojima može da opiše taj osjećaj, kaže standard je puno niži nego ovdje, ljudi se bore sa nezaposlenošću, ratne rane svakog bole na poseban način, studenti studiraju u teškim uvjetima.... ali ljudi su tako pozitivni u odnosu na nas, mi bi već bili slomljeni i depresivni, u Sarajevu je jednostavno divno, nešto poput bola i sreće u isto vrijeme, vuče te da opet dodje. Kaže nikad se u životu nisam toliko zabavljao i ismijao kao u Bosni, a ljudi su definitivno topli i voljni uvijek pomoći. Pomenuo je i kriminal ali kaže da to ne može zasjeniti svo dobro koje je doživio.
A ja nešto kontam jel on svaki dan pio vodu na Baščaršiji
"Jer, bez imalo sumnje, drvo za moj tabut raste. I platno posmrtno, moje, neko negdje tka... "
Re: BiH u očima drugih
mogu samo da potpisem ovo iznad mene. sve osobe su se isto ili slicno izjasnile na moje pitanje kako im se dopalo u Bosni. jedna od njih je student (svabo) koji je redovno posjecivao Bihac, a druga, bivsi radni kolega. on je vise puta bio u Mostaru i odusevljen je.
- niska grana
- Aktivni forumaš
- Posts: 2441
- Joined: 21 May 2011, 23:01
- Location: Osamnaesti tetrapak
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: BiH u očima drugih
A kako će nas drukčije gledati, ovo je još i dobro.
Vjerovatno nas uglavnom vide kao egzotične divljake koji se vesele što su živi jer se već sutra mogu međusobno poklati mačetama i koji su nekim čudom bijele boje kože. Većina ih garant dolazi zato da uživo vide kako su živjeli njihovii preci prije 500 godina.
Vjerovatno nas uglavnom vide kao egzotične divljake koji se vesele što su živi jer se već sutra mogu međusobno poklati mačetama i koji su nekim čudom bijele boje kože. Većina ih garant dolazi zato da uživo vide kako su živjeli njihovii preci prije 500 godina.
Gratias ago Tibi, Domine, quia fui in hoc mundo.
Re: BiH u očima drugih
niska grana wrote:A kako će nas drukčije gledati, ovo je još i dobro.
Vjerovatno nas uglavnom vide kao egzotične divljake koji se vesele što su živi jer se već sutra mogu međusobno poklati mačetama i koji su nekim čudom bijele boje kože. Većina ih garant dolazi zato da uživo vide kako su živjeli njihovii preci prije 500 godina.
Nervira me kad je covjek govno a ponasa se k'o Rafaelo kuglica
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120474
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6992 times
- Been thanked: 7930 times
- Status: Online
Re: BiH u očima drugih
"The Economist": "Bosanski partizani" u novoj bitci, protivnik im je birokratija EU ovaj put
Historija bi možda bila drugačija da je Gavrilo Princip promašio. Ali, kada je vozač Nadvojvode Franca Ferdinanda pogrešno skrenuo u Sarajevu, 28. juna 1914., Princip je podigao svoj pištolj i pucao u njega i njegovu ženu.
Mjesec dana kasnije ispaljeni su prvi hici Prvog svjetskog rata.
Obilježavanje atentata
Kako bi Sarajevo trebalo obilježiti 28. juni 2014.? U krugovima koji su zainteresovani za Balkan, o tom se pitanju raspravlja godinama i teško je na njega odgovoriti. To ubistvo centralni je događaj u historiji i treba naglasiti kako je to, ipak, teroristički čin. Dodatno komplikuje stvari to što je Princip bio Srbin te iako je želio Jugoslaviju, prve žrtve njegovog akta bili su Srbi.
"Šta tačno bismo mi trebali slaviti?", upitao me jedan Sarajlija nedavno. Jedna ideja je da, ako se Bosna i druge zapadnobalkanske države pridruže Evropskoj uniji taj dan, ti događaji mogli bi predstavljati njihovo "vraćanje Evropi".
Ali već dugo je jasno da se ovakva slučajnost neće dogoditi.
Onda je neki domišljati Bosanac došao na ideju, koju je potom prihvatio i gradonačelnik Sarajeva. Svake godine, nekoliko evropskih gradova proglase se evropskim prijestonicama kulture. Cijele godine održavaju se razni događaji i veliki broj ljudi zbog toga dođe u posjetu. Ove godine, Turku u Finskoj i Talin, glavni grad Estonije dijele tu nagradu. Zašto se onda ne prijaviti za ovo, pomislili su Bosanci.
Bilo bi to sjajno. Događaji tokom cijele godine mogli bi uključiti dio grada u entitetu RS, i ne bi se fokusirali na datum samog atentata. Ali bilo je prekasno kada su Bosanci došli na tu ideju. Umea u Švedskoj i Riga u Latviji su već izabrani za 2014. Pored toga, zahvaljujući nedavnim promjenama pravila, Evropski grad kulture mora biti u zemlji koja pripada EU, a Bosna joj ne pripada.
Ipak, Bosanci i njihovi prijatelji rijetko prihvataju ne kao odgovor.
Okrenuli su se "partizanskim" akcijama, iako ne onim koje se tiču borbe u šumama, već u evropskim institucijama. Jedna akcija lansirana je u Evropskom parlamentu. Nakon mnogo pritisaka, u maju je prošla rezolucija prema kojoj je Sarajevo izuzetak od tog pravila jer "ima posebno mjesto u evropskoj historiji".
Evropska komisija, koja je zadužena za to, odbacila je ideju. Pravila, tvrde oni, jednostavno ne dozvoljavaju takav izuzetak. Postojeća sredstva ne mogu se iskoristiti za Sarajevo. Uporni "bosanski partizani" lansirali su novu akciju. Početkom septembra, Doris Pack, njemačka članica Evropskog parlamenta pisala je Joseu Manuelu Barrosu, predsjedniku Evropske komisije, predlažući da Sarajevo bude "saradnik" ili "počasna" prijestonica kulture.
Odgovor je bilo pristojno "ne".
Ali, odustajanje partizanima nije opcija. Počeli su lobirati kod prijatelja, naročito Slovenaca i Poljaka, koji trenutno predsjedavaju Evropskom unijom. Ali i oni su odustali kada je Komisija nastavila insistirati da se ništa ne može učiniti. Kao rezultat, to pitanje neće biti na dnevnom redu kada se ministri kulture EU sastanu 29. novembra. Ali Poljska, kao predsjedavajuća nacija, još uvijek bi to mogla spomenuti, pod tačkom "ostalo".
Stoga je još partizanskih akcija na putu. Poslana je molba Radeku Sikorskom, poljskom ministru vanjskih poslova, a on je odgovorio da će vidjeti šta može učiniti. Druga molba napravljena je na sastanku visokih zvaničnika koji su se sastali u Britaniji da diskutuju o BiH 22. novembra.
Službenici Komisije bili su zaprepašteni što se ponovo moraju boriti, te pokušaja "neslušanja o problemu", zaključili su kako ovo neće moći biti "riješeno politički".
Da bi ih se konačno riješili, zvaničnici Komisije ponudili su rješenje. Bosna može aplicirati za takozvane IPA fondove. Ako Sarajlije naprave detaljan plan o tome šta žele učiniti u 2014. moći će koristiti taj novac. Problem je, kaže izvor, što ništa od onog što su do sada predložili ne prolazi.
"Trebaju prave prijedloge, a ne samo dobre ideje". Bolje bi im bilo da požure, vrijeme za apliciranje za IPA fondove 2014 ističe.
Poraz na vidiku
Čini se da će "bosanski partizani" morati priznati poraz. Ipak, mogli bi dobiti drugu bitku.
"Kultura nije dovoljna. Treba nam nešto političko", naglašava ambiciozni bosanski zvaničnik. Želi da Sarajevo bude mjesto internacionalnog samita visokih dužnosnika na stotu godišnjicu atentata. Ovo djeluje kao dobra ideja, ali samo ako je Bosanci uspiju realizirati na vrijeme i uvjeriti učesnike da okolo neće bit nekih Principovih imitatora.
Historija bi možda bila drugačija da je Gavrilo Princip promašio. Ali, kada je vozač Nadvojvode Franca Ferdinanda pogrešno skrenuo u Sarajevu, 28. juna 1914., Princip je podigao svoj pištolj i pucao u njega i njegovu ženu.
Mjesec dana kasnije ispaljeni su prvi hici Prvog svjetskog rata.
Obilježavanje atentata
Kako bi Sarajevo trebalo obilježiti 28. juni 2014.? U krugovima koji su zainteresovani za Balkan, o tom se pitanju raspravlja godinama i teško je na njega odgovoriti. To ubistvo centralni je događaj u historiji i treba naglasiti kako je to, ipak, teroristički čin. Dodatno komplikuje stvari to što je Princip bio Srbin te iako je želio Jugoslaviju, prve žrtve njegovog akta bili su Srbi.
"Šta tačno bismo mi trebali slaviti?", upitao me jedan Sarajlija nedavno. Jedna ideja je da, ako se Bosna i druge zapadnobalkanske države pridruže Evropskoj uniji taj dan, ti događaji mogli bi predstavljati njihovo "vraćanje Evropi".
Ali već dugo je jasno da se ovakva slučajnost neće dogoditi.
Onda je neki domišljati Bosanac došao na ideju, koju je potom prihvatio i gradonačelnik Sarajeva. Svake godine, nekoliko evropskih gradova proglase se evropskim prijestonicama kulture. Cijele godine održavaju se razni događaji i veliki broj ljudi zbog toga dođe u posjetu. Ove godine, Turku u Finskoj i Talin, glavni grad Estonije dijele tu nagradu. Zašto se onda ne prijaviti za ovo, pomislili su Bosanci.
Bilo bi to sjajno. Događaji tokom cijele godine mogli bi uključiti dio grada u entitetu RS, i ne bi se fokusirali na datum samog atentata. Ali bilo je prekasno kada su Bosanci došli na tu ideju. Umea u Švedskoj i Riga u Latviji su već izabrani za 2014. Pored toga, zahvaljujući nedavnim promjenama pravila, Evropski grad kulture mora biti u zemlji koja pripada EU, a Bosna joj ne pripada.
Ipak, Bosanci i njihovi prijatelji rijetko prihvataju ne kao odgovor.
Okrenuli su se "partizanskim" akcijama, iako ne onim koje se tiču borbe u šumama, već u evropskim institucijama. Jedna akcija lansirana je u Evropskom parlamentu. Nakon mnogo pritisaka, u maju je prošla rezolucija prema kojoj je Sarajevo izuzetak od tog pravila jer "ima posebno mjesto u evropskoj historiji".
Evropska komisija, koja je zadužena za to, odbacila je ideju. Pravila, tvrde oni, jednostavno ne dozvoljavaju takav izuzetak. Postojeća sredstva ne mogu se iskoristiti za Sarajevo. Uporni "bosanski partizani" lansirali su novu akciju. Početkom septembra, Doris Pack, njemačka članica Evropskog parlamenta pisala je Joseu Manuelu Barrosu, predsjedniku Evropske komisije, predlažući da Sarajevo bude "saradnik" ili "počasna" prijestonica kulture.
Odgovor je bilo pristojno "ne".
Ali, odustajanje partizanima nije opcija. Počeli su lobirati kod prijatelja, naročito Slovenaca i Poljaka, koji trenutno predsjedavaju Evropskom unijom. Ali i oni su odustali kada je Komisija nastavila insistirati da se ništa ne može učiniti. Kao rezultat, to pitanje neće biti na dnevnom redu kada se ministri kulture EU sastanu 29. novembra. Ali Poljska, kao predsjedavajuća nacija, još uvijek bi to mogla spomenuti, pod tačkom "ostalo".
Stoga je još partizanskih akcija na putu. Poslana je molba Radeku Sikorskom, poljskom ministru vanjskih poslova, a on je odgovorio da će vidjeti šta može učiniti. Druga molba napravljena je na sastanku visokih zvaničnika koji su se sastali u Britaniji da diskutuju o BiH 22. novembra.
Službenici Komisije bili su zaprepašteni što se ponovo moraju boriti, te pokušaja "neslušanja o problemu", zaključili su kako ovo neće moći biti "riješeno politički".
Da bi ih se konačno riješili, zvaničnici Komisije ponudili su rješenje. Bosna može aplicirati za takozvane IPA fondove. Ako Sarajlije naprave detaljan plan o tome šta žele učiniti u 2014. moći će koristiti taj novac. Problem je, kaže izvor, što ništa od onog što su do sada predložili ne prolazi.
"Trebaju prave prijedloge, a ne samo dobre ideje". Bolje bi im bilo da požure, vrijeme za apliciranje za IPA fondove 2014 ističe.
Poraz na vidiku
Čini se da će "bosanski partizani" morati priznati poraz. Ipak, mogli bi dobiti drugu bitku.
"Kultura nije dovoljna. Treba nam nešto političko", naglašava ambiciozni bosanski zvaničnik. Želi da Sarajevo bude mjesto internacionalnog samita visokih dužnosnika na stotu godišnjicu atentata. Ovo djeluje kao dobra ideja, ali samo ako je Bosanci uspiju realizirati na vrijeme i uvjeriti učesnike da okolo neće bit nekih Principovih imitatora.
online
- Maja
- Administrator
- Posts: 119795
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5692 times
- Been thanked: 12248 times
- Contact:
- Status: Online
Re: BiH u očima drugih
Hajde da ne tražim sad prikladniju temu
Sarajevo na 155. mjestu: Beč okrunjen titulom najboljeg grada za život ljudi
Treću godinu zaredom Beč je proglašen gradom koji nudi najveću kvalitetu života svojim žiteljima te se i ove godine našao ispred svog najvećeg rivala Züricha, pokazalo je istraživanje kvalitete života i sigurnosti kompanije Mercer koje je obuhvatilo 221 grad.
Studija je analizirala gradove prema 39 kriterija, najviše po društvenoj i ekonomskoj stabilnosti te opštoj sigurnosti, kao i o kvaliteti stanovanja i ekološkim komponentama. Na trećem se mjestu nalazi australijski Auckland, slijedi ga München dok Düsseldorf i Vancouver dijele petu poziciju.
Evropski gradovi čine više od polovice gradova među prvih 25 na listi. Njemačka i Švicarska zemlje su sa najviše pozitivno ocijenjenih gradova na listi, a Evropa je ujedno proglašena najsigurnijom zonom.
Ove je godine studija poseban dio posvetila sigurnosti u gradovima s obzirom na unutrašnju stabilnost, stopu zločina, efikasnosti provedbe zakona te vanjskopolitičke odnose zemlje u kojoj se nalazi. Prema podacima, najsigurniji je Luxembourg, a slijede ga Bern, Helsinki i Zürich.
Kao gradovi sa najmanjom kvalitetom života, na dnu liste nalaze se Port-au-Prince, N'Djamena, Kartum i Bagdad kojeg su proglasili najnesigurnijim gradom. Ono što je ove gradove svrstalo na samo dno liste je visoka stopa kriminala i česti oružani sukobi.
U našoj regiji se po kvaliteti života na vrhu nalazi Budimpešta na 73. mjestu, Ljubljana je na 75. mjestu, Beograd na 136-om, a Sarajevo na 155. mjestu. Po sigurnosti Ljubljana je na 30. mjestu, Budimpešta na 90., a Beograd i Sarajevo na 127. mjestu, prenose hrvatski mediji.
Mercerovo istraživanje namijenjeno je vladama i multinacionalnim kompanijama, a navodi važne podatke i informacije o svim većim gradovima svijeta. Na taj način određuju koja su mjesta dovoljno sigurna za njihove zaposlenike prilikom zapošljavanja i preraspodjele poslova.
Izvor vijesti: http://www.24sata.info/vijesti/svijet/7 ... z1f8ALqVHG
Sarajevo na 155. mjestu: Beč okrunjen titulom najboljeg grada za život ljudi
Treću godinu zaredom Beč je proglašen gradom koji nudi najveću kvalitetu života svojim žiteljima te se i ove godine našao ispred svog najvećeg rivala Züricha, pokazalo je istraživanje kvalitete života i sigurnosti kompanije Mercer koje je obuhvatilo 221 grad.
Studija je analizirala gradove prema 39 kriterija, najviše po društvenoj i ekonomskoj stabilnosti te opštoj sigurnosti, kao i o kvaliteti stanovanja i ekološkim komponentama. Na trećem se mjestu nalazi australijski Auckland, slijedi ga München dok Düsseldorf i Vancouver dijele petu poziciju.
Evropski gradovi čine više od polovice gradova među prvih 25 na listi. Njemačka i Švicarska zemlje su sa najviše pozitivno ocijenjenih gradova na listi, a Evropa je ujedno proglašena najsigurnijom zonom.
Ove je godine studija poseban dio posvetila sigurnosti u gradovima s obzirom na unutrašnju stabilnost, stopu zločina, efikasnosti provedbe zakona te vanjskopolitičke odnose zemlje u kojoj se nalazi. Prema podacima, najsigurniji je Luxembourg, a slijede ga Bern, Helsinki i Zürich.
Kao gradovi sa najmanjom kvalitetom života, na dnu liste nalaze se Port-au-Prince, N'Djamena, Kartum i Bagdad kojeg su proglasili najnesigurnijim gradom. Ono što je ove gradove svrstalo na samo dno liste je visoka stopa kriminala i česti oružani sukobi.
U našoj regiji se po kvaliteti života na vrhu nalazi Budimpešta na 73. mjestu, Ljubljana je na 75. mjestu, Beograd na 136-om, a Sarajevo na 155. mjestu. Po sigurnosti Ljubljana je na 30. mjestu, Budimpešta na 90., a Beograd i Sarajevo na 127. mjestu, prenose hrvatski mediji.
Mercerovo istraživanje namijenjeno je vladama i multinacionalnim kompanijama, a navodi važne podatke i informacije o svim većim gradovima svijeta. Na taj način određuju koja su mjesta dovoljno sigurna za njihove zaposlenike prilikom zapošljavanja i preraspodjele poslova.
Izvor vijesti: http://www.24sata.info/vijesti/svijet/7 ... z1f8ALqVHG
Re: BiH u očima drugih
Bosna i Hercegovina kao da ne postoji: "Tadić u Republici Srpskoj"
"Predsjednik Srbije Boris Tadić prisustvovaće u Republici Srpskoj otvaranju dionice autoputa Banjaluka-Gradiška, dugu 26,5 kilometara", navodi se na početku članka objavljenog na internet stranicama Radio-televizije Srbije (RTS).
U nastavku teksta stoji:
"Tadić će se u Banjaluci sastati sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, a potom će prisustvovati svečanosti "Izbor ličnosti 2011" u organizaciji banjalučkih "Nezavisnih novina".
Kilometar dionice Mahovljani - Gradiška koštao je 7,512 konvertibilnih maraka, a izgradnja autoputa Banjaluka-Gradiška koštaće oko 320 miliona konvertibilnih maraka (oko 160 miliona evra).
Autoput Banjaluka - Gradiška još nije kompletiran zbog izgradnje Mahovljanske petlje, koja bi trebalo da bude završena do maja naredne godine".
"RTS" o državi Bosni i Hercegovini, u koju će doći predsjednik jedne druge države, nije kazao niti riječi...
"Predsjednik Srbije Boris Tadić prisustvovaće u Republici Srpskoj otvaranju dionice autoputa Banjaluka-Gradiška, dugu 26,5 kilometara", navodi se na početku članka objavljenog na internet stranicama Radio-televizije Srbije (RTS).
U nastavku teksta stoji:
"Tadić će se u Banjaluci sastati sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, a potom će prisustvovati svečanosti "Izbor ličnosti 2011" u organizaciji banjalučkih "Nezavisnih novina".
Kilometar dionice Mahovljani - Gradiška koštao je 7,512 konvertibilnih maraka, a izgradnja autoputa Banjaluka-Gradiška koštaće oko 320 miliona konvertibilnih maraka (oko 160 miliona evra).
Autoput Banjaluka - Gradiška još nije kompletiran zbog izgradnje Mahovljanske petlje, koja bi trebalo da bude završena do maja naredne godine".
"RTS" o državi Bosni i Hercegovini, u koju će doći predsjednik jedne druge države, nije kazao niti riječi...
Najzaslužniji za slobodu naše zemlje su danas bez posla, gladni i žedni!
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM
Re: BiH u očima drugih
Neki se čude ,............. a ja ne znam zašto, jer Republika Srpska je regularna, nju kao takvu je ovjekovječio Alija Izetbegović u Dejtonu i svi vi koji poštujete Aliju Izetbegovića bi morali i trebali poštovati i RS , jer da nije bilo Alije i njegovog potpisa , onda ne bi bilo ni današnje RS a ni Tadića u njoj.
Mi ostali koji ne poštujemo Aliju Izetbegovića, mi imamo pravo da ne prihvatamo ni njegova djela kao tu RS a svi vi koji poštujete Aliju Izetbegovića, onda morate braniti i njegova djela a jedno djelo od mnogih je upravo i Republika Srpska.
Al to pojedinima teško ide , jer ko o čemu - kurva o poštenju
Mi ostali koji ne poštujemo Aliju Izetbegovića, mi imamo pravo da ne prihvatamo ni njegova djela kao tu RS a svi vi koji poštujete Aliju Izetbegovića, onda morate braniti i njegova djela a jedno djelo od mnogih je upravo i Republika Srpska.
Al to pojedinima teško ide , jer ko o čemu - kurva o poštenju
Najzaslužniji za slobodu naše zemlje su danas bez posla, gladni i žedni!
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120474
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6992 times
- Been thanked: 7930 times
- Status: Online
Re: BiH u očima drugih
Amerikanac Chris Mathieu, zaljubljenik u našu zemlju: U 365 priča govori o ratnoj Bosni
Metju sa suprugom Kristi: U BiH došao kao humanitarac
Amerikanac Kris Metju (Chris Mathieu) realizira jedinstven projekt - 365 ratnih priča, kojim želi ponovno skrenuti pažnju svijeta na BiH. On sa suprugom Kristi živi u Sarajevu, a u BiH je došao tokom rata kao humanitarac.
Kaže da je za Bosnu prvi put čuo u vrijeme Olimpijade u Sarajevu, a uslijedile su priče koje je slušao o Međugorju, ali i bivšoj zajednici na Balkanu.
Logori i Markale
- Čak i nekom ko poznaje Bosnu bolje od mene teško je bilo shvatiti zašto je došlo do rata. Sve je postalo puno jasnije u ljeto 1992. godine. Od tog trena moj život je drugačiji - kaže Kris.
On 20 godina kasnije, u 2012., na svom blogu bosniavolimte.blogspot.com objavljuje po jednu priču jednog Bosanca i Hercegovca. Namjerava da ih ispriča 365. Na istih 15 pitanja ljudi širom BiH dali su mu svoje viđenje rata, preživljavanja, ali i postratnog doba. Kaže da je zahvalan svima koji su mu već odgovorili na njegov upit.
- Sve je počelo kad su se pojavile slike Omarske i Trnopolja. Tada sam rekao: "Evropa nije vidjela ovakve slike, vrlo slične onome što su nacisti radili tokom Drugog svjetskog rata". Tad sam odlučio da ću život posvetiti pokušajima da svijet ne zaboravi ono što se događalo u Bosni - kaže Kris.
On je organizirao nekoliko humanitarnih projekata u SAD, kao i kampanja kojima je ukazivao na dešavanja u BIH.
- Nisam bio siguran da ću se ikada oporaviti od fotografija i snimaka poput Markala. Sve što sam dalje radio bila je neka moja bitka, moj rat protiv zla, rat protiv nekih unutrašnjih demona. U međuvremenu sam upoznao toliko dobrih Bosanaca da sam mogao reći da je ta zemlja moja, jer sam imao gdje doći, gdje biti, gdje živjeti - dodaje.
Nakon dvadesetak godina boravka u BiH našu zemlju opisuje samo jednom rečenicom: "Ako uspijem jedan posto vratiti Bosancima ljubavi, poštovanja i ponosa koje su mi darovali, umrijet ću kao sretan i zadovoljan čovjek"!
Ratni predmeti
Kris je nedavno priredio pravi mali muzej bosanskih ratnih obilježja, oznaka, predmeta koji su korišteni u ratu. Pažljivo, polako i strpljivo skupljao ih je širom države. Namjerava da uz pomoć centara za kulturu u Čikagu i Sent Luisu organizira izložbu ovih eksponata i u SAD. Trenutno ih ima više od dvije hiljade.
- Htio sam priču ispričati tim predmetima. Onda mi je sinulo da je najbolje da priču ispričaju sami Bosanci, koji su bili ovdje kad je rat došao u njihov grad. Želim slikati mozaik priča Bosanaca diljem svijeta. Ovako, iako su napisane mnoge knjige o ratu u BiH, dobit ćemo realnu sliku od Ahmića do Zavidovića, od Srebrenice do Kladuše. Zamislite priču o izgubljenom djetinjstvu, o godinama pojedenim zauvijek. One su najbolje pričane u prvom licu jednine. Nadam se da će ovaj projekt pomoći mlađim generacijama, povezati ih s ljudima i događajima u Bosni. Ja sam samo osoba koja nakon spoznaje nije mogla promijeniti kanal - zaključuje Kris.
Šta se desilo 12-godišnjoj djevojčici iz Trnopolja
Kris svoje priče objavljuje na blogu bosniavolimte.blogspot.com. Žao mu je što pripremljeni dokumentarac za BBC neće tako brzo ugledati svjetlo dana zbog nedostatka finansija. Kaže da "Zapadu nije Bosna zanimljiva iz više razloga", a projekt bi iziskivao puno novca, pa se okrenuo "priči sa 365 priča". Uz izložbu koju planira naljeto prirediti u SAD, Kris kaže da mu supruga Kristi, inače profesorica engleskog jezika, pomaže da što više mladih Amerikanaca i ljudi širom planete sazna što više o Bosni.
- Prikupio sam oko 900 predmeta Armije RBiH iz rata, mnoge zastave, plakate, dokumente, uniforme te veliku zbirku knjiga koje se odnose na BiH u ratu. Ako neko pita kako, pa pogledajte priču broj 4 o 12-godišnjoj djevojčici iz Trnopolja koja moli majku da je ubije, da je ne siluju četnici. Kad pročitate takvu priču, kad upoznate takvu osobu, jednostavno ne možete ostati normalni, a nemati potrebu život posvetiti da istinu o tome vidi cijeli svijet - navodi Kris.
Metju sa suprugom Kristi: U BiH došao kao humanitarac
Amerikanac Kris Metju (Chris Mathieu) realizira jedinstven projekt - 365 ratnih priča, kojim želi ponovno skrenuti pažnju svijeta na BiH. On sa suprugom Kristi živi u Sarajevu, a u BiH je došao tokom rata kao humanitarac.
Kaže da je za Bosnu prvi put čuo u vrijeme Olimpijade u Sarajevu, a uslijedile su priče koje je slušao o Međugorju, ali i bivšoj zajednici na Balkanu.
Logori i Markale
- Čak i nekom ko poznaje Bosnu bolje od mene teško je bilo shvatiti zašto je došlo do rata. Sve je postalo puno jasnije u ljeto 1992. godine. Od tog trena moj život je drugačiji - kaže Kris.
On 20 godina kasnije, u 2012., na svom blogu bosniavolimte.blogspot.com objavljuje po jednu priču jednog Bosanca i Hercegovca. Namjerava da ih ispriča 365. Na istih 15 pitanja ljudi širom BiH dali su mu svoje viđenje rata, preživljavanja, ali i postratnog doba. Kaže da je zahvalan svima koji su mu već odgovorili na njegov upit.
- Sve je počelo kad su se pojavile slike Omarske i Trnopolja. Tada sam rekao: "Evropa nije vidjela ovakve slike, vrlo slične onome što su nacisti radili tokom Drugog svjetskog rata". Tad sam odlučio da ću život posvetiti pokušajima da svijet ne zaboravi ono što se događalo u Bosni - kaže Kris.
On je organizirao nekoliko humanitarnih projekata u SAD, kao i kampanja kojima je ukazivao na dešavanja u BIH.
- Nisam bio siguran da ću se ikada oporaviti od fotografija i snimaka poput Markala. Sve što sam dalje radio bila je neka moja bitka, moj rat protiv zla, rat protiv nekih unutrašnjih demona. U međuvremenu sam upoznao toliko dobrih Bosanaca da sam mogao reći da je ta zemlja moja, jer sam imao gdje doći, gdje biti, gdje živjeti - dodaje.
Nakon dvadesetak godina boravka u BiH našu zemlju opisuje samo jednom rečenicom: "Ako uspijem jedan posto vratiti Bosancima ljubavi, poštovanja i ponosa koje su mi darovali, umrijet ću kao sretan i zadovoljan čovjek"!
Ratni predmeti
Kris je nedavno priredio pravi mali muzej bosanskih ratnih obilježja, oznaka, predmeta koji su korišteni u ratu. Pažljivo, polako i strpljivo skupljao ih je širom države. Namjerava da uz pomoć centara za kulturu u Čikagu i Sent Luisu organizira izložbu ovih eksponata i u SAD. Trenutno ih ima više od dvije hiljade.
- Htio sam priču ispričati tim predmetima. Onda mi je sinulo da je najbolje da priču ispričaju sami Bosanci, koji su bili ovdje kad je rat došao u njihov grad. Želim slikati mozaik priča Bosanaca diljem svijeta. Ovako, iako su napisane mnoge knjige o ratu u BiH, dobit ćemo realnu sliku od Ahmića do Zavidovića, od Srebrenice do Kladuše. Zamislite priču o izgubljenom djetinjstvu, o godinama pojedenim zauvijek. One su najbolje pričane u prvom licu jednine. Nadam se da će ovaj projekt pomoći mlađim generacijama, povezati ih s ljudima i događajima u Bosni. Ja sam samo osoba koja nakon spoznaje nije mogla promijeniti kanal - zaključuje Kris.
Šta se desilo 12-godišnjoj djevojčici iz Trnopolja
Kris svoje priče objavljuje na blogu bosniavolimte.blogspot.com. Žao mu je što pripremljeni dokumentarac za BBC neće tako brzo ugledati svjetlo dana zbog nedostatka finansija. Kaže da "Zapadu nije Bosna zanimljiva iz više razloga", a projekt bi iziskivao puno novca, pa se okrenuo "priči sa 365 priča". Uz izložbu koju planira naljeto prirediti u SAD, Kris kaže da mu supruga Kristi, inače profesorica engleskog jezika, pomaže da što više mladih Amerikanaca i ljudi širom planete sazna što više o Bosni.
- Prikupio sam oko 900 predmeta Armije RBiH iz rata, mnoge zastave, plakate, dokumente, uniforme te veliku zbirku knjiga koje se odnose na BiH u ratu. Ako neko pita kako, pa pogledajte priču broj 4 o 12-godišnjoj djevojčici iz Trnopolja koja moli majku da je ubije, da je ne siluju četnici. Kad pročitate takvu priču, kad upoznate takvu osobu, jednostavno ne možete ostati normalni, a nemati potrebu život posvetiti da istinu o tome vidi cijeli svijet - navodi Kris.
online
- Maja
- Administrator
- Posts: 119795
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5692 times
- Been thanked: 12248 times
- Contact:
- Status: Online
"Tako slična, tako različita i tako Evropska":
Skrivena blaga jugoistočne Evrope
Pogledajte fenomenalnu reklamu pod nazivom "Skrivena blaga Evrope" koju je uradila EU. Na snimcima su prikazane zemlje jugoistočne Evrope i sve sličnosti sa nekim zemljama iz drugih krajeva EU."Tako slična, tako različita i tako Evropska" je slogan reklame koja promoviše dalje proširenje Evropske Unije.
Prekrasni prizor snimljen je u Crnoj Gori - ne u Švedskoj , djevojke koje se zabavljaju u Srbiji - ne u Francuskoj. Hrabri momci skaču Starog Mosta u Mostaru - ne u Italiji...
Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora, Srbija, Kosovo, Bivša Jugoslavenska Republika Makednija i Turska su sve usmjerene prema EU.
[media]R_jRjPl9iRQ&feature=player_embedded[/media]
Pogledajte fenomenalnu reklamu pod nazivom "Skrivena blaga Evrope" koju je uradila EU. Na snimcima su prikazane zemlje jugoistočne Evrope i sve sličnosti sa nekim zemljama iz drugih krajeva EU."Tako slična, tako različita i tako Evropska" je slogan reklame koja promoviše dalje proširenje Evropske Unije.
Prekrasni prizor snimljen je u Crnoj Gori - ne u Švedskoj , djevojke koje se zabavljaju u Srbiji - ne u Francuskoj. Hrabri momci skaču Starog Mosta u Mostaru - ne u Italiji...
Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora, Srbija, Kosovo, Bivša Jugoslavenska Republika Makednija i Turska su sve usmjerene prema EU.
[media]R_jRjPl9iRQ&feature=player_embedded[/media]
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120474
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6992 times
- Been thanked: 7930 times
- Status: Online
Re: "Tako slična, tako različita i tako Evropska":
Jos samo, da naucimo, kako to sve da inkasiramo.
Znamo da su nase zemlje lijepe, samo smo naivcine
i pretjerano cijenimo EU standarde a u smislu, da unaprijed,
odmahnemo rukom i kazemo: Ne mozemo ih stici.
Znamo da su nase zemlje lijepe, samo smo naivcine
i pretjerano cijenimo EU standarde a u smislu, da unaprijed,
odmahnemo rukom i kazemo: Ne mozemo ih stici.
online
-
- Status: Offline
- gejsha
- Inventar foruma
- Posts: 9299
- Joined: 09 Feb 2011, 17:10
- Location: tamo daleko,daleko od bola..
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: "Tako slična, tako različita i tako Evropska":
super,sviđa mi se.
Nije sloboda sa neba pala, za nju je sestra dva brata dala..
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 28 guests