Uposlenici javnih ustanova

[Pasaga]

..i kompiruse zamotat malo u ...avaz.....

[Mutevelija]

Može se tako i na građevini samo nemoj da te šef uhvati da jedeš.

[Sibila]

ja sam licno svjedok mnogo, mnogo puta bila u jednoj sarajevskoj opstini .

situacija je doslovno: rad - red- disciplina .

pauza je tacno pola sata i tacno toliko je koriste a takodje je u pitanju rad na salteru . izadju da pojedu nesto, ili kupe pa jedu iza saltera da se ne vidi. na pauzu izadje jedna,kad se ona vrati ide slijedeca, upravo da se ne bi stvarala velika guzva . jos nikad nisam vidjela da sluzbenica na salteru pije ili jede nesto . nikad ,a zaista sam mnogo puta odlazila i u razlicito doba radnog dana.
pocinju od 8h sa radom tj vec su za radnim mjestom i ako je neko tu vec u 8h nema nikakvog cekanja za ispijanje kafe i sl. a da osoba ceka.

[greeneyes]

..i kompiruse zamotat malo u ...avaz.....

Razumijemo se.

[rethna]

I ovdje je isto.Nerijetko se mogu cuti psovke iz opstine i poste pa i banke.
No ne dotice to sluzbenike mnogo.Samo se jadan security preznojava najvise.

[Melek]

Jel' dobra radnica?

[Chloe]

Vjerovatno je malko napuhano. Ali da se dere sudzuka i oblak dima vije od cigara u poreznoj upravi,to jest. Licni svjedok. I da preko zalogaja prica. Zar pauza ne sluzi da se naklepaju?

Naša Porezna u. nema šaltere nego se sve riješava kroz kancelarije, a inače tu su opuštenije situacije i nimalo mi se ne sviđa. I samo žalbama se može promjeniti situacija ....

[Krokodil Behko]

Kolike su šanse da službenik dobije otkaz nakon 30 godina provedenih u državnoj ili javnoj službi? U Hrvatskoj vrlo male, gotovo nikakve. Jedan takav se dogodio u Karlovcu.

Stručnoj savjetnici nezaposlenima u područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Mandici Skuljan (54) poslodavac je uručio otkaz, a ono što ga čini jedinstvenim je razlog - Mandica se grubo odnosila prema nezaposlenima, vrijeđala ih i omalovažavala.

Izgubila i tužbu

Tako je osoba koja je bila zadužena za brigu o materijalnim pravima nezaposlenih i sama postala nezaposlena, a kako je dobila otkaz vlastitom krivnjom, izgubila je i - materijalna prava s burze. Nije se s time pomirila, pa je podnijela tužbu u kojoj je zatražila da je vrate na posao i isplate joj razliku plaća. Na njezinu žalost, Općinski sud u Karlovcu presudio je u korist HZZ-a, pa se sada Mandica Skuljan samo može nadati da će se nešto promijeniti na drugostupanjskom sudu na kojem sprema žalbu.

Kao dugogodišnja djelatnica u Karlovcu, zatražila je prije nekoliko godina premještaj u Pulu iz obiteljskih razloga, ali se dvije godine poslije vratila u Karlovac. No, posao nije nastavila u pravnoj službi, već je, nakon što je prošla potrebnu edukaciju, raspoređena na savjetničke poslove nezaposlenima. Nakon tjedna provedenog s kolegicama, dodijeljena joj je kartoteka savjetnice koja je bila na rodiljnom dopustu. Prvoga dana imala je dvije nezaposlene osobe, drugi tri, treći pet, itd. No, ona se na tim poslovima, kaže njezin poslodavac, nije snašla.

- Imala je problema s organizacijom vremena i poslovnih aktivnosti, nije se fokusirala na bitno i moguće, jer je htjela upoznati svoje stranke pa je previše vremena trošila na pojedince, baveći se trenutno nebitnim stvarima za posredovanje, tražeći nepotrebne potvrde, kopirajući nepotrebne dokumente, tražeći od stranaka da potpisuju nepotrebne izjave, pišući nepotrebno duge zabilješke i tako joj se stvarala gužva - obrazlaže HZZ, navodeći da su joj kolegice pomagale, ali i da su u tom vremenu počele pristizati i žalbe nezaposlenih.

Ona je razloge nalazila u lošoj organizaciji, prevelikom broju stranaka, prevelikom broju istovremenih poslova, neadekvatnoj aplikativnoj podršci.

Ocjena nadređenih

Njezini nadređeni loše je ocjenjuju pišući u bilješkama kako se njezine stranke konstantno žale na nemogućnost komunikacije sa savjetnicom, odnosno da ne odgovara na mailove, da je se ne može dobiti na telefon, a da osobni dolazak zahtijeva višesatno stajanje u redu pred njezinim vratima s neizvjesnim ishodom. Stoga su počeli pismeno tražiti promjenu savjetnika, a samo u tri mjeseca to je učinilo čak 70 nezaposlenih osoba. Do tada je ona već dobila četiri upozorenja, a u petom se napominje kako je unatoč svemu nastavila kršiti načela etičkog kodeksa.

- Savjetnica Skuljan i dalje radi na način koji ona smatra ispravnim, dajući prioritet prikupljanju nepotrebne dokumentacije (ne priznaje trudničku knjižicu, već traži potvrdu od liječnika, traži sve stranke da ponovno donesu svjedodžbe radi upisa matičnih brojeva iako su to prethodno savjetnici već upisali, zahtijeva da joj stranke donose dokaze o smrti rođaka kojima su išli na pogreb). Po nekoliko puta mjesečno dio nezaposlenih mora dolaziti i donositi razne potvrde pa se stvara velika gužva. Krivo naručuje stranke na radionice. Ima problema u postupku predselekcije kandidata za radna mjesta i obrazovanje. Ne poznaje dovoljno tržište rada, a profesionalne planove radi uglavnom na nivou jedne podvrste zanimanja - navodi njezine grijehe bivši poslodavac.

Žalbe korisnika

Obrazlažući zahtjeve za promjenom savjetnika, nezaposleni su se uglavnom žalili na psihičko maltretiranje, nepoštivanje, omalovažavanje, neodgovaranje na mail-poruke i pozive, višesatno čekanje ispred ureda, nedostatak elementarnog osjećaja za čovjeka, ljudskosti i empatije, nemogućnost uspostave normalnog i korisnog kontakta, neuljudnosti, otresitosti. Njezino ponašanje opisuju bahatim, bezobraznim, neprofesionalnim, neljubaznim, kažu da od nje doživljavaju “neprimjerene verbalne napade i izderavanja”, što je kod njih izazivalo “nemir, stres pa čak i strah”.

Mandica Skuljan branila se kako nezaposlene osobe svoje zahtjeve temelje na doživljajima nje kao savjetnice, a ne na materijalnim dokazima.

Nama je rekla da su je šikanirali dok je radila na pravničkim poslovima te je zato prihvatila premještaj u savjetničke poslove, nadajući se da će joj biti lakše, ali da je sve zapravo bila zamka.

- Ta zamka je omogućila nadređenim osobama da organiziraju prikupljanje izjava nezaposlenih i organiziraju otkazivanje mog ugovora na način kojim su me lišiti bilo kakvih prava, kako onih na temelju dugogodišnjeg radnog odnosa, tako i onih koji bi mi pripali kao nezaposlenoj osobi. Nakon svega proživljenog u zadnjih sedam godina, osjećala sam se izigrano, prevareno i nasamareno i jako umorno i bolesno od svega. Moj psihički oporavak od svega proživljenog trajao je duže od godinu dana, dodatno opterećeno činjenicom da si nisam mogla osigurati kvalitetniju obranu i angažirati odvjetnika koji bi me zastupao u radnom sporu (neki od njih su bili klijenti HZZ-a kroz mjere aktivne politike zapošljavanja) - kaže Mandica Skuljan.

Sve joj je, dodaje, bilo namješteno, te navodi da je nekoliko mjeseci primala ozbiljne telefonske prijetnje.


Sindikat: Za neljubaznost su uobičajene novčane kazne

Predmeti u kojima je zaposlenik u državnoj ili javnoj službi dobio otkaz zbog nedoličnog ponašanja prema strankama nisu poznati čelnicima Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, čiji je pravni tim zastupao i Mandicu Skuljan.

- Ako je i bilo otkaza zbog neljubaznog ponašanja prema strankama - a to stoji u obrazloženju kao razlog za otkaz Mandici Skuljan - oni su iznimno rijetki. U takvim se slučajevima obično izriču novčane kazne - kažu u Sindikatu. Odvjetnici Mandice Skuljan, koja je radni spor vodila sukladno Zakonu o radu, uložili su žalbu na prvostupanjsku sudsku presudu i očekuju da se cijeli slučaj vrati na početak.

(jutarnji.hr)

[dr laganini]

..dvi negativne ocijene i adio..samo malo je nadredjeni koji ce to nanapravit..oaim ako ne poatoji aminozitet..

[SPINERKA]

Da je i Americi lipo se mogla zaliti i tuziti firmu ili ti ustanovu gdje radi -sto joj dodjeljuju -nezaposlene , nervozne , neperspektivne klijente -i tako dobiti prihod za pretpljenu bol.

[Hannibal]

OVDJE NEMA TAKVIH BABA

[SPINERKA]

..... nekome se zamjerila------------ ovakvih slucajeva koliko hoces -pred penziju daju odkaze da ne bi isplacivali istu.

Moja prijateljica pobjegla u prijevremenu da joj se isto ne bi desilo. Firma -POSTA - PLATE RADNA ATMOSFERA --

..

[Mohr]

Nemoguće je zamisliti filistarskiji sakati anti-climax od ove lakrdije

Nezaposlenima (tražiocima savjeta) je sad garant laknulo

[storm]

Ako joj se dokaže, da je duze vremena lose radila svoj posao... Cao

A Los dan ima svatko i pravo na njega, mada u radu s ljudima, privatne probleme ostavis doma (štaviše, posao pomogne da malo makneš u stranu).... Nadrkan možeš jedino kanale kopati... Poželjno čak

[Sheval]

Treba razluciti jedan los dan...moment...od konstante.
Jer danas su ljudi pederi...za sve se tuze...isto placipizdani...
S druge strane imas brate i nadrkanih konstantno...narocito u opcinama...komunisticka ostavstina.
Treba razluciti.

[Krokodil Behko]

Radnici državnih institucija posljednjih godina sve više neopravdano odlaze na bolovanje. Tako, na primjer, zbog nezadovoljstva i stresa na poslu, produženih godišnjih odmora ili uređenja kuće mnogi vrše pritisak na ljekare da im otvore bolovanje, što najviše finansijski opterećuje kantonalne zavode za zdravstveno osiguranje.
Dok je širom BiH povećan broj uposlenika općina, ministarstava, zdravstvenih ili obrazovnih ustanova koji odlaze na bolovanja duža od 40 dana, oni radnici koji su zaposleni kod privatnika odlaze bolesni na posao uglavnom zbog straha od gubitka posla.

Finansijske štete


Saznajemo da od 430.000 osiguranika Zavoda za zdravstveno osiguranje Kantona Sarajevo, svaki mjesec oko 1.700 radnika otvori bolovanje, od čega ih od 30 do 40 posto ostaju na bolovanju duže od 42 dana. Doktor Fikret Junuz iz ovog Zavoda otkriva nam da se po osnovu refundacije sredstava za bolovanja godišnje iz kase Zavoda KS izdvaja oko šest miliona maraka.

"Naši kontrolori su proteklih osam mjeseci intenzivno pregledali oko 3.000 bolovanja i ustanovili smo kako je oko 15 posto bolovanja u KS nepravilno otvoreno i vođeno. Najveći problem je što pacijenti ne poznaju svoja opća prava i obaveze, dok ljekari koji nemaju pravo otvarati i voditi bolovanje to rade. Većina osiguranika nema izabranog doktora jer se liječe u ustanovama koje ne rade u skladu s važećim zakonom. Pacijenti zaobiđu izabranog doktora i odu kod specijaliste da im otvori bolovanje. Sve se to zbog raznih dijagnoza i nalaza proteže mjesecima i onda kada pacijent treba dostaviti poslodavcu doznake, vrati se kod izabranog doktora koji i ne zna da je ovaj otvorio bolovanje. Tada nastaju problemi", priča nam Junuz.

On nam je potvrdio kako pravo na bolovanje najviše zloupotrebljavaju uposlenici javnog sektora.

"Uzimaju bolovanje zbog problema na poslu, smjena direktora i šefova, razmještanja s jedne pozicije na drugu... Nezadovoljni su poslom i odnosom s poslodavcima te na osnovu tih tegoba odsustvuju s posla po 30, 40 dana, a ponekad i po nekoliko mjeseci. Ukoliko imaju neke dodatne aktivnosti na poslu, a uz to još i neku hroničnu bolest, koristeći pravo na zdravstvenu zaštitu unaprijed planiraju ljetovanja, zimovanja, krečenje kuće...", istaknuo je Junuz.

Pacijenti simuliraju bolesti


Porodični ljekari bolovanje mogu propisati najduže šest sedmica, a poslije toga pacijent uz odobrenje ljekarske komisije može produžiti bolovanje do šest mjeseci maksimalno.

Međutim, najveći problem bolovanja koja otvaraju ljekari porodične medicine su dugotrajna dijagnosticiranja. Pojedini pacijenti na neke preglede čekaju i po mjesec dana zbog čega je, kako kaže ljekar porodične medicine Doma zdravlja Zenica Lejla Bašić, teško procijeniti da li neko simulira određeno oboljenje.

"Bolovanja su veliki problem primarne zdravstvene zaštite. Upravo zbog toga pojedini poslodavci zahtijevaju pregled secijaliste medicine kako bi utvrdili da li postoji osnov da se neko bolovanje produži. Pacijentima su lako dostupne informacije o raznim bolestima, pa oni vrlo lako simuliraju simptome nekih oboljenja i na taj način odu na bolovanje. Žale se na bolove u stomaku, leđima, glavobolje, povraćanje ili dijareju, a sve su to su to simptomi kroz koje je jako teško dijagnostičkim procedurama dokazati neku bolest", pojasnila nam je Bašić.

Slaba kontrola bolovanja


Dok sarajevski Zavod ima četiri kontrolora, brojni drugi kantonalni zavodi za zdravstveno osiguranje nemaju kontrolore koji nadziru eventualne nepravilnosti pri uzimanju bolovanja kao ni podatke o ukupnom broj zaključenih bolovanja u proteklom periodu.

"Mi ne vodimo nikakvu evidenciju o bolovanjima, njihovom trajanju i slično. Sve se to vodi preko domova zdravlja u našem kantonu. Nama pristižu jedino prigovori na bolovanja koja traju iznad 42 dana, ali i to nije tako često. Prošle godine smo imali dvadesetak prigovora", kazali su nam iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona.

Svaki četvrti zaposlenik u Tuzlanskom kantonu prošle godine je koristio bolovanje. Od 40.333 bolovanja, koliko je registrovano u ovom kantonu 2016. godine, 11 posto je bilo bolovanja iznad 42 dana.

"Bolovanja u TK najčešće se uzimaju zbog bolesti koštano-mišićnog i cirkulatornog sistema te bolesti vezane za mentalno zdravlje. U našem kantonu prošle godine najviše su koristili bolovanje uposlenici Kliničkog centra u Tuzli, Rudnika mrkog uglja Banovići i MUP-a TK", rekla nam je Maida Mulić, direktorica Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona.

Inače, u svim kantonima bolovanje najviše koriste uposlenici zdravstvenih ustanova.

Bolovanje ne zloupotrebljavaju samo osiguranici, već i poslodavci. Kako saznajemo, za pacijente kojima se nakon bolovanja procijeniti druga kategorija invalidnosti, poslodavci često nemaju adekvatno radno mjesto na koje bi ga vratili na posao. Zbog toga ih oni, kaže Junuz, guraju dalje prema sistemu zdravstvene zaštite kako bi iskoristili pravo na refundaciju sredstava od zavoda za zdravstveno osiguranje.

Prema podacima iz zavoda zdravstvenog osiguranja, BIH ima sve više bolesnog radničkog kadra, zbog čega se u našoj zemlji svake godine za bolovanja izdvaja 20, 30 i više miliona maraka.

(klix)

[SPINERKA]

Nece dugo --podrska Sebiji -- prevarantima -otkaz.

[navika]

Ma kamo druga Sebija

I ovdje su ljudi u masovnom broju izlazu kojekakvim opeacijama. Pitam se da li bi se usudili to raditi da npr. zive u zemlji u kojoj ne mogu naplatiti odstetu

[SPINERKA]

Tesko da ce dobiti operaciju na 'lijepe oci ' i to oni pokusavaju da dobiju -invalidninu-

u Bosni je drugi problem ,цоколадаудзепу cuda cini.

[Bla]

Rješenje su ugovori na određeno vrijeme.