ZENICA
Moderator: Krokodil Behko
ZENICA
Ovo je moj grad , grad u kojem sam se rodio , odrastao , zapoceo i zavrsio skolu , osnovnu, srednju , grad u kojem sam stekao prve prijatelje , imao prve simpatije , ljubavi , grad u kojem sam sticao prva zivotna iskustva , dobrotu i nedace , svoje prve godine staza , rat docekao i prezivio , grad u kojem jos uvijek zivim i radim .GRAD kojeg jednostavnim rjecima VOLIM - ZENICA
[media]EHDzUBBz4sg[/media]
[media]EHDzUBBz4sg[/media]
Re: ZENICA
Općina Zenica ima grb i zastavu. Grb je četvrtasto polje s polukružnom osnovom uokvireno dvijema linijama čiji su debljina i međuprostor jednaki. Grb sadrži šest elemenata koji su prikazani linijama crne boje iste debljine. Lijevom stranom, prateći okvir polja grba, proteže se kontura rijeke Bosne, koju u donjem dijelu sijeku dvije horizontalne linije - simbol komunikacije. U preostalom dijelu polja grba prikazana su četiri simbola kružne forme koji predstavljaju (s lijeva na desno odozgo prema dolje) simbol Vranduka - sjeverne kapije grada i općine, jedan od šest križeva sa ploče Kulin - bana, ujedno i simbol kršćanstva, polumjesec - simbol islama i turskog perioda i ukršteni čekići - simbol rudarstva i teške industrije, a indirektno i simbol austro - ugarskog perioda.
Polje grba je obojeno žutom i zelenom bojom. Žuta boja pokriva polje do nivoa gornja dva kružna elementa, a zelena boja preostali dio polja. Polumjesec u donjem dijelu je također ispunjen žutom bojom. Kontura rijeke je bijela.
Polje grba je obojeno žutom i zelenom bojom. Žuta boja pokriva polje do nivoa gornja dva kružna elementa, a zelena boja preostali dio polja. Polumjesec u donjem dijelu je također ispunjen žutom bojom. Kontura rijeke je bijela.
Re: ZENICA
Pametne žene ne savjetuju muskarce.One mu suptilno i nježno,ženski neprimjetno,nametnu ono sto žele.I OSTAVE GA U ZABLUDI DA JE ON ODLUČIO.
- merylin
- Aktivni forumaš
- Posts: 4572
- Joined: 30 Mar 2010, 13:22
- Been thanked: 4 times
- Status: Offline
Re: ZENICA
Lijepa nasa Zenica ... ne znam mnogo toga ,ali sam zakljucila da su Zenicani prava RAJA,topli i prijatni ljudi a grad ima svoju posebnu draz(kao i svaki naravno,ali eto... )
Give a girl the right shoes,and she can conqer the world!
Marilyn Monroe
Marilyn Monroe
Re: ZENICA
zastava Zenicko - Dobojskog kantona
Zenica je grad u Zeničko-dobojskom kantonu, u srednjem dijelu Bosne i Hercegovine. Ekonomsko je središte geografske regije .
Službeni naziv: Grad Zenica
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Zeničko-dobojski
Općina Zenica
Koordinate
44°12′ N 17°55′ E
Površina
- Općina 558,5 km²
Stanovništvo
- Naselje 96.027 (1991)
- Općina 127.105 (2009)
Gustoća
- Općina 261 /km²
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 72 000
Pozivni broj (+387) 32
- Rum
- Sebijin pulen
- Posts: 96424
- Joined: 17 Oct 2010, 17:29
- Mood:
- Has thanked: 34382 times
- Been thanked: 21119 times
- Contact:
- Status: Online
Re: ZENICA
Hvala merylin takodjemerylin wrote:Lijepa nasa Zenica ... ne znam mnogo toga ,ali sam zakljucila da su Zenicani prava RAJA,topli i prijatni ljudi a grad ima svoju posebnu draz(kao i svaki naravno,ali eto... )
Neka si nam Živa I Zdrava Sultanija
Muškarac bi trebao biti naspram žene, kao što je to hridina naspram morskih valova. Čvrst, nesalomljiv i postojan!!!
Muškarac bi trebao biti naspram žene, kao što je to hridina naspram morskih valova. Čvrst, nesalomljiv i postojan!!!
- Heidi
- Forum [Bot]
- Posts: 45896
- Joined: 01 Sep 2011, 22:10
- Location: Kosmicki raspor
- Been thanked: 5 times
- Status: Offline
Re: ZENICA
da mi je i tu zenicu vise vidit...
pade mi na pamet....moja komsinica je imala kletvu - dbd se udala u zenicu
pade mi na pamet....moja komsinica je imala kletvu - dbd se udala u zenicu
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.
- Rum
- Sebijin pulen
- Posts: 96424
- Joined: 17 Oct 2010, 17:29
- Mood:
- Has thanked: 34382 times
- Been thanked: 21119 times
- Contact:
- Status: Online
Re: ZENICA
[media]kE_4i4xezi4[/media]
Neka si nam Živa I Zdrava Sultanija
Muškarac bi trebao biti naspram žene, kao što je to hridina naspram morskih valova. Čvrst, nesalomljiv i postojan!!!
Muškarac bi trebao biti naspram žene, kao što je to hridina naspram morskih valova. Čvrst, nesalomljiv i postojan!!!
Re: ZENICA
Historija
Urbani dio današnje Zenice formirao se kroz nekoliko specifičnih faza koje hronološki zahvataju vrijeme neolitske zajednice, ilirske gradine, rimskog municipija Bistua Nuova, najznačajnijeg nalaza (II-IV vijek) u kojem dominira monumentalna ranokršćanska dvostruka bazilika, pored koje je u Evropi identifikovana samo još jedna. Na Bilimišću su pronađeni tragovi antičkog naselja. U Putovićima i Tišini, gdje dominira villa rustica, terma, hram kao i niz drugih pratećih objekata.
Srednjovjekovna Bosna
Historija o srednjovjekovnoj Zenici 13. i 14. vijeka vrlo je nedostatna. Postoji tek jedna mala vijest iz 1244. godine vezana za povelju hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. Prema do sada proučenim dokumentima, sadašnje ime grada prvi put se spominje 20. marta 1436. godine, a kasnije se Zenica spominje u seriji dokumenata vezanih za Dubrovačku Republiku.
U razdoblju srednjeg vijeka, tačnije 1370. godine, spominje se naselje Klopče, kao i porodica toga imena, 8. januara 1404. godine bosanski did iz Janjića šalje depešu dubrovačkom knezu Vlahi Sorkočeviću. U zeničkom naselju Varošišće otkopana je crkva iz srednjeg vijeka i franjevački samostan Sv.Marije, koju je gradio kipar Ivan Hrelić, učenik Juraja Dalmatinca.
Vrijeme političke samostalnosti srednjovjekovne Bosne direktno je vezano za Zenicu, prije svega Gradješinom pločom i aktom abjuracije, čime je dopunjeno Kulinovo vrijeme, ali određuje i činjenice političke moći. Blizina tvrdog grada Vranduka, sjedište bosanskih kraljeva, Janjica i hiže dida bosanskih krstjana (u historiografiji nazivanih bogumilima, bosanskim hereticima itd.), sa stećcima u Puhovcu i Pojskama, nekoliko pisara i graditelja pored ostalog su činjenice i dokaz posebnog značaja ovog kraja u srednjem vjeku. I imenom (Bistua Nuova, Bilino polje, Brod) te Zenica od 20. marta 1436. godine ovaj grad je vezan za centralni dio države i rijeke Bosne.
Osmansko doba
U vrijeme vladavine Osmanlija (1463-1878) činjenicom da se promjenom smjera glavnog trgovačkog puta mijenja i funkcija samog grada, te osim kratkog perioda kad je bila sjedište brodskog kadije (do 1557. godine) Zenica je kasaba, opet osobenog lika sa nekoliko džamija (Sultan Ahmedova poznata kao Čaršijska džamija, Osman-Ćelebijna, Sejmenska, Jalijska), medresom (1737.), nekoliko mekteba, vrlo interesantnim nišanima, šadrvanima, hanovima, karavansarajima. U jednom opisu iz 1697. godine govori se o Zenici, gdje uspjevaju dinje "a sam kraj je vrlo pitom". Prema pretpostavkama, Zenica je imala 2.000 stanovnika, među kojima dominiraju Bošnjaci, da bi krajem 18. vijeka u izvorima bili spominjani i Srbi i Hrvati, a u 19. vijeku i Jevreji.
Poslije razaranja i egzodusa provalom vojske Eugena Savojskog 1697. godine nastupa vrijeme stabilizacije, te se u administrativnom, urbanom, poslovnom i topografskom smislu izdvaja zenička čaršija sa prepoznatljivim obilježjima.
Austrougarsko doba
Grade se kapitalni objekti šireg drustveno-ekonomskog značaja, koji će biti život ali i sudbina Zenice. To su željeznička pruga od Bosanskog Broda do Zenice (1879.), Rudnik uglja (1880.), Fabrika papira (1885.), Željezara (1892.), Kazneni zavod (1886.), što će pored ostalog izazvati niz promjena i kvalitetnih i kvantitenih pomaka u razvoju grada.
Urbani dio današnje Zenice formirao se kroz nekoliko specifičnih faza koje hronološki zahvataju vrijeme neolitske zajednice, ilirske gradine, rimskog municipija Bistua Nuova, najznačajnijeg nalaza (II-IV vijek) u kojem dominira monumentalna ranokršćanska dvostruka bazilika, pored koje je u Evropi identifikovana samo još jedna. Na Bilimišću su pronađeni tragovi antičkog naselja. U Putovićima i Tišini, gdje dominira villa rustica, terma, hram kao i niz drugih pratećih objekata.
Srednjovjekovna Bosna
Historija o srednjovjekovnoj Zenici 13. i 14. vijeka vrlo je nedostatna. Postoji tek jedna mala vijest iz 1244. godine vezana za povelju hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. Prema do sada proučenim dokumentima, sadašnje ime grada prvi put se spominje 20. marta 1436. godine, a kasnije se Zenica spominje u seriji dokumenata vezanih za Dubrovačku Republiku.
U razdoblju srednjeg vijeka, tačnije 1370. godine, spominje se naselje Klopče, kao i porodica toga imena, 8. januara 1404. godine bosanski did iz Janjića šalje depešu dubrovačkom knezu Vlahi Sorkočeviću. U zeničkom naselju Varošišće otkopana je crkva iz srednjeg vijeka i franjevački samostan Sv.Marije, koju je gradio kipar Ivan Hrelić, učenik Juraja Dalmatinca.
Vrijeme političke samostalnosti srednjovjekovne Bosne direktno je vezano za Zenicu, prije svega Gradješinom pločom i aktom abjuracije, čime je dopunjeno Kulinovo vrijeme, ali određuje i činjenice političke moći. Blizina tvrdog grada Vranduka, sjedište bosanskih kraljeva, Janjica i hiže dida bosanskih krstjana (u historiografiji nazivanih bogumilima, bosanskim hereticima itd.), sa stećcima u Puhovcu i Pojskama, nekoliko pisara i graditelja pored ostalog su činjenice i dokaz posebnog značaja ovog kraja u srednjem vjeku. I imenom (Bistua Nuova, Bilino polje, Brod) te Zenica od 20. marta 1436. godine ovaj grad je vezan za centralni dio države i rijeke Bosne.
Osmansko doba
U vrijeme vladavine Osmanlija (1463-1878) činjenicom da se promjenom smjera glavnog trgovačkog puta mijenja i funkcija samog grada, te osim kratkog perioda kad je bila sjedište brodskog kadije (do 1557. godine) Zenica je kasaba, opet osobenog lika sa nekoliko džamija (Sultan Ahmedova poznata kao Čaršijska džamija, Osman-Ćelebijna, Sejmenska, Jalijska), medresom (1737.), nekoliko mekteba, vrlo interesantnim nišanima, šadrvanima, hanovima, karavansarajima. U jednom opisu iz 1697. godine govori se o Zenici, gdje uspjevaju dinje "a sam kraj je vrlo pitom". Prema pretpostavkama, Zenica je imala 2.000 stanovnika, među kojima dominiraju Bošnjaci, da bi krajem 18. vijeka u izvorima bili spominjani i Srbi i Hrvati, a u 19. vijeku i Jevreji.
Poslije razaranja i egzodusa provalom vojske Eugena Savojskog 1697. godine nastupa vrijeme stabilizacije, te se u administrativnom, urbanom, poslovnom i topografskom smislu izdvaja zenička čaršija sa prepoznatljivim obilježjima.
Austrougarsko doba
Grade se kapitalni objekti šireg drustveno-ekonomskog značaja, koji će biti život ali i sudbina Zenice. To su željeznička pruga od Bosanskog Broda do Zenice (1879.), Rudnik uglja (1880.), Fabrika papira (1885.), Željezara (1892.), Kazneni zavod (1886.), što će pored ostalog izazvati niz promjena i kvalitetnih i kvantitenih pomaka u razvoju grada.
Re: ZENICA
Dvadeseti vijek
Početkom 20. vijeka, desio se urbani bum (za nekoliko puta se povećao broj stanovnika, po popisu iz 1910. godine tu je živjelo 7.215 stanovnika), evidentna je ubrzana urbanizacija (pravoslavna crkva Rođenja Svete Bogorodice sagrađena je 1885. godine, dvije katoličke crkve 1910. godine, sinagoga 1903. godine), gradnja nekoliko prenoćišta, hotela, škola, vodovod, modernih puteva itd.
Dvadeseti vijek u Zenici obilježen je nizom zanimljivih, tipičnih i neobičnih manifestacija, pojačanom industrijalizacijom, posebno poslije 1938. godine izgradnjom Grube pruge, pauperizacijom djela stanovništva, njegovom proleterizacijom, ali i miješanjem gradskog-evropskog i domaćeg bosanskog mentaliteta i navika. Razvija se grad specifičnih funkcija i namjena, posebno omeđen dvjema činjenicama Kazneni zavod i Željezara Zenica ali i dragocjenom potvrdom života ovih ljudi, Kameniti most koji vezuje kuću Koste Jefića i Osmanage Mehmedića i jevrejsku Havru punih devedeset godina.
U periodu između 1941. i 1945. godine, evidentan je napor domaćeg stanovništva (potpisivanjem čuvene Rezolucije zeničkih muslimana maja 1942. godine) da sačuvaju koordinate poštovanja i uvažavanja, ali i zaštite golog života, kroz formiranje svog autentičnog znaka, muslimanske milicije u Šerićima, Doglodima, Babinu, ali i kroz partizanske odrede što je davalo i imalo određenu zahtjevnost i težinu. To je bila dimenzija zeničkog oblika otpora, grad nije imao velikih razaranja, terora niti žrtava, što je konstanta i činjenica prvorazrednog značaja i vrijednosti. Dimenzije antifašističke borbe su bile nažalost, određivane njihovim ideološkim određenjem što će u poslijeratnom vremenu devalvirati do neslućenih razmjera.
Početkom 20. vijeka, desio se urbani bum (za nekoliko puta se povećao broj stanovnika, po popisu iz 1910. godine tu je živjelo 7.215 stanovnika), evidentna je ubrzana urbanizacija (pravoslavna crkva Rođenja Svete Bogorodice sagrađena je 1885. godine, dvije katoličke crkve 1910. godine, sinagoga 1903. godine), gradnja nekoliko prenoćišta, hotela, škola, vodovod, modernih puteva itd.
Dvadeseti vijek u Zenici obilježen je nizom zanimljivih, tipičnih i neobičnih manifestacija, pojačanom industrijalizacijom, posebno poslije 1938. godine izgradnjom Grube pruge, pauperizacijom djela stanovništva, njegovom proleterizacijom, ali i miješanjem gradskog-evropskog i domaćeg bosanskog mentaliteta i navika. Razvija se grad specifičnih funkcija i namjena, posebno omeđen dvjema činjenicama Kazneni zavod i Željezara Zenica ali i dragocjenom potvrdom života ovih ljudi, Kameniti most koji vezuje kuću Koste Jefića i Osmanage Mehmedića i jevrejsku Havru punih devedeset godina.
U periodu između 1941. i 1945. godine, evidentan je napor domaćeg stanovništva (potpisivanjem čuvene Rezolucije zeničkih muslimana maja 1942. godine) da sačuvaju koordinate poštovanja i uvažavanja, ali i zaštite golog života, kroz formiranje svog autentičnog znaka, muslimanske milicije u Šerićima, Doglodima, Babinu, ali i kroz partizanske odrede što je davalo i imalo određenu zahtjevnost i težinu. To je bila dimenzija zeničkog oblika otpora, grad nije imao velikih razaranja, terora niti žrtava, što je konstanta i činjenica prvorazrednog značaja i vrijednosti. Dimenzije antifašističke borbe su bile nažalost, određivane njihovim ideološkim određenjem što će u poslijeratnom vremenu devalvirati do neslućenih razmjera.
Re: ZENICA
Ma znam da su zene prije govorile ..kad joj muz spuca samarcinu....u Zenicu ces ti meni
Bosna zauvjek
Re: ZENICA
Grad Zenicu sačinjavaju sljedeća naselja - urbane cjeline:
Lašva, Dusina, Gornja Višnjica, Janjići, Janjički Vrh, Gumanci, Drivuša, Gornje raspotočje, Dolača, Raspotočje, Krč, Gornja Zenica, Popova bašta, Vardište, Gornja broda, Donja broda, Rujev do, Lokvine, Čajdraš, Stranjani, Gornja gračanica, Tetovo, Gradišće, Briznik, Podbrežje, Brist, Vardište, Vranduk, Donja Gračanica, Jelina, Topčić Polje, Nemila, Orahovica, Šerići, Bistričak, Banlozi, Obranovci, Kozarci, Pridražići, Donja Vraca, Koprivna, Varošište, Gornja Vraca, Vražale, Dobriljeno, Janjac, Osojnica, Jastrebac, Kolići, Smajići, Pehare, Kanal, Pojske, Gornje Crkvice, Crkvice, Staro Radakovo (Babina Rijeka), Hamida, Babino, Puhovac, Seoci, Ričice, Klopče, Novo Radakovo, Gornje Klopče, Perin Han, Tišina, Mošćanica, Gorica, Putovići, Putovičko polje, Lukovo polje, Bilimišće, Odmut, Jalija, Sejmen, Londža, Centar sa Starom Čaršijom i Kineskim zidom, Pišće, Kanare, Nova Zenica, Bilino polje, Carina, Blatuša, Pečuj, Kamberovića polje,Mokušnice, Travnička cesta,Grm
Lašva, Dusina, Gornja Višnjica, Janjići, Janjički Vrh, Gumanci, Drivuša, Gornje raspotočje, Dolača, Raspotočje, Krč, Gornja Zenica, Popova bašta, Vardište, Gornja broda, Donja broda, Rujev do, Lokvine, Čajdraš, Stranjani, Gornja gračanica, Tetovo, Gradišće, Briznik, Podbrežje, Brist, Vardište, Vranduk, Donja Gračanica, Jelina, Topčić Polje, Nemila, Orahovica, Šerići, Bistričak, Banlozi, Obranovci, Kozarci, Pridražići, Donja Vraca, Koprivna, Varošište, Gornja Vraca, Vražale, Dobriljeno, Janjac, Osojnica, Jastrebac, Kolići, Smajići, Pehare, Kanal, Pojske, Gornje Crkvice, Crkvice, Staro Radakovo (Babina Rijeka), Hamida, Babino, Puhovac, Seoci, Ričice, Klopče, Novo Radakovo, Gornje Klopče, Perin Han, Tišina, Mošćanica, Gorica, Putovići, Putovičko polje, Lukovo polje, Bilimišće, Odmut, Jalija, Sejmen, Londža, Centar sa Starom Čaršijom i Kineskim zidom, Pišće, Kanare, Nova Zenica, Bilino polje, Carina, Blatuša, Pečuj, Kamberovića polje,Mokušnice, Travnička cesta,Grm
- Rum
- Sebijin pulen
- Posts: 96424
- Joined: 17 Oct 2010, 17:29
- Mood:
- Has thanked: 34382 times
- Been thanked: 21119 times
- Contact:
- Status: Online
Re: ZENICA
Neka si nam Živa I Zdrava Sultanija
Muškarac bi trebao biti naspram žene, kao što je to hridina naspram morskih valova. Čvrst, nesalomljiv i postojan!!!
Muškarac bi trebao biti naspram žene, kao što je to hridina naspram morskih valova. Čvrst, nesalomljiv i postojan!!!
- Rum
- Sebijin pulen
- Posts: 96424
- Joined: 17 Oct 2010, 17:29
- Mood:
- Has thanked: 34382 times
- Been thanked: 21119 times
- Contact:
- Status: Online
Re: ZENICA
Neka si nam Živa I Zdrava Sultanija
Muškarac bi trebao biti naspram žene, kao što je to hridina naspram morskih valova. Čvrst, nesalomljiv i postojan!!!
Muškarac bi trebao biti naspram žene, kao što je to hridina naspram morskih valova. Čvrst, nesalomljiv i postojan!!!
- Rum
- Sebijin pulen
- Posts: 96424
- Joined: 17 Oct 2010, 17:29
- Mood:
- Has thanked: 34382 times
- Been thanked: 21119 times
- Contact:
- Status: Online
Re: ZENICA
ZENIČKO DRVO ŽVAKA
ZENIČKO DRVO ŽVAKA
U nečemu je Zenica među poznatim svjetskim gradovima. Ima drvo nalijepljeno sa iskorištenim, dobro prožvakanim žvakama. Nalazi se na početku/kraju Masarikove ulice. Kod drveta je prodavaonica kruha i peciva. Mladi dolaze radi raznih vrsta peciva, pa se žvake riješe lijepeći je na drvo.
Zavisi sad kako se gleda na taj vid urbane kulture ili nekulture. Možda je za nijansu bolje od ranijeg običaja da se izbaci na trotoar, koji je jedno vrijeme bio prekriven žvakama, da se asfalt nije ni nazirao.
Koliko znam, žvake se na ovo drvo lijepe već desetak godina. Vlasnik pekare je dva puta temeljito čistio drvo.
U svijetu postoje tako neka mjesta gdje se lijepe žvake. U mjestu San Luis Obispo, Kalifornija, jedan prolaz između dvije ceste je pun žvaka i taj prolaz se već naziva Alejom žvaka i dobio je i noćnu rasvjetu, nakon što je postalo metom znatiželjnih putnika. U Holandiji, mjesto Alkmaar ima jednu uličicu blizu kina, gdje se po tradiciji lijepe žvake, a prije odlaska u kino, gdje nije dozvoljena upotreba žvaka.
U prilozima su fotografije koje ilustriraju sve kazano u tekstu.
ZENIČKO DRVO ŽVAKA
U nečemu je Zenica među poznatim svjetskim gradovima. Ima drvo nalijepljeno sa iskorištenim, dobro prožvakanim žvakama. Nalazi se na početku/kraju Masarikove ulice. Kod drveta je prodavaonica kruha i peciva. Mladi dolaze radi raznih vrsta peciva, pa se žvake riješe lijepeći je na drvo.
Zavisi sad kako se gleda na taj vid urbane kulture ili nekulture. Možda je za nijansu bolje od ranijeg običaja da se izbaci na trotoar, koji je jedno vrijeme bio prekriven žvakama, da se asfalt nije ni nazirao.
Koliko znam, žvake se na ovo drvo lijepe već desetak godina. Vlasnik pekare je dva puta temeljito čistio drvo.
U svijetu postoje tako neka mjesta gdje se lijepe žvake. U mjestu San Luis Obispo, Kalifornija, jedan prolaz između dvije ceste je pun žvaka i taj prolaz se već naziva Alejom žvaka i dobio je i noćnu rasvjetu, nakon što je postalo metom znatiželjnih putnika. U Holandiji, mjesto Alkmaar ima jednu uličicu blizu kina, gdje se po tradiciji lijepe žvake, a prije odlaska u kino, gdje nije dozvoljena upotreba žvaka.
U prilozima su fotografije koje ilustriraju sve kazano u tekstu.
Neka si nam Živa I Zdrava Sultanija
Muškarac bi trebao biti naspram žene, kao što je to hridina naspram morskih valova. Čvrst, nesalomljiv i postojan!!!
Muškarac bi trebao biti naspram žene, kao što je to hridina naspram morskih valova. Čvrst, nesalomljiv i postojan!!!
- Rum
- Sebijin pulen
- Posts: 96424
- Joined: 17 Oct 2010, 17:29
- Mood:
- Has thanked: 34382 times
- Been thanked: 21119 times
- Contact:
- Status: Online
Re: ZENICA
ZENIČKI MONMARTR - SLIKE ZENIČKIH SLIKARA
Slike koje naši slikari prodaju na ulici, baš kao pariški Monmartr. Snimljene su u periodu 2004÷2008. godina, što se vidi sa pozadina, koje su značajno izmijenjene.
Slike koje naši slikari prodaju na ulici, baš kao pariški Monmartr. Snimljene su u periodu 2004÷2008. godina, što se vidi sa pozadina, koje su značajno izmijenjene.
Neka si nam Živa I Zdrava Sultanija
Muškarac bi trebao biti naspram žene, kao što je to hridina naspram morskih valova. Čvrst, nesalomljiv i postojan!!!
Muškarac bi trebao biti naspram žene, kao što je to hridina naspram morskih valova. Čvrst, nesalomljiv i postojan!!!
- Rum
- Sebijin pulen
- Posts: 96424
- Joined: 17 Oct 2010, 17:29
- Mood:
- Has thanked: 34382 times
- Been thanked: 21119 times
- Contact:
- Status: Online
Re: ZENICA
ZENICA - Filmski plakat filma "Uzavreli grad", koji je u cjelosti snimljen 1961. g. u Zenici i o Zenici. Tih dana je Zenica živjela za film. Bilo je angažovano mnogo statista i dobro se plaćalo. U nekim scenama filma je bilo i po više stotina statista. Dobro se zaradilo i od izdavanja stanova i soba za filmsku ekipu, koja je bila ogromna. Da je Zenica tada imala pet hotela, bilo bi malo. Snimanje filma je dobro došlo stanovnicima baraka, koje je Veljko Bulajić spalio za potrebe snimanja filma, a oni dobili stanove.
ZENICA - plakat filma o Zenici, o gradnji željezare i grada. Snimljen je 1954. godine.
ZENICA - plakat filma o Zenici, o gradnji željezare i grada. Snimljen je 1954. godine.
Neka si nam Živa I Zdrava Sultanija
Muškarac bi trebao biti naspram žene, kao što je to hridina naspram morskih valova. Čvrst, nesalomljiv i postojan!!!
Muškarac bi trebao biti naspram žene, kao što je to hridina naspram morskih valova. Čvrst, nesalomljiv i postojan!!!
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 21 guests