ZENICA

[Chloe]

Zenički Zlatni Ljiljan ( trenerka) u Kladuši, kroz moj objektiv.

Screenshot_20210328_191203.jpg

[Rum]

Proljece

[Shadow]

[Hurija]

Vrbopuc

[Shadow]

Sta je to?

[Mutevelija]

Zenicani jel Zenica najbolja u ovo doba proljeće -ljeto

Ja sam isao kad je bila jesen zima nesto mi mrtvo bilo.

[greeneyes]

Ka'e 150 marki test

Screenshot_20210404_105946.jpg

[Rum]

Ka'e 150 marki test


Screenshot_20210404_105946.jpg

[ElTriconi]

Ka'e 150 marki test


Screenshot_20210404_105946.jpg

Cuj šeset maraka

[greeneyes]

Ka'e 150 marki test


Screenshot_20210404_105946.jpg

Kud nismo isli za dokture

[Taare]

Ovo je besplatno testiranje. Kada sam ja radio test, bila su dva reda. Jedan od njih za ove koji rade besplatno, a drugi za nas koji plaćamo.
U redu za besplatni test bilo je 20-ak ljudi, a u našem troje.

[Rum]

Zenica u vilajetu Osmanlijskog carstva (1463. do 1878.)





Zenica u vilajetu Osmanlijskog carstva (1463. do 1878.)- Austrougarskom periodu prethodilo je, za grad Zenicu, značajno, tursko razdoblje. Istorijski izvori o Zenici u prvom periodu turske vladavine, veoma su oskudni. Naime, Zenica u tom periodu postaje kasaba bosansko– orijentalnog tipa. Mijenja se tip i funkcija naselja, kao i način života.

Osvajanjem Bosne, Turska je izvršila svoju administrativnu podjelu na sandžake, nahije i kadiluke, pa je tako Zenica postala nahija i kadiluk, a po srednjovjekovnoj župi Brod, dobila je i ime nahija, odnosno kadiluk Brod, tako da najstariji pomen Kadiluka Brod, datira iz 1502. godine.

Brodski kadiluk, sa sjedištem u današnjoj Zenici, obuhvatao je dva važna trgovišta: Zenicu i Kakanj, a kao nahije ovog kadiluka spominju se Brod, Bobovac i Lašva, te Vlaška nahija Maglaj, kojoj je 1489. godine pripadala tvrđava Tešanj, selo Žepče i selo Gračanica. Vremenom nahija Zenica čini najznačajnije mjesto Brodske nahije, pa se po službenim aktima i dokumentima ova nahija naziva Zenička, a ne Brodska nahija. Dakle, Zenica postaje centar nahije, to jest gradsko naselje tipa kasabe.

Ali, vratimo se pedesetak godina unazad, u neposrednu blizinu Zenice, u Vranduk, godinu 1410. koji se prvi put spominje pod ovim imenom, i u kojem je, uz kralja Ostoju, stolovao Pavao Bešina kao kapetan, da bi od 1446.–1449. godine bio prijestolnica kralja Tomaša. U njemu je izgrađena crkva sv. Tome, koja nije ubicirana a vjerovatno se nalazi pod temeljima džamije koju su Turci podigli. Ovo navodim zato što se godina 1463. kada su Turci zauzeli Vranduk, poklapa sa početkom vladavine Turaka na ovim prostorima. Urbanizacija bosanskih gradova se izvodi po karakterističnom bosansko – orijentalnom tipu. Sa svojih 1.500 do 2.000 žitelja, Zenica živi od sopstvene proizvodnje i razmjene dobara sa užom okolinom i širim gravitacionim područjem. Poljoprivreda je u zeničkom kraju bila najznačajna privredna grana, jer se poljoprivredne površine zeničke kotline natapaju pored rijeke Bosne i njenih pritoka Kočeva i Babine Rijeke, kao i nekih manjih pritoka.

Zbog prisutnog, feudalno – esnafskog načina proizvodnje sa ograničenim kapitalom i tržištem, te skromnim potrebama stanovništva, ono se najvećim dijelom bavilo zanatom i trgovinom. Ipak je zanatstvo u zeničkom kraju bilo bez planskog i intenzivnog razvoja. Seljaci su za svoje potrebe sami pravili alate, a ako bi proizveli više zanatskih predmeta ili alata, razmjenjivali bi ih za predmete koji su im nedostajali, tako da trgovina zanatskih proizvoda nije bila intenzivna. Međutim, razvoj određenih zanatskih djelatnosti ipak se usavršio, pa su neka sela bila poznata po njihovoj proizvodnji, kao na primjer, selo Brnjic poznato po izradi brda za tkanje, sela Vranduk, Janjići i Gornja Zenica po izradi ćilima, Drivuša po izradi mutapa (pokrovaca), a selo Mošćanica po proizvodnji kamena i izradi nadgrobnih spomenika.

Kuće u Zenici su drvene i jednospratne, raspoređene po mahalama. Poredeći 16. vijek sa 1879. godinom, Zenica je imala 330 kuća,odnosno 438 kuća, a prema katastarskoj karti iz 1882. godine, broj kuća po mahalama je: Trgovište 184, Kočeva 324, Čaršijska 117, Jalija 27, Sejmen 174, Odmut 127 i Londža121. Ćepenci zanatlija i trgovaca zauzimali su poslovni dio kasabe, sa ukupno 161 objektom, i to: 76 dućana raznih vrsta, 23 bakalske radnje, 28 ugostiteljskih objekata – 3 hana, 14 mehana, 8 kafana i 3 aščinice, 7 pekara, 6 terazijskih radnji, 5 kovačnica, 5 sarača, 4 berbera, 3 kasapnice i 3 ostala objekta. Pored toga, tu su bili i objekti sa upravnim funkcijama: sudnica (hućumet), menzilhana i konak. Jednospratne zgrade su imale ćepenke u prizemlju a stanove na spratu.

Gradsko naselje Zenica nije se do tada značajnije razvilo, jer je glavna saobraćajnica u to doba išla pravcem Sarajevo – Travnik, zaobilazeći Zenicu kod Kaonika. Spaljivanje kasabe, 1697. godine, od strane nadiruće vojske Eugena Savojskog, dosta je usporilo razvoj Zenice, u kojoj su poslije požara ostale čitave samo tri zgrade. Tek 1862. godine Turci su izgradili putni pravac Kaonik – Zenica – Doboj, kao kolski put. Sa druge strane, upravno – administrativni centar, Kadiluk, 1760. godine preselio je u Travnik, pa je taj grad počeo da cvjeta i razvija se u znatno trgovačko, privredno, zanatsko i administrativno – upravno središte.

[Rum]

[Rum]

Deset porodica ostalo je bez krova nad glavom nakon što je sinoć izbio požar na zgradi u zeničkom naselju “Papirna”.

Prava drama počela je tri sata poslije ponoći, kada je požar buknuo na krovnoj konstrukciji zgrade, koja je inače nacionalni spomenik BiH. Sa vatrenom stihijom sve do jutros su se borili zenički vatrogasci, a u gašenju su učestvovala četiri vatrogasna vozila i deset vatrogasaca



Prema zvaničnim informacijama iz policije, do požara je došlo u 3:10 sati.

– Srećom, nema povrijeđenih osoba. Došlo je do požara na krovnoj konstrukciji, a još nije poznato šta je uzrok požara – kažu iz policije.

Ističu da još nije počeo uviđaj, a kojim će biti rasvijetljene sve okolnosti.



Ekipa “Avaza” posjetila je danas mjesto požara, gdje smo zatekli uplakane porodice.

– Istrčala sam sa djetetom vani, zamotala sam je u jorgan i izašli smo. Ovdje smo proveli noć na otvorenom. Ostali smo bez ičega, samohrana sam majka, šta ću dalje – komentirali su uplakani vlasnici uništenih stanova.

Ubrzo je na mjesto požara došao i gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović. Tom prilikom najprije je obišao stanove, a potom razgovarao sa porodicama koje su ostale bez krova nad glavom kazavši im kako će svi biti zbrinuti.



– Neka predsjednik Mjesne zajednice napravi spisak ugroženih porodica. Svima ćemo osigurati smještaj, odnosno naći alternativno rješenje dok se ovdje učinjena šteta ne sanira. Grad je spreman da vam plati hotel, pronađe smještaj, stanove i finansira kiriju, čak osigura i jednokratnu pomoć. Ipak, to je vaš novac. Ovo je velika tragedija – rekao je gradonačelnik Kasumović.

Još je napomenuo kako se radi o zgradi koja je nacionalni spomenik BiH, da je dio stanova u vlasništvu rudnika, a jedan dio su u privatnom vlasništvu što dodatno usložnjava ovu situaciju.

Porodice koje su ostale bez krova nad glavom, neizmjerno su zahvalne gradonačelniku Kasumoviću koji ih je, kako su kazali, jedini posjetio i pokazao da brine o svojim građanima.

Na kraju je odlučeno da porodice budu smještene u motele i hotele, jer tu imaju i hrana.

[greeneyes]

Dofu legenda

[Fuddo]

Samo da nije bilo ljudskih zrtava,
A to ce se napravit abd.

[ElTriconi]

Morda je od struje

[Rum]

Dofu legenda

[Nora Ibsenova]

U kom je ovo naselju bilo?

[greeneyes]

Jutros su nesto pisali da je neko prosuo lug iz luznice na tavan i da je to uzrok pozara