Po završetku agresije na BiH, u kojoj je ponajviše stradalo Sarajevo, došlo je do radikalnih promjena naziva ulica, uglavnom zbog vraćanja nekadašnjih imena koja su bila promijenjena u bivšem komunističkom sistemu. Promjene se nisu osjetile samo u bh. prijestonici već i u svim gradovima naše zemlje.
Nejasni kriteriji
U BiH, međutim, ne postoje nikakvi propisani kriteriji za imenovanje ulica, a prema riječima Hadžema Hajdarevića, predsjednika Komisije u Skupštini Kantona Sarajevo za obilježavanje, čuvanje i njegovanje historijskih događaja i ličnosti, sve zavisi od aktuelnog društveno-političkog senzibiliteta prema nekom djelu, pokretu, grupaciji.
- Kod nas, nažalost, često presudnu ulogu imaju ideološki faktori. Spisak velikih ljudi i imena koji zaslužuju svoju ulicu nikad nije okončan. Ni u Sarajevu, niti bilo gdje drugdje. I Muzaferija, i Hromadžić, pa i Dario Džamonja, te mnogi drugi pojedinci s ovih prostora svakako da zaslužuju ulicu. No, žalosno je što se u ovom podneblju sve svodi na to da se nečije ime i djelo pamte po nazivima ulica. Ne mora samo naziv ulice biti podsjetnik na nečije ime i djelo. Ali kod nas to tako funkcionira - pojasnio je Hajdarević.
Međutim, malo je ili gotovo i ne postoje slučajevi da su kod preimenovanja ulica uvažavane ličnosti koje su dale nemjerljiv doprinos umjetničkom, kulturološkom, književnom i svakom drugom segmentu bh. društva.
Potrebno je povesti javnu raspravu o tom pitanju. Kada je riječ o imenima ulica u glavnom gradu BiH, treba konsultirati institucije i kulturno-naučne ustanove. Toga, koliko vidim, nema u gradu Sarajevu. Drugi problem je što u našem gradu nema svijesti o državnosti i državotvornosti te o kosmopolitizmu i pripadnosti svjetskom i evropskom krugu glavnih gradova - istakao je Haris Zaimović, direktor Historijskog arhiva Sarajevo.
On je još dodao da je situacija nešto bolja u Tuzli, Zenici i Bihaću, gdje najveće ulice nose imena ZAVNOBiH-a, kralja Tvrtka...
- Svako ko imalo poznaje historiju, zna da su to fundamenti naše državnosti mišljenja je Zaimović.
Dario Džamonja, Ahmet Hromadžić, Zaim Muzaferija, Branko Ćopić, Kasim Prohić, Izet Sarajlić, Cvjetko Rihtman, Nela Beran, Slobodan Đurasović... samo su neka od imena intelektualaca koji su svojim radom doprinijeli umjetničkom kvalitetu bh. društva i koji su Sarajevo predstavljali u najboljem svjetlu.
Sarajevo, grad filma, kako mnogi vole reći, nema ni svoj bulevar slavnih.
Kriteriji prema kojima se ulicama određuju nazivi primarno su u nadležnosti općinskih vlasti, odnosno općinskih vijeća.
- Tokom rata sam radio u komisiji za davanje imena ulicama. Sugerirao sam imena velikana iz naše historije, kao što je ulica Kulina bana, što je prihvaćeno, ali nije prihvaćeno sve što sam predlagao - prokomentirao je Enver Imamović, profesor Filozofskog fakulteta na Odsjeku za historiju.
Četnički ideali
S druge strane, vlasti u RS promijenile su nazive više od 250 ulica. Logika koju su slijedili bila je da "osnov mora biti srpska historija, kako ona starija, predturska, potom Prvi svjetski rat i vojvode iz tog rata, onda Kraljevina Jugoslavija sa svojom dinastijom, a iz Drugog svjetskog rata da ostane samo ono što se za sada ne smije dirati, te na kraju velika imena srpske nauke i kulture, ličnosti iz četničkog pokreta i najnovijeg vremena".
Sve ulice s nazivima mjesta ili krajeva iz bivših republika preimenovane su: Bledska, Dalmatinska, Dravska, Istarska, Kranjska, Ohridska, Travnička, Triglavska, Vrhpoljska, Zagorska, Zagrebačka.
Najteži udarac zadat je bivšim partizanima i antifašistima, bez obzira je li riječ o ljudima iz naroda koji s komunizmom nisu imali nikakve veze ili komunističkim liderima. Bez obzira jesu li na njiima bila ispisana imena Srba ili neka druga, promijenjene su i table na ulicama Braće Radić, Dr. Vase Butozana, Dr. Danice Perović, Milana Ličine...
Zauzvrat su svoje ulice dobili Draža Mihailović, Stevan Moljević, Petar Veliki, Kutuzov, car Nikolaj II, carevi Romanovi, maršal Rade Radić, manjački ustanici i ravnogorci, vojvoda Uroš Drenović...
Ulica Anđeline Đoli?
Nakon prikazivanja filma "U zemlji krvi i meda" američke rediteljice Anđeline Đoli (Angelina Jolie) bh. javnost je odmah počela prepričavati i potencirati da ova holivudska diva zaslužuje naziv ulice u Sarajevu kao znak zahvalnosti za njen doprinos.
- To da lijepa filmska diva Anđelina Đoli, nakon filma "U zemlji krvi i meda", dobije svoju ulicu smatram krajnje neozbiljnom i kolonijalno-podilazačkom inicijativom - kaže Hadžem Hajdarević.
Slabo su se dosadašnje vlasti koje su odlučivale o nazivima ulica i trgova potrudile da više pažnje ukažu i ratnim herojima koji su u protekloj agresiji branili BiH. Njihova velika imena, u većini slučajeva, ili nisu dobila svoje ulice ili su ih dobila na periferijama gradova.
Tako je, primjerice, kao uspomena na heroja odbrane Žepe, pukovnika Armije RBiH Avde Palića postavljena tabla s njegovim imenom u jednoj od najzabačenijih ulica u sarajevskom naselju Zabrđe.