Kako su radnici živjeli u SFRJ

[Krokodil Behko]

Pa, prvih dvadeset-trideset godina im je bilo prilično dobro. Ni u Zapadnoj Europi nije bilo ništa bolje.
Ali jaz je počeo da raste sve više onda kad je standard počeo da pada.

standard nije padao...
vec je na zapadu malo brze rastao.....
sta mislis,gospon,sto .....

Padao jašta je.
U sedamdesetim, radnik kupi stojadina od plate i par junadi, a bgm u osamdesetim trebalo mu je 30 plata i deset junadi.

[Ommadawn]

S tim sto je Stojadin bio moderan auto sedamdesetih a vec osamdesetih zastario.
Ako ces sta modernije i novije - plati sine jedan sebi, jedan drzavi pa se vozaj.

[Hurija]

Bili su oni čekovi,digneš stvari na kredit dok se isplate poraste inflacija dodju bagatela a šverc deviza

[Ommadawn]

Bili su oni čekovi,digneš stvari na kredit dok se isplate poraste inflacija dodju bagatela a šverc deviza

Znam, moji su tako masu nekih stvari za stan kupili.
Uzmes cek, odes u neku pripizdinu, unovcis ga, kupis devize, vratis se kuci, cekas neko vrijeme, inflacija jede dinar, ti uplatis sumu za koju si unovcio cek, dok on dodje i dok ti odbiju pare sa racuna - jos inflacija jede.
Dok ne ode sve u vraga.

[Bla]

kako je aktuelan opet ovaj Stup,
čisto poređenja radi, o čemu se tu radi

gradnja nekada (Alipašino)

s1.JPG

i gradnja sada (Stup)

s2.JPG

[Bla]

jedno se zove planska gradnja
a drugo planski urbicid

[respo]

Baz branjenja stupa ovdje igra ulogai velicina naselja i sloboda gradnje i sl iako je stup bas zbijen a da se gledalo kako treba najmanje 2 zgrade ne bi bile napravljene jernema mjesta za ovoliko zgrada posto i ove kuce sa strane smetaju

[Bla]

kakva sloboda gradnje
valjda sloboda korupcije

[Socrates]

Danas bar znate sta je korupcija.

Prije ste od govneta mislili da je burek.

[storm]

jedno se zove planska gradnja
a drugo planski urbicid

Kad gledaš alipasino, puno je premalo parkinga već... Prije se dimenzioniralo na vozilo po stambenoj jedinici... Sad su dva normala...
Još je stup mlado naselje, šta hocu reci podosta mladih obitelji u novim stanovima... Kad djeca odrastu, pa hoće auta
Vidim to po mom kvartu, prvih deset godina parkiraj kako hoćeš, sad bome postaje frkovito...

[Mirelam]

Parkinzi na Alipasinom su bukvalno ukradeni stanovnicima. Niz objekata uz glavnu dzadu (kako se sad zove?) je izgradjen mimo prvobitnog plana nakon rata.

[respo]

kakva sloboda gradnje
valjda sloboda korupcije

Sloboda u smislu povrsine na kojoj grade
Kad se pravilo alipasino nisi imao kuca koje smetaju i sl
Imao si 2 "polja" i to velika i gradi dok vidis ovdje na slikama kako su kuce blizu pa benzinska itd

[Bla]

Parkinzi na Alipasinom su bukvalno ukradeni stanovnicima. Niz objekata uz glavnu dzadu (kako se sad zove?) je izgradjen mimo prvobitnog plana nakon rata.

pa i pored toga se odupire i količina parkinga i zelene površine i dječijih igrališta je zadovoljavajuća (doduše uz uvođenje jednosmjernog saobraćaja i dediciranja jedne trake za dodatni parking oko faza) koliko desetina godina nakon izgradnje.
u odnosu na ovaj sadašnji ciganluk koji se radi na svakom mogućem mjestu, i koji se neće moći popraviti nikakvom naknadnom intervencijom.

npr. one zgrade na Otoci, nisu bile ni 50% useljene, već su svi trotoari bili prebukirani parkiranim autima. ovo sa Stupa je nepotrebno i komentarisati, podjednako kao što je nepotrebno komentarisati neke postove.

[Krokodil Behko]

Parkinzi na Alipasinom su bukvalno ukradeni stanovnicima. Niz objekata uz glavnu dzadu (kako se sad zove?) je izgradjen mimo prvobitnog plana nakon rata.

Jesu, ali ne bi bilo mnogo bolje i da su ih ostavili, što se tiče prebukiranosti parkinga.
Jednostavno, mnogo je više vozila sada, nego u vrijeme SFRJ. Više ih je bar za 200%.
Zar misliš da bi oni parkinzi na potezu Općina NG-studentski domovi, nešto promijenili?
Vjerujem da su sagrađeni novi parkinzi. Sarajevo ima taj problem stiješnjenosti u kotlini i odnosi se na sva naselja, uključno Stup i Ilidža, osim što se još Dobrinja drži.

Prebukiranost na Stupu samo dovoljno govori o toj stiješnjenosti, jer stup je u ravnom i opet nema dovoljno mjesta. Treba ga širiti u Aziće i Doglode, pa prema Bojniku. Ah da, ne može ni tamo, jer je tu prošla zaobilaznica

E vidiš, to je taj primjer neplanske gradnje. Jedini perspektivan dio za širenje grada, poklopio je autoput, ono baš kao da ga nisu mogli baciti na neku drugu trasu.
Ne znam kakava je situacija u Reljevu. Ali siguran sam da je taj potez: Reljevo-Ahatovići-Bojnik, dobar za gradnju, čim se neko sjeti da riješi divljanje rijeka u tom području

[storm]

Parkinzi na Alipasinom su bukvalno ukradeni stanovnicima. Niz objekata uz glavnu dzadu (kako se sad zove?) je izgradjen mimo prvobitnog plana nakon rata.

Jesu, ali ne bi bilo mnogo bolje i da su ih ostavili, što se tiče prebukiranosti parkinga.
Jednostavno, mnogo je više vozila sada, nego u vrijeme SFRJ. Više ih je bar za 200%.
Zar misliš da bi oni parkinzi na potezu Općina NG-studentski domovi, nešto promijenili?
Vjerujem da su sagrađeni novi parkinzi. Sarajevo ima taj problem stiješnjenosti u kotlini i odnosi se na sva naselja, uključno Stup i Ilidža, osim što se još Dobrinja drži.

Prebukiranost na Stupu samo dovoljno govori o toj stiješnjenosti, jer stup je u ravnom i opet nema dovoljno mjesta. Treba ga širiti u Aziće i Doglode, pa prema Bojniku. Ah da, ne može ni tamo, jer je tu prošla zaobilaznica

E vidiš, to je taj primjer neplanske gradnje. Jedini perspektivan dio za širenje grada, poklopio je autoput, ono baš kao da ga nisu mogli baciti na neku drugu trasu.
Ne znam kakava je situacija u Reljevu. Ali siguran sam da je taj potez: Reljevo-Ahatovići-Bojnik, dobar za gradnju, čim se neko sjeti da riješi divljanje rijeka u tom području

Razumljivo je da veliki grad ima problema sa prostorom... Dovoljno bi bilo investitorima ubaciti klauzulu, da se ispod zgrada sagrade katovi garaža, više njih..
Pa neka zbijaju onda komplekse ako hoće...
Sve drugo je urbicid teže vrste i srozava cijenu i kvalitet življenja.
Ja kad sam kupovao stan, obožavam centar, dijete sam gradske jezgre... Ali pošto znam kaos parkiranja, hvala lijepo, odoh van

[Mirelam]

Parkinzi na Alipasinom su bukvalno ukradeni stanovnicima. Niz objekata uz glavnu dzadu (kako se sad zove?) je izgradjen mimo prvobitnog plana nakon rata.

Jesu, ali ne bi bilo mnogo bolje i da su ih ostavili, što se tiče prebukiranosti parkinga.
Jednostavno, mnogo je više vozila sada, nego u vrijeme SFRJ. Više ih je bar za 200%.
Zar misliš da bi oni parkinzi na potezu Općina NG-studentski domovi, nešto promijenili?
Vjerujem da su sagrađeni novi parkinzi. Sarajevo ima taj problem stiješnjenosti u kotlini i odnosi se na sva naselja, uključno Stup i Ilidža, osim što se još Dobrinja drži.

Prebukiranost na Stupu samo dovoljno govori o toj stiješnjenosti, jer stup je u ravnom i opet nema dovoljno mjesta. Treba ga širiti u Aziće i Doglode, pa prema Bojniku. Ah da, ne može ni tamo, jer je tu prošla zaobilaznica

E vidiš, to je taj primjer neplanske gradnje. Jedini perspektivan dio za širenje grada, poklopio je autoput, ono baš kao da ga nisu mogli baciti na neku drugu trasu.
Ne znam kakava je situacija u Reljevu. Ali siguran sam da je taj potez: Reljevo-Ahatovići-Bojnik, dobar za gradnju, čim se neko sjeti da riješi divljanje rijeka u tom području

Taj niz neplanske gradnje na Alipasinom je opuhao najmanje 500 parkirnih mjesta, kako god. A izmedju imati i nemati je vec 1000.
To sto je prosla zaobilaznica prema Bojniku ne vidim kao problem. Prostora sa obadvije strane puta kao u priči. Regulaciju vode koliko sam uspio vidjeti nesto rade. Ali nas narod ce reci da je daleko od grada, hebo ih grad.
Stup uopste nije trebalo raditi. Tu su bile porodicne kuce i trebalo je ostaviti. Rugla na Stupu koliko hoces kada se krene prema aerodromu.
A ako je vozila vise 200 % (da se vratimo na temu) znaci da radnici zive bolje nego ranije.

[Krokodil Behko]

Jesu, ali ne bi bilo mnogo bolje i da su ih ostavili, što se tiče prebukiranosti parkinga.
Jednostavno, mnogo je više vozila sada, nego u vrijeme SFRJ. Više ih je bar za 200%.
Zar misliš da bi oni parkinzi na potezu Općina NG-studentski domovi, nešto promijenili?
Vjerujem da su sagrađeni novi parkinzi. Sarajevo ima taj problem stiješnjenosti u kotlini i odnosi se na sva naselja, uključno Stup i Ilidža, osim što se još Dobrinja drži.

Prebukiranost na Stupu samo dovoljno govori o toj stiješnjenosti, jer stup je u ravnom i opet nema dovoljno mjesta. Treba ga širiti u Aziće i Doglode, pa prema Bojniku. Ah da, ne može ni tamo, jer je tu prošla zaobilaznica

E vidiš, to je taj primjer neplanske gradnje. Jedini perspektivan dio za širenje grada, poklopio je autoput, ono baš kao da ga nisu mogli baciti na neku drugu trasu.
Ne znam kakava je situacija u Reljevu. Ali siguran sam da je taj potez: Reljevo-Ahatovići-Bojnik, dobar za gradnju, čim se neko sjeti da riješi divljanje rijeka u tom području

Taj niz neplanske gradnje na Alipasinom je opuhao najmanje 500 parkirnih mjesta, kako god. A izmedju imati i nemati je vec 1000.
To sto je prosla zaobilaznica prema Bojniku ne vidim kao problem. Prostora sa obadvije strane puta kao u priči. Regulaciju vode koliko sam uspio vidjeti nesto rade. Ali nas narod ce reci da je daleko od grada, hebo ih grad.
Stup uopste nije trebalo raditi. Tu su bile porodicne kuce i trebalo je ostaviti. Rugla na Stupu koliko hoces kada se krene prema aerodromu.
A ako je vozila vise 200 % (da se vratimo na temu) znaci da radnici zive bolje nego ranije.

U pravu si za Stup, trebalo je ostati kako je i bilo.

Što se tiče Bojnika, samo je trebalo udariti američki sistem. Firma koja će i kupiti zemlju i postaviti kuće, montažne i lijepe. naveliko bi imali računa spustiti cijenu i imali bi jedno prekrasno naselje.

[Ommadawn]

A kakve veze to sa izgradnjom novih naselja u Sarajevu sa kako su radnici živjeli u SFRJ?

Alipašino je pravljeno sa ciljem da se obezbijedi stanovanje prosječnom radniku koji je ostvario bodove i kriterije da mu se dodijeli stan. Tog sistema danas nema.

[Krokodil Behko]

A kakve veze to sa izgradnjom novih naselja u Sarajevu sa kako su radnici živjeli u SFRJ?

Alipašino je pravljeno sa ciljem da se obezbijedi stanovanje prosječnom radniku koji je ostvario bodove i kriterije da mu se dodijeli stan. Tog sistema danas nema.

Nema ga, jer je zbog toga i propao.

[Krokodil Behko]

BIO JE SIMBOL SAMOUPRAVNOG SOCIJALIZMA: Alija Sirotanović zaboravljeni junak satkan od ideala

Imao je četiri godine kada je rođena prva zajednička država Srba, Hrvata i Slovenaca, a preminuo je 1990, pred sam raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Postao je zaštitno lice države i samoupravnog socijalizma, a najviše simbol ideja i ideala radnog naroda.

On je Alija Sirotanović, rudar koji je ostao urezan ne samo u historiju i kolektivno sjećanje svih "naroda i narodnosti", već i u jugoslovenski novac.

"Dedo je bio divan, glavno mu je bilo poštenje, tako me učio. Toliko je bio pošten da mi je to nekad išlo na živce, cijeli svijet nepošten, on sve pošteno", kaže njegova unuka Mubera Salihović.

Danas, prema tome da li vam je njegovo ime poznato, gotovo da se može odrediti da li ste rođeni prije ili poslije rata u kom se rasparčala Alijina zemlja.

U priči o Aliji Sirotanoviću istoričar Milivoj Bešlin čita i priču o samoupravnom socijalizmu, njegovom usponu i sudbini.

"Ovaj skrupulozni i vrijedni rudar, uprkos svojim uspjesima, život je završio u skromnoj sobici i srećom prije raspada države u koju je vjerovao. On je na neki način i simbol jugoslovenskog socijalizma, koji je izgubio bitku sa nacionalizmima i kapitalizmom", kaže Bešlin.



Sirotanović je rođen 1914. godine u brdovitom kraju centralne BiH. Mjesto Breza i istoimeni rudnik su u blizini Sarajeva, u srcu ne samo BiH, već i cijele Jugoslavije. Alija je cijeli život proveo u rudniku, gdje je i zaradio i penziju. Tu će napraviti i najveći poduhvat, koji će mu donijeti slavu i zauvijek odrediti životni put.

U jeku sukoba između Josipa Broza Tita i ruskog vođe Josifa Staljina, godinu dana poslije rezolucije Informbiroa, 24. jula 1949. Sirotanović i još osam rudara su u jednoj smjeni u rudniku Breza iskopali su 152 tone mrkog uglja, oborivši tadašnji svjetski rekord koji su postavili Sovjeti. Sirotanovićeva ideja je bila da probaju oboriti svjetski rekord, pisali su tada jugoslovenski dnevnici.

"Mi to možemo izvesti", tiho je rekao Šaban Jusić, tada mladi rudar u Brezi, kad je čuo Alijin prijedlog. Ostali brigadisti su se usaglasili, pa je Alija izložio ideju i na partijskom sastanku. Za dan obaranja rekorda određen je 24. jul, u čast godišnjice Petog kongresa Komunističke partije Jugoslavije. Izračunali su da je potrebno da izbace iz rudarske jame više od 200 kolica da bi prestigli rekord. Konačan rezultat na kraju smjene bio je 253 kolica, ili - 152 tone.

"Nisam to učinio sam, već zajedno sa mojim brigadistima", izjavio je Alija na svečanom mitingu.

Sirotanović je nagrađen Ordenom junaka socijalističkog rada, uvedenom po uzoru na sovjetski Orden heroja socijalističkog rada.

U godinama koje su uslijedile, Sirotanović je ušao u legendu. A potom su se, čini se, legende samo širile. Navodno je Tito pitao Sirotanovića da li mu nešto treba i kako može da nagradi njegov trud. Alija je, pisalo se, rekao da bi posao išao brže "kada bi imao veću lopatu", te je Tito naložio da se ona i napravi. Druga legenda, pak, kaže da je sam sebi iskovao tu veću lopatu za potrebe obaranja rekorda. Legenda ili istina, mnogi rudari i danas "veću" lopatu zovu "sirotanka" ili češće "sirotanovićka", a ponegdje i "titovka".



Upitno je koliko je Alija Sirotanović uopšte koristio lopatu, jer dokumentacija, potomci i fotografije potvrđuju da je radio na pneumatskoj bušilici. Na jednom prijemu kod Tita, na pitanje da li mu šta treba, Alija je navodno odgovorio:

"Nije moje da tražim, druže Tito, jer ja sam rudar, ali ne pitam za sebe. Kad bi se moglo dovući malo struje u ono moje selo Trtoriće." I prema pričama, struja je stigla u Trtoriće i prije nego što se Alija vratio kući.

Kada je Tito htio Aliji da pokloni automobil, koji god želi, ovaj je skromno odabrao još jednu jugoslovensku socijalističku legendu - "fiću".

"Uzeo namjerno taj auto, nije htio drugi, jer smo živjeli u selu, a 'fića' može i po makadamu", priča njegova unuka Mubera.

Od države je dobio stan u Brezi 1984, koji je Mubera naslijedila. Sirotanović je oslikan na novčanici od 20.000 dinara iz 1987. godine, a prikazan je sa svojim rudarskim šljemom. Novčanica je povučena samo tri godine kasnije, u monetarnoj reformi posljednjeg premijera SFRJ Ante Markovića. Više od 70 godina poslije velikog uspjeha, Sirotanovića se sjećaju mahom oni rođeni u doba zajedničke države, ali najviše, rudari. Na godišnjicu smrti, pored porodice, rudari iz Breze obavezno mu odaju počast i polože cvijeće na grob. Bista Alije Sirotanovića dočekuje rudare ispred upravne zgrade Breze.

"Dedo je zauvijek zaboravljen", kaže Sirotanovićeva unuka.