Olimpijada Sarajevo 84.
Moderator: Krokodil Behko
Olimpijada Sarajevo 84.
NEKADA I SADA
SARAJEVO 30 I NEKU GODINU POSLE OLIMPIJADE
O Olimpijskim igrama u Sarajevu i Jugoslaviji su ispričane mnoge priče. Sve su one uglavnom lepe i pozitivne i vraćaju nam ugodna i ponosna sećanja na olimpijske dane kada je doslovce celi svet na TV-u najčešće mogao čuti reči Jugoslavija i Sarajevo i to u najboljem mogućem kontekstu!
Ljubaznost, gostoprimstvo i ono neizbežno “no problem” nekim gostima i sportistima su zasigurno ostali u lepom sećanju. Serijom fotografija želimo se setiti ljudi i mesta koji su obeležili tu olimpijsku zimu u Sarajevu 1984.
Nažalost, mnogi od olimpijskih objekata su potpuno devastirani ili zapušteni te su samo senka onih nekadašnjih. Kako god, Olimpijada je bila i ostala uspomena na duh zajedništva jugoslovenskih republika i naroda koji su igre organizovali na do tada najboljem nivou.
Detalji sa puta olimpjskog plamena prema Sarajevu
Većina objekata u gradu je bila u olimpijskom “ruhu”
Olimpijski “tragovi” u današnjem Sarajevu
Ulaznice za takmičenje sa autobuskim kartama do olimpijskih borilišta i nazad
Novinski naslovi, februar 1984.
Telop JRT koji je prikazivan pred emitovanje programa uživo
Detalj sa otvaranja
… i zatvaranja Olimpijade
Jedan od zvaničnih olimpijskih plakata
Predolimpijski dani: Pozdravi dobrodošlice za učesnike i goste
Defile jugoslovenskih sportista prilikom otvaranja
Zajednička fotografija naših sportista u Olimpijskom selu-
Bjelašnica, takmičenja u alpskom skijanju za muškarce
Braća Stiv i Fil Mer, SAD (s leve strane), srebrni i zlatni u slalomu; Didije Buve, Francuska (desno), bronza
Jure Franko, najlepša yu olimpijska priča, srebrni u veleslalomu
Bjelašnica, danas
Jahorina: Debi Armstrong SAD, zlatna u veleslalomu
Paola Manjoni, Italija, trenutak nakon osvajanja zlatne medalje u slalomu
Takmičenja u nordijskom skijanju, Igman
Mala i velika skakonica, Igman
Mati Nikenen, olimpijski šampion na velikoj skakaonici
Olimpijske skakaonice danas
Takmičenja u bobu i sankanju, Trebević
Trebevićka bob staza, danas
Katarina Vit, zlatna u umetničkom klizanju
Hokejaški turnir, Skenderija
Tim Sovjetskog Saveza, osvajači zlatne medalje u hokeju
Brzo klizanje, Zetra
Zlatni olimpijski novčić u izdanju Narodne banke Jugoslavije
Habibti, ya nour el - ain...
Re: Olimpijada Sarajevo 84.
Bilo mi je samo deset godina tad, al kako su svi bili ponosni sto je olimpijada u Sarajevu, kako smo svi bili ponosni kad jugoslavia postigne dobre rezultate..svi bili jugosloveni...
Ne brini se za ono sto nije doslo i ne zalosti se za ono sto je bilo, jer drugacije nije moglo biti.
Re: Olimpijada Sarajevo 84.
Kad su sarajlije klicale... volimo jureka više od bureka
za neupućene Jure Franko osvojio je srebro u veleslalomu...
za neupućene Jure Franko osvojio je srebro u veleslalomu...
Habibti, ya nour el - ain...
Re: Olimpijada Sarajevo 84.
Ja ti ne znam mnogo..ali znam da smo bili jedno ...
Da nije bilo bitno Ako je takmicar iz makedonije, srbije, i sl...bio je jugosloven
Da nije bilo bitno Ako je takmicar iz makedonije, srbije, i sl...bio je jugosloven
Ne brini se za ono sto nije doslo i ne zalosti se za ono sto je bilo, jer drugacije nije moglo biti.
- Mala_Mu
- atomica
- Posts: 63332
- Joined: 09 Feb 2014, 13:14
- Location: Dolina Mumijevih
- Mood:
- Has thanked: 551 times
- Been thanked: 1386 times
- Status: Offline
Olimpijski šeher iz naše bolje prošlosti, prije 32 godine
Prošle su 32 godine od XIV Zimskih olimpijskih igara - najblistavijeg trenutka u historiji Sarajeva
Na današnji dan prije 32 godine počele su XIV Zimske olimpijske igre u Sarajevu. Grad na Miljacki dobio je organizaciju ispred japanskog Sappora i švedskog Geteborga.
Ime grada koji će biti domaćin Igara '84 objavljeno je 18. maja 1978. na sjednici MOK-a u drevnoj Atini. Od tada Sarajevo se okrenulo svijetu, a svijet Sarajevu. Veliku čast da saopći ovu radosnu vijesti imao je poznati bh. sportski novinar Nikola Bilić.
Pet Besford: Sarajevo će vas dočekati široka i iskrena srca
Kako je došlo do kandidature? Sedamdesetih godina grupa zaljubljenika u zimske sportove, gledajući prirodno bogatstvo koje okružuje grad, dolazi na ideju o organizaciji olimpijskih igara. Deset godina provjeravan je svaki detalj ogromnog projekta, deset godina pažljivo su vršene procjene stručnih i materijalnih mogućnosti, da bi 14. oktobra 1977. godine bila saopćena vijest – Sarajevo se kandiduje za organizaciju olimpijskih igara 1984. godine.
Pored tadašnje Jugoslavije i Sarajeva kandidovali su se još Švedska, Japan, tadašnja Čehoslovačka i Francuska. Prvo su odustali Francuzi i Čehoslovaci pa je ostala borba tri države i njhovih gradova. Hiljade članaka napisano je o kandidaturama za organizaciju OI. Još se pamti kako je pred odluku u Atini poznata engleska novinarka Pet Besford napisala: "Ukoliko se opredijelite za Saporo, Japanci će vam ponuditi avion da skoknete do Tokija. Ako se opredijelite za Geteborg, Šveđani će vam omogućiti da vidite fjordove i ledene sante. Ako vaš izbor budu Jugoslavija i Sarajevo, dočekat će vas široka i iskrena srca, toplo, ljudski, sa svojim planinama i snježnim terenima...“.
Kandidaturu su u Atini branili Ante Sučić i Aleksandar Trumić. U prvom krugu Saporo je dobio 33, Sarajevo 31, a Geteborg 10 glasova. Jedan glasački listić bio je nevažeći. U drugom krugu Sarajevo je dobilo 39, a Saporo 36 glasova. Na taj način Jugoslavija i grad podno Trebevića dobili su organizaciju Zimskih olimpijskih igara 1984. godine. I odmah se krenulo na posao. Pet godina užurbano se radilo i gradilo. Uloženi su ogromni napori kako bi sportisti na igrama imali optimalne uslove za takmičenje.
Svi smo bili ponosni
Bajka u gradu na Miljacki trajala je od 8. do 19. februara. Olimpijada za vlast tadašnje Jugoslavije bila je sjajna prilika da državu predstave u najboljem mogućem svjetlu i u tom nastojanju nije ih poremetila ni velika ekonomska kriza koja je SFRJ pogodila početkom 1980-ih. Dakako, potrošena su velika sredstva, te sagrađen veliki broj impozantnih građevina i ostale infrastrukture. U tome su vlasti imale podršku Sarajlija, a već prije samog održavanja su Igre dovele do povećanja interesa za zimske sportove. Kada je Sanda Dubravčić zapalila olimpijski plamen, a tadašnji gradonačelnik Sarajeva Uglješa Uzelac zamahnuo olimpijskom zastavom na najvećem bh. stadionu - svi smo bili ponosni.
"Paljenje olimpijskog plamena na Koševu za mene predstavlja jednu ogromnu čast i malo je ljudi u sportskim krugovima koji se mogu tim pohvaliti. Bio je to jedinstven trenutak - pun olimpijskog duha i veselja. Sarajevo je živjelo za Zimske olimpijske igre, to se moglo vidjeti na svakom koraku, ljudi su bili topli, srdačni i odlični domaćini“, istakla je u jednom od intervjua za Klix.ba Sanda Dubravčić.
Na Igrama je učestvovalo 1.272 sportista iz 49 zemalja, a sa ZOI je izvještavalo više od 4.500 novinara. U programu Olimpijskih igara tada je bilo alpsko skijanje, bob i sankanje, hokej i umjetničko klizanje, biatlon, nordijsko skijanje i skokovi. Na OI '84. učestvovalo je 49 nacionalnih olimpijskih komiteta, odnosno više od 2.500 učesnika.
Poznata je priča da je nakon mjeseci bez snijega u noći između 7. i 8. februara, nakon što je najbolja jugoslavenska klizačica Sandra Dubravčić tačno u 15:44 sati (7. februara) upalila olimpijski plamen na stadionu Koševo, pao snijeg.
Bojan Križaj: Bilo je divno tih dana
Sarajevo je ostalo u lijepom sjećanju posebno britanskom paru u umjetničkom klizanju Jayne Torvill i Christopheru Deanu, kako zbog zlatne medalje, tako i zbog interesovanja koje su izazvali svojim nastupima. Ipak, prema mišljenju mnogih, najveća zvijezda olimpijade bila je njemačka "snježna kraljica" Katarina Witt, koju je nastup u sarajevskoj Zetri učinio jednom od najslavnijih sportistkinja krajem prošlog vijeka.
Jure Franko je na ovim olimpijskim igrama osvojio srebrenu medalju u veleslalomu, prvu koju je Jugoslavija dobila na zimskoj olimpijadi. U to vrijeme nastala je čuvena navijačka pjesma – “Volimo Jureka više od bureka”.
"Pamtim da nisam bio u super formi i to se odrazilo na rezultate. Sve u svemu, kao ekipa smo postigli odličan rezultat s medaljom Jure Franka. S Borisom Strelom bili smo u vrhu, ja sam bio sedmi u slalomu, deveti u veleslalomu. To je bio ekipni uspjeh za divljenje. No, ja nisam bio zadovoljan. Težio sam da osvojim medalju, ali nije išlo. Olimpijske igre kod kuće uvijek su san nekog sportiste. Nama se desilo da smo uživali kući sa simpatijama svih gledatelja. Bilo ih je puno koji su nas bodrili. Bilo je divno tih dana", kazao je u nedavnom intervjuu za Klix.ba Bojan Križaj.
Interesantno je bilo i na hokejaškim utakmicama koje su privlačile veliku pozornost gledatelja. Zimske olimpijske igre održane 1984. godine često se smatraju najblistavijim trenutkom u historiji Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
Najuspješnije države bile su tadašnja Istočna Njemačka (9 zlatnih, 9 srebrenih i 6 bronzanih medalja) i nekadašnji SSSR (6 zlatnih, 10 srebrenih i 9 bronzanih medalja).
Pamtit će se to još dugo, dugo...
klix.ba
Na današnji dan prije 32 godine počele su XIV Zimske olimpijske igre u Sarajevu. Grad na Miljacki dobio je organizaciju ispred japanskog Sappora i švedskog Geteborga.
Ime grada koji će biti domaćin Igara '84 objavljeno je 18. maja 1978. na sjednici MOK-a u drevnoj Atini. Od tada Sarajevo se okrenulo svijetu, a svijet Sarajevu. Veliku čast da saopći ovu radosnu vijesti imao je poznati bh. sportski novinar Nikola Bilić.
Pet Besford: Sarajevo će vas dočekati široka i iskrena srca
Kako je došlo do kandidature? Sedamdesetih godina grupa zaljubljenika u zimske sportove, gledajući prirodno bogatstvo koje okružuje grad, dolazi na ideju o organizaciji olimpijskih igara. Deset godina provjeravan je svaki detalj ogromnog projekta, deset godina pažljivo su vršene procjene stručnih i materijalnih mogućnosti, da bi 14. oktobra 1977. godine bila saopćena vijest – Sarajevo se kandiduje za organizaciju olimpijskih igara 1984. godine.
Pored tadašnje Jugoslavije i Sarajeva kandidovali su se još Švedska, Japan, tadašnja Čehoslovačka i Francuska. Prvo su odustali Francuzi i Čehoslovaci pa je ostala borba tri države i njhovih gradova. Hiljade članaka napisano je o kandidaturama za organizaciju OI. Još se pamti kako je pred odluku u Atini poznata engleska novinarka Pet Besford napisala: "Ukoliko se opredijelite za Saporo, Japanci će vam ponuditi avion da skoknete do Tokija. Ako se opredijelite za Geteborg, Šveđani će vam omogućiti da vidite fjordove i ledene sante. Ako vaš izbor budu Jugoslavija i Sarajevo, dočekat će vas široka i iskrena srca, toplo, ljudski, sa svojim planinama i snježnim terenima...“.
Kandidaturu su u Atini branili Ante Sučić i Aleksandar Trumić. U prvom krugu Saporo je dobio 33, Sarajevo 31, a Geteborg 10 glasova. Jedan glasački listić bio je nevažeći. U drugom krugu Sarajevo je dobilo 39, a Saporo 36 glasova. Na taj način Jugoslavija i grad podno Trebevića dobili su organizaciju Zimskih olimpijskih igara 1984. godine. I odmah se krenulo na posao. Pet godina užurbano se radilo i gradilo. Uloženi su ogromni napori kako bi sportisti na igrama imali optimalne uslove za takmičenje.
Svi smo bili ponosni
Bajka u gradu na Miljacki trajala je od 8. do 19. februara. Olimpijada za vlast tadašnje Jugoslavije bila je sjajna prilika da državu predstave u najboljem mogućem svjetlu i u tom nastojanju nije ih poremetila ni velika ekonomska kriza koja je SFRJ pogodila početkom 1980-ih. Dakako, potrošena su velika sredstva, te sagrađen veliki broj impozantnih građevina i ostale infrastrukture. U tome su vlasti imale podršku Sarajlija, a već prije samog održavanja su Igre dovele do povećanja interesa za zimske sportove. Kada je Sanda Dubravčić zapalila olimpijski plamen, a tadašnji gradonačelnik Sarajeva Uglješa Uzelac zamahnuo olimpijskom zastavom na najvećem bh. stadionu - svi smo bili ponosni.
"Paljenje olimpijskog plamena na Koševu za mene predstavlja jednu ogromnu čast i malo je ljudi u sportskim krugovima koji se mogu tim pohvaliti. Bio je to jedinstven trenutak - pun olimpijskog duha i veselja. Sarajevo je živjelo za Zimske olimpijske igre, to se moglo vidjeti na svakom koraku, ljudi su bili topli, srdačni i odlični domaćini“, istakla je u jednom od intervjua za Klix.ba Sanda Dubravčić.
Na Igrama je učestvovalo 1.272 sportista iz 49 zemalja, a sa ZOI je izvještavalo više od 4.500 novinara. U programu Olimpijskih igara tada je bilo alpsko skijanje, bob i sankanje, hokej i umjetničko klizanje, biatlon, nordijsko skijanje i skokovi. Na OI '84. učestvovalo je 49 nacionalnih olimpijskih komiteta, odnosno više od 2.500 učesnika.
Poznata je priča da je nakon mjeseci bez snijega u noći između 7. i 8. februara, nakon što je najbolja jugoslavenska klizačica Sandra Dubravčić tačno u 15:44 sati (7. februara) upalila olimpijski plamen na stadionu Koševo, pao snijeg.
Bojan Križaj: Bilo je divno tih dana
Sarajevo je ostalo u lijepom sjećanju posebno britanskom paru u umjetničkom klizanju Jayne Torvill i Christopheru Deanu, kako zbog zlatne medalje, tako i zbog interesovanja koje su izazvali svojim nastupima. Ipak, prema mišljenju mnogih, najveća zvijezda olimpijade bila je njemačka "snježna kraljica" Katarina Witt, koju je nastup u sarajevskoj Zetri učinio jednom od najslavnijih sportistkinja krajem prošlog vijeka.
Jure Franko je na ovim olimpijskim igrama osvojio srebrenu medalju u veleslalomu, prvu koju je Jugoslavija dobila na zimskoj olimpijadi. U to vrijeme nastala je čuvena navijačka pjesma – “Volimo Jureka više od bureka”.
"Pamtim da nisam bio u super formi i to se odrazilo na rezultate. Sve u svemu, kao ekipa smo postigli odličan rezultat s medaljom Jure Franka. S Borisom Strelom bili smo u vrhu, ja sam bio sedmi u slalomu, deveti u veleslalomu. To je bio ekipni uspjeh za divljenje. No, ja nisam bio zadovoljan. Težio sam da osvojim medalju, ali nije išlo. Olimpijske igre kod kuće uvijek su san nekog sportiste. Nama se desilo da smo uživali kući sa simpatijama svih gledatelja. Bilo ih je puno koji su nas bodrili. Bilo je divno tih dana", kazao je u nedavnom intervjuu za Klix.ba Bojan Križaj.
Interesantno je bilo i na hokejaškim utakmicama koje su privlačile veliku pozornost gledatelja. Zimske olimpijske igre održane 1984. godine često se smatraju najblistavijim trenutkom u historiji Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
Najuspješnije države bile su tadašnja Istočna Njemačka (9 zlatnih, 9 srebrenih i 6 bronzanih medalja) i nekadašnji SSSR (6 zlatnih, 10 srebrenih i 9 bronzanih medalja).
Pamtit će se to još dugo, dugo...
klix.ba
Re: Olimpijski šeher iz naše bolje prošlosti, prije 32 godin
Vidi Carving skije kod Jureta...
To je bila njegova i Elanova velika revolucija u skijanju...
A Elan propada...
To je bila njegova i Elanova velika revolucija u skijanju...
A Elan propada...
Re: Olimpijski šeher iz naše bolje prošlosti, prije 32 godin
Kad bolje pogledam, izgleda da su ipak još uvijek ravne...
Re: Olimpijski šeher iz naše bolje prošlosti, prije 32 godin
Meho to su dvije ravne elanove daske malo ukrižane, da izgleda kao carvingmehaning wrote:Kad bolje pogledam, izgleda da su ipak još uvijek ravne...
ali je zalosno, kako se nije znalo to isfurati sa inovacijama...a uvjerljivo najjači elan na tom polju bio ...
Habibti, ya nour el - ain...
- greeneyes
- Hadžija
- Posts: 90760
- Joined: 19 Jan 2013, 21:17
- Location: Ispod šljive na sred njive.
- Has thanked: 6125 times
- Been thanked: 6702 times
- Status: Offline
Re: Olimpijski šeher iz naše bolje prošlosti, prije 32 godin
Kad će se više desiti nešto ovako u ovoj nam BiH? Nikad, a možda ni tad.
Samo sabura
Re: Olimpijski šeher iz naše bolje prošlosti, prije 32 godin
Danas je to veliki biznis....tada još nije bio....više je bilo onog istinskog duha olimpizma, pa su mogli upasti u izbor gradovi poput Sarajeva i države poput SFRJ ....danas nisam siguran i ubuduće...greeneyes wrote:Kad će se više desiti nešto ovako u ovoj nam BiH? Nikad, a možda ni tad.
Habibti, ya nour el - ain...
- greeneyes
- Hadžija
- Posts: 90760
- Joined: 19 Jan 2013, 21:17
- Location: Ispod šljive na sred njive.
- Has thanked: 6125 times
- Been thanked: 6702 times
- Status: Offline
Re: Olimpijski šeher iz naše bolje prošlosti, prije 32 godin
To jeste sigurno, prije su sport i sportske manifestacije bile mnogo manje biznis nego li danas. Danas manje, financijski slabije zemlje i ne mogu dobiti nikakvu manifestaciju da organizuju, da malKo progledaju, kak'i to. Danas savršeno odgovara ona narodska-para na paru, uš na fukaru.storm wrote:Danas je to veliki biznis....tada još nije bio....više je bilo onog istinskog duha olimpizma, pa su mogli upasti u izbor gradovi poput Sarajeva i države poput SFRJ ....danas nisam siguran i ubuduće...greeneyes wrote:Kad će se više desiti nešto ovako u ovoj nam BiH? Nikad, a možda ni tad.
Samo sabura
- Konsultant
- Legenda foruma
- Posts: 11187
- Joined: 22 May 2011, 10:40
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Olimpijski šeher iz naše bolje prošlosti, prije 32 godin
Ne znam je li ko citao malo o tome kako je zaciklane olimpijska aplikacija, kako se radilo planiranje, kako su sredstva obezbjedjena. Tipicni nas ad-hoc razvoj, ali eto na kraju sve ispade kako treba. Tipicno naski.
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 52 guests