10 razloga zbog kojih nikada nećete žaliti za Jugoslavijom

Moderator: Krokodil Behko

User avatar
Julia-Klara
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 80782
Joined: 02 Dec 2011, 23:48
Location: u gajevima
Has thanked: 9955 times
Been thanked: 6802 times
Status: Offline

Re: Historičarka Marie-Janine Čalić: Ni Tito ne bi sačuvao Jugoslaviju

Post by Julia-Klara » 20 Oct 2020, 10:59

A ko je trebao da pobijedi i stvori drzavu?
Pavelic? Mihailovic? Rankovic?
De ba. U datim trenutku je uradoio najbolje sto je moglo.
Da je srece da ste eto vi pametni i sposobni bili na celu poslije rata bilo bi nam svima bolje, i bili bi smo druga Svicarska
Srce i ljubav :srcee








:rol
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija :djed

User avatar
Fuddo
Maliciozni seronja i forumas godine
Maliciozni seronja i forumas godine
Posts: 83788
Joined: 03 Dec 2018, 21:17
Has thanked: 10909 times
Been thanked: 16210 times
Status: Offline

Re: Historičarka Marie-Janine Čalić: Ni Tito ne bi sačuvao Jugoslaviju

Post by Fuddo » 20 Oct 2020, 11:03

MarlboroGold wrote: 20 Oct 2020, 10:27
Fuddo wrote: 20 Oct 2020, 08:56

Dje je to maksuz spasavo, muslimane?
Jebote, i nakon svega, ti ne mozes preko usta prevalit, Bosnjo.

Sa ovoliko neprijatelja, sa nebrojeno debila u svojim redovima, kako je to ikako opstalo i da dan danas dise, jebo ja mater ako je meni jasno. Ma nije nikom.
Pisao sam o tome na temi o handžar diviziji. Mrsko mi se ponavljati. Postoje zvanični dokumenti o tome. Nisu to birtijske ili granapske priče.
Razgraničite četnike od partizana u vašim glavama bez obzira što su jedno vrijeme bili na istoj strani, pa su kasnije ovi prvi sve partizansko iskoristili za svoje projekte. I handžarovci su bili na strani nacista, pa je to muslimanima vječna mrlja kao što je i saradnja partizana i četnika dok se ovi prvi nisu osvijestili. Po vašim pričama ispade da je i sam Tito bio četnik, a što je apsurd.
Nije bolan tito bio cetnik.
Tito je pozitivma istorijska licnost.
Samo sto ga u tim njegovim zajebancijama bolio kurac za muslimanima, kako nas ti i dan danas oslovljavas.
On je napravio balans interesa izmedju Srba i Hrvata, dodo u sve Slovence, siljio svoju agendu i uzivo za zivota u svim mogucim i nemogucim zajebancijama.
Njemu smo mi bili nebitni, vesele kurate Muje koje zabavljaju i jebu okolo frustrirane skojevke.
Zadnja rupa na svirali.
Dozvolite da se obratimo

User avatar
edo_79
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 7127
Joined: 30 Aug 2019, 12:13
Mood:
Has thanked: 369 times
Been thanked: 983 times
Status: Offline

Re: Historičarka Marie-Janine Čalić: Ni Tito ne bi sačuvao Jugoslaviju

Post by edo_79 » 20 Oct 2020, 11:05

Fuddo wrote: 20 Oct 2020, 11:03
MarlboroGold wrote: 20 Oct 2020, 10:27
Pisao sam o tome na temi o handžar diviziji. Mrsko mi se ponavljati. Postoje zvanični dokumenti o tome. Nisu to birtijske ili granapske priče.
Razgraničite četnike od partizana u vašim glavama bez obzira što su jedno vrijeme bili na istoj strani, pa su kasnije ovi prvi sve partizansko iskoristili za svoje projekte. I handžarovci su bili na strani nacista, pa je to muslimanima vječna mrlja kao što je i saradnja partizana i četnika dok se ovi prvi nisu osvijestili. Po vašim pričama ispade da je i sam Tito bio četnik, a što je apsurd.
Nije bolan tito bio cetnik.
Tito je pozitivma istorijska licnost.
Samo sto ga u tim njegovim zajebancijama bolio k.... za muslimanima, kako nas ti i dan danas oslovljavas.
On je napravio balans interesa izmedju Srba i Hrvata, dodo u sve Slovence, siljio svoju agendu i uzivo za zivota u svim mogucim i nemogucim zajebancijama.
Njemu smo mi bili nebitni, vesele kurate Muje koje zabavljaju i jebu okolo frustrirane skojevke.
Zadnja rupa na svirali.
A kako bi ''nas'' trebao oslovljavati ..... Bošnjacima?
"Znaš li šta je najlepše u životu? Želja, prijatelju."

User avatar
Fuddo
Maliciozni seronja i forumas godine
Maliciozni seronja i forumas godine
Posts: 83788
Joined: 03 Dec 2018, 21:17
Has thanked: 10909 times
Been thanked: 16210 times
Status: Offline

Re: Historičarka Marie-Janine Čalić: Ni Tito ne bi sačuvao Jugoslaviju

Post by Fuddo » 20 Oct 2020, 11:08

edo_79 wrote: 20 Oct 2020, 11:05
Fuddo wrote: 20 Oct 2020, 11:03

Nije bolan tito bio cetnik.
Tito je pozitivma istorijska licnost.
Samo sto ga u tim njegovim zajebancijama bolio k.... za muslimanima, kako nas ti i dan danas oslovljavas.
On je napravio balans interesa izmedju Srba i Hrvata, dodo u sve Slovence, siljio svoju agendu i uzivo za zivota u svim mogucim i nemogucim zajebancijama.
Njemu smo mi bili nebitni, vesele kurate Muje koje zabavljaju i jebu okolo frustrirane skojevke.
Zadnja rupa na svirali.
A kako bi ''nas'' trebao oslovljavati ..... Bošnjacima?
Mi smo imali drzavu i naciju prije nego sto je njega Sutla dojebala Hazimu u Jablanicu, da ga vadi iz Neretve.
Da, Bosnjaci.
Staje?
Dozvolite da se obratimo

User avatar
edo_79
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 7127
Joined: 30 Aug 2019, 12:13
Mood:
Has thanked: 369 times
Been thanked: 983 times
Status: Offline

Re: Historičarka Marie-Janine Čalić: Ni Tito ne bi sačuvao Jugoslaviju

Post by edo_79 » 20 Oct 2020, 11:09

Fuddo wrote: 20 Oct 2020, 11:08
edo_79 wrote: 20 Oct 2020, 11:05

A kako bi ''nas'' trebao oslovljavati ..... Bošnjacima?
Mi smo imali drzavu i naciju prije nego sto je njega Sutla dojebala Hazimu u Jablanicu, da ga vadi iz Neretve.
Da, Bosnjaci.
Staje?
Nije ništa .... De onda zahmetile samo objasni mom komšiji Zoranu Bošnjaku da nije musliman, tj da je Bošnjak al je hrvat :plavi :plavi :plavi :plavi
"Znaš li šta je najlepše u životu? Želja, prijatelju."

User avatar
Fuddo
Maliciozni seronja i forumas godine
Maliciozni seronja i forumas godine
Posts: 83788
Joined: 03 Dec 2018, 21:17
Has thanked: 10909 times
Been thanked: 16210 times
Status: Offline

Re: Historičarka Marie-Janine Čalić: Ni Tito ne bi sačuvao Jugoslaviju

Post by Fuddo » 20 Oct 2020, 11:10

edo_79 wrote: 20 Oct 2020, 11:09
Fuddo wrote: 20 Oct 2020, 11:08

Mi smo imali drzavu i naciju prije nego sto je njega Sutla dojebala Hazimu u Jablanicu, da ga vadi iz Neretve.
Da, Bosnjaci.
Staje?
Nije ništa .... De onda zahmetile samo objasni mom komšiji Zoranu Bošnjaku da nije musliman, tj da je Bošnjak al je hrvat :plavi :plavi :plavi :plavi
Ja i mene budale,
Tebi nesta crtam,
Aj bizi levatu.
Dozvolite da se obratimo

User avatar
Masamune
DeLorean
DeLorean
Posts: 42147
Joined: 12 Dec 2019, 23:29
Mood:
Has thanked: 13776 times
Been thanked: 12330 times
Status: Offline

Re: Historičarka Marie-Janine Čalić: Ni Tito ne bi sačuvao Jugoslaviju

Post by Masamune » 20 Oct 2020, 11:11

Fuddo wrote: 20 Oct 2020, 11:03
MarlboroGold wrote: 20 Oct 2020, 10:27
Pisao sam o tome na temi o handžar diviziji. Mrsko mi se ponavljati. Postoje zvanični dokumenti o tome. Nisu to birtijske ili granapske priče.
Razgraničite četnike od partizana u vašim glavama bez obzira što su jedno vrijeme bili na istoj strani, pa su kasnije ovi prvi sve partizansko iskoristili za svoje projekte. I handžarovci su bili na strani nacista, pa je to muslimanima vječna mrlja kao što je i saradnja partizana i četnika dok se ovi prvi nisu osvijestili. Po vašim pričama ispade da je i sam Tito bio četnik, a što je apsurd.
Nije bolan tito bio cetnik.
Tito je pozitivma istorijska licnost.
Samo sto ga u tim njegovim zajebancijama bolio k.... za muslimanima, kako nas ti i dan danas oslovljavas.
On je napravio balans interesa izmedju Srba i Hrvata, dodo u sve Slovence, siljio svoju agendu i uzivo za zivota u svim mogucim i nemogucim zajebancijama.
Njemu smo mi bili nebitni, vesele kurate Muje koje zabavljaju i jebu okolo frustrirane skojevke.
Zadnja rupa na svirali.
:D.

ajd biži majke ti

Samo ću reći jednu stvar u vezi boldiranog dijela. Jedna od njegovih najvećih grešaka je što nije riješio status Muslimana kao naroda, a to sam nebrojeno puta rekao na drugim temama. Logično da su sad Bošnjaci, ali u to vrijeme su bili Muslimani. Nemoj mi imputirati takve gluposti svega ti jer te sljedeći put neću ni citirati.
When people believe in me I am good, but when people doubt me I am great.

User avatar
edo_79
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 7127
Joined: 30 Aug 2019, 12:13
Mood:
Has thanked: 369 times
Been thanked: 983 times
Status: Offline

Re: Historičarka Marie-Janine Čalić: Ni Tito ne bi sačuvao Jugoslaviju

Post by edo_79 » 20 Oct 2020, 11:12

Fuddo wrote: 20 Oct 2020, 11:10
edo_79 wrote: 20 Oct 2020, 11:09

Nije ništa .... De onda zahmetile samo objasni mom komšiji Zoranu Bošnjaku da nije musliman, tj da je Bošnjak al je hrvat :plavi :plavi :plavi :plavi
Ja i mene budale,
Tebi nesta crtam,
Aj bizi levatu.
Hvala rođo ... živio :ok
"Znaš li šta je najlepše u životu? Želja, prijatelju."

User avatar
Masamune
DeLorean
DeLorean
Posts: 42147
Joined: 12 Dec 2019, 23:29
Mood:
Has thanked: 13776 times
Been thanked: 12330 times
Status: Offline

Re: Historičarka Marie-Janine Čalić: Ni Tito ne bi sačuvao Jugoslaviju

Post by Masamune » 20 Oct 2020, 11:14

Krokodil Behko wrote: 20 Oct 2020, 10:55
MarlboroGold wrote: 20 Oct 2020, 10:50 Ne kontam šta hoćeš da kažeš.

S takvim politbiroom na čelu države, Jugoslavija ne bi nikad ni bila spremna. Tad jeste bilo vrijeme za promjene. Tad smo imali rukovodstva u najvažnijim republikama, koja su bila spremna i na dogovor i na promjene. Boljševici su pobijedili i sjebali sve, u suradnji s ustašama i četnicima iz partije.
Jbg Behko sam znaš da je balkan bure baruta. Ovdje je narod navikao da ga drugi vode i govore mu šta će raditi - hiljadama godina unazad. Nama samo i odgovara da imamo jednog lidera koji o svemu odlučuje dok sam narod ne dođe do sebe, a za to je potreban fabrički reset u glavama i mentalitetu.
When people believe in me I am good, but when people doubt me I am great.

User avatar
Fuddo
Maliciozni seronja i forumas godine
Maliciozni seronja i forumas godine
Posts: 83788
Joined: 03 Dec 2018, 21:17
Has thanked: 10909 times
Been thanked: 16210 times
Status: Offline

Re: Historičarka Marie-Janine Čalić: Ni Tito ne bi sačuvao Jugoslaviju

Post by Fuddo » 20 Oct 2020, 11:14

MarlboroGold wrote: 20 Oct 2020, 11:11
Fuddo wrote: 20 Oct 2020, 11:03

Nije bolan tito bio cetnik.
Tito je pozitivma istorijska licnost.
Samo sto ga u tim njegovim zajebancijama bolio k.... za muslimanima, kako nas ti i dan danas oslovljavas.
On je napravio balans interesa izmedju Srba i Hrvata, dodo u sve Slovence, siljio svoju agendu i uzivo za zivota u svim mogucim i nemogucim zajebancijama.
Njemu smo mi bili nebitni, vesele kurate Muje koje zabavljaju i jebu okolo frustrirane skojevke.
Zadnja rupa na svirali.
:D.

ajd biži majke ti

Samo ću reći jednu stvar u vezi boldiranog dijela. Jedna od njegovih najvećih grešaka je što nije riješio status Muslimana kao naroda, a to sam nebrojeno puta rekao na drugim temama. Logično da su sad Bošnjaci, ali u to vrijeme su bili Muslimani. Nemoj mi imputirati takve gluposti svega ti jer te sljedeći put neću ni citirati.
Pa nisu u to vrijeme bili Muslimani,
Oni su i tada bili Bosnjaci, samo sto je dobri Joza na prijedlog Mosa Pijade odredio Bosnjacima da budu Muslimani.
Dozvolite da se obratimo

User avatar
Fuddo
Maliciozni seronja i forumas godine
Maliciozni seronja i forumas godine
Posts: 83788
Joined: 03 Dec 2018, 21:17
Has thanked: 10909 times
Been thanked: 16210 times
Status: Offline

Re: Historičarka Marie-Janine Čalić: Ni Tito ne bi sačuvao Jugoslaviju

Post by Fuddo » 20 Oct 2020, 11:17

edo_79 wrote: 20 Oct 2020, 11:12
Fuddo wrote: 20 Oct 2020, 11:10

Ja i mene budale,
Tebi nesta crtam,
Aj bizi levatu.
Hvala rođo ... živio :ok
Pa nemoj se sad ljutit,
Ozbiljne su price,
I ti u sve upadas po dobrom starom obicaju,
Sa dulumom pite i brdom smajlija.
Jebemga ja, nema smisla.
Dobro et, halali
Nisi levat.
Dozvolite da se obratimo

User avatar
edo_79
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 7127
Joined: 30 Aug 2019, 12:13
Mood:
Has thanked: 369 times
Been thanked: 983 times
Status: Offline

Re: Historičarka Marie-Janine Čalić: Ni Tito ne bi sačuvao Jugoslaviju

Post by edo_79 » 20 Oct 2020, 11:22

Fuddo wrote: 20 Oct 2020, 11:17
edo_79 wrote: 20 Oct 2020, 11:12

Hvala rođo ... živio :ok
Pa nemoj se sad ljutit,
Ozbiljne su price,
I ti u sve upadas po dobrom starom obicaju,
Sa dulumom pite i brdom smajlija.
Jebemga ja, nema smisla.
Dobro et, halali
Nisi levat.
Ma nebitno drug ba .... nebih se ja na tebe naljutio za dva duluma pite i 3 brda smajlija
"Znaš li šta je najlepše u životu? Želja, prijatelju."

User avatar
Hurija
Pandora
Pandora
Posts: 19647
Joined: 05 May 2018, 21:21
Has thanked: 874 times
Been thanked: 1047 times
Status: Offline

Re: Historičarka Marie-Janine Čalić: Ni Tito ne bi sačuvao Jugoslaviju

Post by Hurija » 20 Oct 2020, 11:22

:hm Mišljenja sam da sa prežvakanim pričama o Titi i bivšj Državi od prije 30 godina , portali na internetu, održavaju pažnju . Evo nekih činjenica o Državi u koju se zaklinju :

Jugoslavija je izvozila, gradila tvornice, bolnice, škole, auto ceste, pruge. Svi su bili srednja klasa. Svima je bilo dobro. Potom je došao rat i zatim nam oteli, privatizirali, opljačkali državu , danas nemamo ništa svoje, nemamo industriju, nemamo svoje banke, goli smo i bosi.
Naravno, ti mitovi su sustavno usađivani u svijest stanovništva već evo trideset godina. Bez namjere da idemo u temeljitu analizu, pogledajmo što kažu brojke i činjenice.

U Jugoslaviji su svi bili zaposleni.Jesu, ako su kupili kartu za München u jednom smjeru. Takvih je bilo preko pola milijuna samo u prvih pet godina nakon što je Tito otvorio granice, u periodu 1968 - 1973., a kasnije im se pridružilo još oko milijun ljudi. Pad nezaposlenosti u tim godinama upravo odgovara broju ljudi koji su - odselili. Službeni podaci o nezaposlenosti u SFRJ kažu: ona se osamdesetih uglavnom kretala oko 15-16%, dakle bila je osjetno veća nego u Hrvatskoj prije krize, i nešto malo manja nego što je to danas. Problem je međutim što je ona eksponencijalno rasla iz godine u godinu, naročito među visokoobrazovanima.No nezaposlenost je jako varirala među republikama. Tako je u Sloveniji bila na razini tzv. prirodne nezaposlenosti, oko 4-5%, u Hrvatskoj se uglavnom kretala između 8 i 9%, dok je na Kosovu dosizala nevjerojatnih 57%, a u Bosni i Hercegovini se nakon 1983. se nije spuštala ispod 20%.

Nekoliko konkretnih brojki: u Hrvatskoj je službena nezaposlenost 1988 iznosila razmjerno niskih 8,5%, a dvije godine kasnije, u posljednjoj godini prije rata, 8,6%. U Sloveniji je te godine iznosila, opet po podacima SFRJ, 4,8%, a u Srbiji oko 16,8%, dok je u BiH dosezala 20,6%. To su brojke koje je Susan Woodward iznijela u svojoj knjizi, bazirane na statističkom godišnjaku Jugoslavije.
Reklo bi se, dosta bolje nego danas, bar što se Bosne tiče. Međutim, postoje nezgodne činjenice koje malo mijenjaju te brojke. Posljedica je to fenomena na koje se osvrnula Woodward, ali i Mencinger u knjizi "Otvorena nezaposlenost i zaposleni bez posla". Kao prvo, oni su došli do podatka da je, pored 268.000 službeno nezaposlenih 1968. godine, kad je nezaposlenost službeno iznosila samo 7,2%, postojalo još bar 135.000 osoba koje su aktivno tražile posao ali nisu bile zavedene na birou. Do sredine osamdesetih, broj službeno nezaposlenih se popeo na preko milijun, a uz to je postojalo još oko 400.000 osoba koje nisu bile zavedene na zavodu. Da stvar bude još gora, latentna nezaposlenost u poljoprivredi je iznosila nevjerojatnih 1.400.000 ljudi, jer je Jugoslavija članove obitelji seoskih gospodarstava vodila pod zaposlene pogodite zbog plaćanja poreza na zemljište .No, to je manji problem. Sve studije, domaće i strane, su upućivale da u Jugoslaviji postoji ogromna skrivena nezaposlenost, kao posljedica "političkog zapošljavanja". Naime, postojao je, prema svim istraživanjima, višak zaposlenih koji je iznosio 20-30% radne snage, zavisno od autora studije i godine kad je istraživanje vršeno. Radilo se o ljudima koji su samo na papiru imali radno mjesto, ali su zapravo bili čisti "tehnološki višak", balast. To je bilo naročito izraženo u velikim državnim sistemima koji su služili i kao socijalni amortizer. Mnogi su bili zaposleni samo statistički, a u stvarnosti nisu dolazili na posao, ili su jednostavno sjedili na radnom mjestu, ne radeći ništa. Osamdesetih su sve češći postali "prinudni godišnji" neplaćeni odmori, koji su znali potrajati po godinu i više dana. Kao posljedica toga, nezaposlenost među mladima i visokoobrazovanima do 25 godina je bila u svjetskom vrhu - 1985 godine je čak 59,6% nezaposlenih bilo mlađe od 25! Naime, u Jugoslaviji niste mogli ostati bez posla ma kako ste loši bili, ili podkvalificirani. Ali posljedica je bila ta da mladi nisu mogli naći posao. To jest, jesu, ako su bili spremni iskeširati desetak tisuća maraka za radno mjesto na recimo Ininoj benzinskoj pumpi što bi se krađom goriva vratilo za manje od godinu dana. Ili jednostavo otići van. Znalo se: bez dobre veze je bilo gotovo dobiti naći posao, naročito u velikim firmama. Jednom kad ste ga našli, niste morali ništa raditi. U konačnici, puna zaposlenost u Jugoslaviji je mit. Nezaposlenost je bila među većima u svijetu, a prikrivala se masovnim odlaskom na bauštele u Njemačku i, ponajviše, zapošljavanjem preko veze na fiktivna i nepostojeća radna mjesta ("direktore, imam jednog malog, ekonomiju je završio, stavi mu negdje jedan stol nek nešto radi"), dok je plaća u mnogim firmama do sredine osamdesetih spala na razinu socijale: prosječna radnička plaća je tih godina bila stotinjak dolara, što su zaposleni nadoknađivali krađom i velikim socijalnim povlasticama. Stvarna nezaposlenost je bila otprilike na sadašnjoj razini - i mnogo veća nego u godinama prije krize.


Jugoslavija je imala samo 20 milijardi dolara duga, mi danas imamo mnogo više. Da, samo je tih 20 milijardi, koliko je dug iznosio krajem sedamdesetih, iznosilo preračunato u kupovnu moć otprilike kao današnjih stotinu milijardi. Tada ste naime u Americi kuću mogli kupiti za nekoliko deseina hiljada dolara, a novi VW Golf za 7.995 dolara.No problem duga Jugoslavije je bio u nečem drugom: dolar je, kad je Jugoslavija uzimala kredite, vrijedio oko 1,7 maraka - dugi niz godina je bio zacementiran na tom tečaju. Dolaskom Reagana na vlast, dolar naglo skače na tri, u jednom trenutku čak četiri marke! A kamate su istovremeno drastično rasle. Jugoslaviji se doslovce dogodio scenarij onih koji su uzimali kredite u "švicarcima". Glavni izvor deviza Jugoslaviji su bile marke od turizma, i devizne doznake gastarbajtera - također u markama. A dug je bio denominiran - u dolarima. Dug se u markama uvišestručio za nekoliko godina, iako je na papiru, u dolarima, ostao isti. Kako je to izgledalo u brojkama? Jugoslavija je sedamdesetih krenula u snažan razvojni ciklus, i krenula se zaduživati. Na početku velikoga zaduženja Jugoslavije cijena kapitala bila je povoljna. Na svjetskomu tržištu novca kamatna se stopa kretala: 1975. - 5,8%, 1976. - 5,1%, 1977. - 5,5%. Dotad su dugovi Jugoslavije narasli na devet i pol milijardi dolara.No, krajem 1978. godine zbio se radikalni preokret na tržištu novca i kapitala. Vlada SAD-a promijenila je monetarnu politiku zadržavši i dalje kontrolu nad emisijom novca, a ispustivši kontrolu nad kamatama koje su u 1978. skočile na 8,8%, u 1979. na 12,1%, u 1980. na 14,2%, a u 1981. na lihvarskih 16,8%, dakle, cijena se novca Jugoslaviji povećala gotovo trostruko. Istovremeno, dugovi su rasli: 1977. - 9,540 milijardi dolara, 1978. - 11,833 milijardi, 1979. - 14,952 milijardi, 1980. - 18,395 milijardi, 1981. - 20,804 milijardi dolara; dakle, u godinama vrtoglavoga skoka kamata nominalni dug se više nego udvostručio, a u markama učetverostručio.

Istodobno je inflacija 1981. dosegla 45%, i krenula u nezadrživ rast koji je do Markovića narastao na preko 1000% godišnje, doprinoseći osjećaju bijede i beznađa. S tržišta je nestala skoro sva uvozna roba, zemlja nije bila u stanju plaćati uvoz nafte, opreme i sirovina, nastali su prekidi u proizvodnji, počelo se s mjerama poput vožnje par nepar i bonova za gorivo - nastupila je ekonomska kriza koja će trajati do raspada Jugoslavije.

Potkraj 1979, uoči izbijanja krize, savezna vlada je odlučila devalvirati dinar za oko 30% kako bi stimulirala izvoz, a poskupila uvoz kao odgovor na katastrofalni trgovinski deficit i goleme otplate dugova. Smrtno bolesni Tito nije odobrio devalvaciju jer je smatrao da to škodi ugledu zemlje, pa je, prema Bilandžiću, rekao delegaciji savezne vlade: "Lako je vama devalvirati. To se može i s pola mozga, a gdje vam je bila pamet da ste dopustili da do toga uopće dođe."

Mjesec dana nakon Titove smrti, 1980., savezna vlada je devalvirala dinar za 30%, a zatim će se devalvacije redati jedna za drugom sve do raspada Jugoslavije.1983. Jugoslavija je službeno bankrotirala, iako to nikad svojim građanima nije objavila (no objavili su drugi), te prestala plaćati sve obaveze prema inozemstvu, što je rezultiralo golemim nestašicama.

Jugo­sla­vija je, dakle, 1991. godinu doče­kala s oko 20 mili­jardi dolara duga. Njen dug se prodavao za 30 centi za dolar, dakle smatrao se nenaplativim. Pret­hodno joj je Među­na­rodni mone­tarni fond uma­njio dug za 1.8 mili­jardi jer zemlja jed­no­stavno nije imala sred­stava za vra­ća­nje ni kamata, a kamoli glav­nice. Usto je SAD, u očajničkom pokušaju da spriječi rat i raspad države, Markoviću dala besporvratno oko 3,5 milijardi dolara kako bi stabilizirao dinar, no taj novac se istopio u šest mjeseci. Ovom je pret­ho­dila i izgradnja eko­no­mije čija je struktura bila takva da joj je opsta­nak zavi­sio baš od stal­nog pove­ća­nja vanjskog duga! Upravo suprotno danas popularnim mitovima, ekonomija Jugoslavije nije bila zasnovana na dobiti industrije - nje nije bilo, naprotiv, cjelokupna industrija Jugoslavije je radila s gubitkom, već isključivo na zaduživanju, deviznim doznakama radnika u inozemstvu i turizmu.

Ukupni dug Jugo­sla­vije od 1961. do 1980.se uve­ća­vao za oko 17.6% svake godine u tom dva­de­set­go­di­šnjem peri­odu. Da se se taj tempo rasta nasta­vio i nakon 1980., ukupni dug bivše države bi danas izno­sio nevjerojatnih 6 hiljada mili­jardi dolara. Ukupni godi­šnji bruto domaći pro­i­zvod (BDP) svih biv­ših jugo­slo­ven­skih repu­blika danas iznosi ukupno oko 200 mili­jardi dolara, a ukupan dug oko 140 milijardi. Ovo jasno govori da je rast duga kakav je bio između 1961. i 1980. bio jed­no­stavno neodrživ. Tito je, reklo bi se, ipak umro na vrijeme.

Jugoslavija je izvozila i imala snažnu industriju

Jest ali u bajkama. Industrija je zapravo bila potemkinovo selo. Ako pogle­damo uku­pan jugo­slo­ven­ski trgo­vin­ski defi­cit tokom sedam­de­se­tih godina pro­šlog vijeka , vidimo da on ubr­zano raste između 1970. i 1980., unatoč brojnim ograničenjima uvoza i ogromnim carinama.

U brojkama, to je izgledalo ovako: Trgovinski deficit - dakle razlika uvoza i izvoza - je 1977. iznosio 4.4 milijarde dolara, 1978. 4.3 milijarde, 1979. 7.2 milijardi; pokrivenost pak uvoza izvozom padala je: sa 66,2% u 1976. na 54,6% u 1977. i na 48,5% u 1979. Danas je ta razlika čak i nešto manja, i to službeno. Neslužbeno, deficit je, kad se doda sitni prekogranični šverc, bio i osjetno veći. U Jugoslaviji su svi nešto sitno švercali - kafu iz Graza, farmerice iz Trsta, zavjese iz Turske , Savezna vlada se protiv toga pokušala boriti zabranama uvoza, obaveznim depozitom za odlaske vani ali bez uspjeha.Jedan dio te razlike bio je, pokri­ven dozna­kama emi­gra­nata. Na pri­mjer, ukupne doznake emi­gra­nata su 1971. izno­sile 1.3 mili­jarde dolara, a 1972. 2.1 mili­jardu. Ipak, pri­ljev strane valute kroz kre­dite i doznake emi­gra­nata nije bio dovoljan da pokrije sav trgo­vin­ski defi­cit i spriječi odljev deviza iz Jugo­sla­vije.

Ekonomska kriza osamdesetih je otkrila svu bijedu ekonomskog sustava Jugoslavije. Indikator vrlo niske izvozne snage privede je podatak da je 1978. izvoz po glavi stanovnika bio svega 259 dolara, dok je u Grčkoj bio 362, u Španjolskoj 358, Italiji 987, Austriji 1.628 itd.Standard je pao u razdoblju 1979-1984 34%, a mirovine čak 40%, investicije su smanjene s 34% društvenog proizvoda u 1980. na 29,6% u 1981, na 27,2% u 1982, na 23,2% u 1983. i na oko 19,5% u 1984. i početkom 1985.

I za kraj: godišnji gubici preduzeća u Jugoslaviji su iznosili, 1988. godine, 16,4% BDP-a, 1989. 17,9%, i 1990. 20,2%. Toliko o tome da je Jugoslavija živjela od industrije. U stvari, industrija je živjela od gastarbajtera i turizma.... a najviše od stranih kredita. U posljednjoj fazi Jugoslavije, kad zaduživanje više nije bilo moguće, prešlo se na inflatorno financiranje gubitaka, tj. štancalo se sve više novčanica, što jasno nije riješilo ništa, osim što je onemogućilo regularno poslovanje i razvilo crno tržište do neslućenih razmjera.

Dramatičan pad standarda, bez presedana u Europi, ipak nije doveo do većih socijalnih nemira iako je Jugoslaviju osmadesetih zahvatio val štrajkova, zbog socijalnih ventila poput vrlo čestih bolovanja, invalidskih mirovina, substandardnog rada ("kakva plata takva vrata", "ne mogu oni mene tako malo platiti kako ja mogu slabo raditi"), "sive ekonomije", rasprostranjenih krađa iz firmi i masovnog neplaćanja računa kao jednog aspekta erozije građanske discipline i raspada pravnog sistema.

Usto, mračna strana jugo-ekonomije je što je stvoreno je izuzetno malo robnih marki koje su išta značile na svjetskom tržištu. Tehnološka osnova je ostala niska: sve što se radilo, radilo se po licenci. Relativno mali broj gotovih proizvoda u socijalističkoj Jugoslaviji je bio rezultat ikakve domaće pameti. Malo je poznato da je opjevani Jugo bio odbačeni Fiatov projekt nasljednika Fiata 127, koji je dan "socijalističkoj braći" u ranoj fazi razvoja, obzirom da je u startu ocijenjen tehnološki zastarjelim i dizajnerski promašenim. Jugo - inženjeri su ga pustili na tržište bez pravog razvoja, za koji nisu imali ni novca ni znanja, a Talijani se vratili za crtaće daske i stvorili prvi Uno. Tako je bilo manje više i sa svim ostalim.

S druge strane megalomanske ideje odnijele su milijarde. Kao primjer, tenk M-84 rađen je po sovjetskoj licenci u „Đuri Đakoviću", „Goši" i MIN-u. Ukupni troškovi osvajanja proizvodnje ovog tenka koštali su SFRJ preko tri milijarde tadašnjih dolara, bez da je ikad vraćeno išta od tog novca. Bila je to cijena glupog nacionalnog ponosa Jugoslavena.

Veliki izvozni uspjesi s brodovima poput Amorele i Izabele? Penali koje je Brodosplit platio zbog višemjesečnog kašnjenja s isporukom su doveli do toga da je taj posao bio - čisti gubitak, koji se mjerio u desetinama milijuna dolara... ali ti brodovi su i danas "ponos jugoslavenske izvozne industrije". Opet, prilično skup ponos. Glad za devizama za otplatu dugova dovela je do toga da se izvozilo po svaku cijenu, po cijenama osjetno nižim od troškova proizvodnje. Razliku su, jasno, plaćali građani SFRJ plaćajući domaće proizvode mnogo skuplje od cijene po kojoj su se isti mogli nabaviti u susjednoj Austriji.

Tokom 1980-ih postojala je i megalomanska ideja da se proizvede avion radnog naziva NA („novi avion", „nadzvučni avion"), bez vizije koliko će koštati i kome će se prodati pored jake konkurencije iz SAD, Sovjetskog Saveza, Velike Britanije i Francuske. I unatoč tome što je prethodnik "Orao", zapravo francuski stari Mirage za koji su Rumunji dobili licencu zbog bliskih veza s Francuskom, s Rolls Royce motorom, ubijao pilote jednog za drugim i bio leteći mrtvački sanduk.Uopđte tvornice su se gradile bez ideje o ekonomskoj isplativosti i bez svijesti da proizvod, u konačnici, nekom treba i prodati, i to u određenoj količini i po određenoj cijeni, da bi se zaradilo. Epitom takvih ulaganja je bila tvornica glinice u Obrovcu, koja je progutala stotine milijardi dolara, da bi bila zatvorena nakon samo nekoliko mjeseci. Drugi dobar primjer je Agrokomerc od našeg Babe Abdića, koji se financirao izdavanjem mjenica bez pokrića, te je tako održavao privid rasta.

Danas ljudi rado pamte sedamdesete kad je standard jrastao zahvaljujući zaduživanju i usmjeravanju sredstava u javnu potrošnju. Upravo zato se jugonostalgičari prisjećaju „zlatnih sedamdesetih". Međutim, taj umjetni rast je doveo do najveće krize koja ju je i odnijela s Svjetske scene. Industrija u koju se ulagalo nije donijela očekivanu dobit, naprotiv, pokazala se kao kamen oko vrata.

Titovi ljudi će reći da je on razvio i industrijalizirao zemlju. Međutim to baš nije tako. Nacionalni dohodak po glavi stanovnika 1973. godine u Jugoslaviji je iznosio je 57 posto evropskog prosјeka, dok je npr. 1938. godine iznosio 50 posto. Taj neodrživi razvoj na kreditima se vratio kao bumerang. Ubrzana poslijeratna industrijalizacija (kao mjera razvoja) po cijenu devastacije sela, "izvoz" na Zapad stanovništva u najboljoj stvaralačkoj snazi, povećavanje regionalnih razlika i neracionalno zaduživanje zemlje doveli su do toga da je već osamdesetih godina prošlog stoljeća jugoslovenski nacionalni dohodak po glavi stanovnika pao ispod 50 posto europskog prosјeka. Dakle: još prije rata i pada komunizma, koji je otpuhao ostatke ekonomije, vratili smo se tamo gdje smo bili - prije Drugog svjetskog rata.

Mnogi danas žale za socijalističkim tvornicama, međutim one su bile mrtve već prije nego što su devedestih došli lešinari. Nestanak socijalističkog tržišta i bankrot socijalizma kao globalnog projekta ih je dotukao, zadao im konačni udarac - i to je dobro, jer smo na primje rurecimo brodogradilišta i banaka , Jednostavno, pojavile su se novi igrači i nove tehnologije, a mi nismo vladali ni starima i nismo se preorjentisali .


Gradili su se ceste , infrastrutuua , Domovi Kultura , Robne kuće ali od kredita i samodoprinosa.
Stanovi u bivšij državi mit o jakoj srednjoj klasi? Ta "srednja klasa" je živjela blago rečeno i od sitnog šverca i na 17. spratu nebodera u socijalnom stanu od 50 kvadrata! Nemojmo smetnuti bilo je tu više ljekara , pravika vojnih lica .Nije bila sve radnička klasa. . Usto, mnogi ni takav stan nisu dobili... ali su platili nečiji tuđi. Jer bi sin od direktora uletio na listu, temeljem bodova na članstvo u partiji i kojekakvih mućki.
Konkretno preko sedamdeset posto stanova u mome kraju dobili su Srbi , po onoj hvali selo idi u grad .

Školstvo bilo je besplatno ali Jugoslavija je imala tek oko 8-9% visokoobrazovanog stanovništva među radnom snagom. Tačan broj nije moguće dati, zbog manjkave evidencije koju je Jugoslavija vodila. Za srednje razvijenu državu, minimum je mislim oko 20%. pema procjenama.

Iz svega navedenog, moglo bi se komotno reći da Jugoslavija nije bila u stanju riješiti ni jedan veći životni problem svog stanovništva, osim dozvola za gradnju vođenja gruntovnice,Jjavnih usluga, opskrbe gorivom i strujom, do osiguravanja održive ekonomije koja bi mogla funkcionirati bez zavisnosti o stranom novcu i tehnologiji. Što ne znači da Jugonostalgija nema svoje temelje, ali oni nisu u sferi realne ekonomije, niti realnosti uopšte. O ljudskim pravima , nekom mišljenju ili javnim istipima protiv bivšeg sistema ne dao bog kome govoriti . Iskreno Jugoslavija je prije raspada dobrio kaskala za Zapadnom Evropm i razvijenim zemljama . Tito pa bog jeli .


Zahvalna na izlganju i dijelu teksta od bivšeg Ministra nauke i tehnologije RS,Profesera Doktora Jasmina Komića, kod njega preko štele nije bilo da se položi Statstika i jedan je od rijetkih MInistara koji je svirao gitaru . :ok
Ostalo je cutanje.

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120151
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6890 times
Been thanked: 7766 times
Status: Offline

Re: Historičarka Marie-Janine Čalić: Ni Tito ne bi sačuvao Jugoslaviju

Post by Krokodil Behko » 20 Oct 2020, 11:33

Julia-Klara wrote: 20 Oct 2020, 10:59 A ko je trebao da pobijedi i stvori drzavu?


:rol

Savka i Latinka.

E još jedan zanimljiv intrevju, link kačim, da ja čitam kasnije, žurim :pusa


https://www.autonomija.info/dubravka-st ... putem.html
online

User avatar
Fuddo
Maliciozni seronja i forumas godine
Maliciozni seronja i forumas godine
Posts: 83788
Joined: 03 Dec 2018, 21:17
Has thanked: 10909 times
Been thanked: 16210 times
Status: Offline

Re: Historičarka Marie-Janine Čalić: Ni Tito ne bi sačuvao Jugoslaviju

Post by Fuddo » 20 Oct 2020, 11:34

I ima li idje ljepse pjesme na dunjaluku,
U kojoj dobri Bosnjani, ima tu i katolika, i muslimana, i pravoslavaca, i jevreja, i sejdica i fincija, pjevaju o svojoj prelijepoj zemlji,
Od ove?



Nema, da ga jebese, da se na glavu nasadis, nema.
I sad ce meni tamo neki opancar iz zajecara, i sta ja znam, neki vico vukoja iz pm govorit, nisi ti fudo nista, ti nisi ni nacija ni drzava ni nista.
Ma mrs pm svoje.
Dozvolite da se obratimo

User avatar
Julia-Klara
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 80782
Joined: 02 Dec 2011, 23:48
Location: u gajevima
Has thanked: 9955 times
Been thanked: 6802 times
Status: Offline

Re: Historičarka Marie-Janine Čalić: Ni Tito ne bi sačuvao Jugoslaviju

Post by Julia-Klara » 20 Oct 2020, 12:23

Cek malo, ne kontam vas, a vezano za muslimane- pripadnici islamske vjeroispovjesti se nazivaju muslimanima-gdje je problem? I nije mi jasno zasto bi neko iz tog razloga bio Bosnjak?

Trubimo da Hrvat i Srbin nisu to jer su katolici i pravoslavci, ali musliman jeste Bosnjak? Bosnjak jer mu je vjera Islam? Sandzablija Bosnjak? I Mohamed Ali Bosnjak?

Ja vas nikako ne kontam :cudi
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija :djed

User avatar
edo_79
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 7127
Joined: 30 Aug 2019, 12:13
Mood:
Has thanked: 369 times
Been thanked: 983 times
Status: Offline

Re: Historičarka Marie-Janine Čalić: Ni Tito ne bi sačuvao Jugoslaviju

Post by edo_79 » 20 Oct 2020, 12:25

Fuddo wrote: 20 Oct 2020, 11:34 I ima li idje ljepse pjesme na dunjaluku,
U kojoj dobri Bosnjani, ima tu i katolika, i muslimana, i pravoslavaca, i jevreja, i sejdica i fincija, pjevaju o svojoj prelijepoj zemlji,
Od ove?



Nema, da ga jebese, da se na glavu nasadis, nema.
I sad ce meni tamo neki opancar iz zajecara, i sta ja znam, neki vico vukoja iz pm govorit, nisi ti fudo nista, ti nisi ni nacija ni drzava ni nista.
Ma mrs pm svoje.
Tako je rođo ..... jer u konačnici Bosna i Hercegovina je zemlja Bosanaca i Hercegovaca je tako? :aplauzz :aplauzz :aplauzz :aplauzz :aplauzz
"Znaš li šta je najlepše u životu? Želja, prijatelju."

User avatar
Masamune
DeLorean
DeLorean
Posts: 42147
Joined: 12 Dec 2019, 23:29
Mood:
Has thanked: 13776 times
Been thanked: 12330 times
Status: Offline

Re: Historičarka Marie-Janine Čalić: Ni Tito ne bi sačuvao Jugoslaviju

Post by Masamune » 20 Oct 2020, 12:27

Julia-Klara wrote: 20 Oct 2020, 12:23 Cek malo, ne kontam vas, a vezano za muslimane- pripadnici islamske vjeroispovjesti se nazivaju muslimanima-gdje je problem? I nije mi jasno zasto bi neko iz tog razloga bio Bosnjak?

Trubimo da Hrvat i Srbin nisu to jer su katolici i pravoslavci, ali musliman jeste Bosnjak? Bosnjak jer mu je vjera Islam? Sandzablija Bosnjak? I Mohamed Ali Bosnjak?

Ja vas nikako ne kontam :cudi
U jugi Muslimani su bili narod, a ne samo pripadnici islamske vjeroispovijesti. To je bio nacionalni identitet u jugi od početka sedamdesetih kada su Muslimani postali konstitutivni.

Težnje Muslimana u tom vremenu su bile ka starom nacionalnom identitetu - Bošnjaci iliti Bošnjani prije dolaska Osmanlija, a što je bilo osporavano.
Last edited by Masamune on 20 Oct 2020, 12:29, edited 1 time in total.
When people believe in me I am good, but when people doubt me I am great.

User avatar
edo_79
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 7127
Joined: 30 Aug 2019, 12:13
Mood:
Has thanked: 369 times
Been thanked: 983 times
Status: Offline

Re: Historičarka Marie-Janine Čalić: Ni Tito ne bi sačuvao Jugoslaviju

Post by edo_79 » 20 Oct 2020, 12:29

Julia-Klara wrote: 20 Oct 2020, 12:23 Cek malo, ne kontam vas, a vezano za muslimane- pripadnici islamske vjeroispovjesti se nazivaju muslimanima-gdje je problem? I nije mi jasno zasto bi neko iz tog razloga bio Bosnjak?

Trubimo da Hrvat i Srbin nisu to jer su katolici i pravoslavci, ali musliman jeste Bosnjak? Bosnjak jer mu je vjera Islam? Sandzablija Bosnjak? I Mohamed Ali Bosnjak?

Ja vas nikako ne kontam :cudi
Termin musliman (u vjerskom smislu) i piše se malim "m", malim početnim slovom kao i kršćanin, hrišćanin, protestant... Termin musliman označava svakoga od milijardu pripadnika islamske vjere, bez obzira gdje žive, kojim jezikom govore i bez obzira koje su nacije. Poznato je da svaki od islamskih naroda ima svoje narodno ime.
Termin Bosanac (i Hercegovac) potpuno je jasan i označava svakoga ko je rođen u Bosni i Hercegovini ili je to stekao življenjem u BiH. To je regionalni, geografski termin, a može biti i državni. U tome ima i sličnosti s terminom Srbijanac i Srbin. Srbin ne mora biti Srbijanac, kao što Bošnjak ne mora biti Bosanac.

Nadam se da ti je malo jasnije :mah
"Znaš li šta je najlepše u životu? Želja, prijatelju."

User avatar
Hurija
Pandora
Pandora
Posts: 19647
Joined: 05 May 2018, 21:21
Has thanked: 874 times
Been thanked: 1047 times
Status: Offline

Re: Historičarka Marie-Janine Čalić: Ni Tito ne bi sačuvao Jugoslaviju

Post by Hurija » 20 Oct 2020, 12:29

Po ustavu iz 1972 godine Muslimani su tek dobili naciju ,do tad su bili vecinom neopredljeni ili Hrvati
Ostalo je cutanje.

Post Reply

Return to “Jugonostalgija”

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 8 guests