10 razloga zbog kojih nikada nećete žaliti za Jugoslavijom

Moderator: Krokodil Behko

Post Reply
User avatar
Bla
i dva polipa
i dva polipa
Posts: 75774
Joined: 30 Aug 2013, 14:21
Location: Rodna grudva
Mood:
Has thanked: 1 time
Been thanked: 34 times
Contact:
Status: Offline

Re: "I ja sam nosio Mike umjesto Nike tenisica"

Post by Bla » 02 Oct 2017, 16:03

:misli
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:back: :underage: :no_mobile_phones: :do_not_litter: :stew: :pizza: :smoking: :ok:

User avatar
rethna
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 27232
Joined: 09 Oct 2014, 01:51
Been thanked: 2 times
Status: Offline

Re: "I ja sam nosio Mike umjesto Nike tenisica"

Post by rethna » 02 Oct 2017, 16:06

Meni to djelovalo kao mnozina :cudi
Question everything.

User avatar
Chloe
Žena za sva vremena
Žena za sva vremena
Posts: 102580
Joined: 18 Dec 2015, 11:40
Has thanked: 2951 times
Been thanked: 3054 times
Status: Offline

Re: "I ja sam nosio Mike umjesto Nike tenisica"

Post by Chloe » 02 Oct 2017, 19:52

A zašto se uglavnon vežu loše osobine i karakter za one koji oblače "markiranu odjeću"? :hm
:srce ... You are my sunshine, my only sunshine ... :srce

User avatar
storm
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 74128
Joined: 16 Oct 2013, 12:19
Status: Offline

Re: 10 razloga zbog kojih nikada nećete žaliti za Jugoslavijom

Post by storm » 15 Jan 2018, 08:15

Nekako najpogodnija tema :oo


Putinovo glasilo poziva na obnovu Jugoslavije. Kako bi to izgledalo?
Piše: Goran Vojković

Image
Foto: 123rf

RUSSIA Today objavila je zanimljiv komentar Neila Clarka, svojeg redovitog komentatora koji je pisao i za niz poznatih britanskih medija, a u kojemu on analizira aktualne napetosti u regiji i kao rješenje problema nudi ni manje ni više nego - obnovu Jugoslavije.

Navodi se u članku kako ''svi problemi u regiji proizlaze iz nasilnog raspada multietničke Jugoslavije u devedesetima, što je proces koji su zapadne sile podržavale pa i aktivno ohrabrivale“, pa sve do ''Jugoslavija je narodima Balkana dala ne samo stabilnost nego i ekonomsku sigurnost. Imalo je smisla što su se narodi iz regije odlučili ujediniti u federalnu državu''. Opširnije.

Članak britanskog autora u mediju kojeg financira ruska država tipičan je proizvod britanskog pa i ruskog gledanja „s visoka“ na manje narode. Da, bio je mir. Da, ali bila je diktatura, a u njoj je uglavnom mir. No, idemo malo zamisliti – kako bi izgledala ta Treća Jugoslavija, koja bi eto Balkanu donijela navodni mir, sreću i blagostanje.

Jeste li spremni na diktaturu?

Kao prvo – danas kada je već par generacija rođeno u demokraciji, voli se zaboraviti kako je Jugoslavija bila diktatura. Od 70 godina te države, možda se dvije godine, na samom početku i na samom kraju živjelo u relativno demokratskom društvu. Vrijeme je samo određivalo hoćete li kao neprijatelj režima dobiti metak, završiti u radnom logoru ili u najboljem slučaju završiti u zatvoru.

Nostalgičari za tim razdobljem često zaboravljaju da su u doba npr. Tita napisali kako je u Kraljevini bilo bolje, sutra bi ih posjetila milicija, i ovisno o trenutku bi dobili opomenu da se smire, ostali bez posla, ili odradili za državu 5-6 godina na Golom otoku. Zajednica „jugoslavenskih naroda“ kao demokratska država – nije moguća. Srba ima najviše i konkretno kako biste se osjećali da sasvim demokratski za predsjednika Treće Jugoslavije dođe obrijani četnik Vučić ili čak ćosavi četnik Šešelj (al fkt se objesim da mi je jedan od tih predsjednik :oo )

Jeste li spremni na gospodarsku mizeriju?

Priča da je Zapad srušio Jugoslaviju kako bi je eto ekonomski iskorištavao prilično je naivna – Zapad se cijele 1991. borio za održavanje Jugoslavije, Hrvatskoj i Sloveniji je nametnut embargo na kupnju oružja, a pitanje iskorištavanja – cijela bivša država je za današnji globalni svijet smiješno malo tržište koje je zanimljivo samo regionalnim igračima tipa Austrije.

Naravno, može se postaviti teza o većem tržištu, eto Juga je imala tržite od 24 milijuna ljudi, ali Hrvatska je sada na otvorenom tržištu od pola milijarde ljudi. Srbija ima dobre gospodarske sporazume s Rusijom, ali nešto ne vidimo kako im proizvodnja cvjeta a imaju otvoreno tržište od preko 100 milijuna ljudi. Dakle, tržišta su bitno veća nego što je bilo ono same Jugoslavije!


E, da, može i pričati kako se nekadašnja država super razvijala, ali taj visok rast BDP-a je bio nakon Drugog svjetskog rata kada je država bila potpuno uništena. Imaju i sada zaostale afričke države rast 7-10%. Zadnjih 10 godina BDP je uredno padao, Hrvatska je 1989. dočekala s 5,6% manjim BDP-om (po dolarima iz 1972.) nego što je to bilo 1980. Kako bi se takva država, gdje ne postoji ni minimum političkog konsenzusa danas razvijala?

Nemoguć model



Jugoslavija se dvaput raspala u krvi, a ni dok je trajala nije bila mirno mjesto. Jedan Stjepan Radić je upucan u Skupštini za vrijeme Kraljevine, a poslije, u doba Republike slali su pjesnike poput velikog Vlade Gotovca na robiju. Ako se niste petljali u politiku, bilo je mirnije, no opet, neki su imali posao, neki su išli u Njemačku, neki su dobivali stanove, neki su uplaćivali po 20-30 godina u stambene fondove i nisu ništa dobili.

To da su raspadom Jugoslavije nastale male države ne znači ništa, pa jedna Norveška ima 5,2 milijuna stanovnika, jedna Finska 5,5, jedna Slovačka 5,4 milijuna i ništa im ne fali. Nisu velike sile, ali ni beznačajne države. Veličina države nema nikakve korelacije prema njenom bogatstvu. Inače bi San Marino ili Monako bili sirotinja. Luxemburg da i ne spominjemo.

Sve je kao nekad

Naravno, opravdano je pitanje zašto su sve južnoslavenske republike gospodarski neuspješne i zašto postoji nezadovoljstvo građana. Gospodarski su neuspješne jer se nisu makle od bivšeg režima. Prvo, politika je nastavak nekadašnje politike.

Podsjetimo se. Samo u razdoblju kraj 1989. i ožujak 1990. 27.000 članova nekadašnjeg Saveza komunista Hrvatska prelazi u HDZ. Do kraja godine broj enormno raste – još 70.000 ljudi prelazi u HDZ. (Izvor:: Cohen, L.J., 1997. Embattled democracy: post-communist Croatia in transition. In: Dawisha, K., Parrott, B. (Eds.), Politics, Power, and the Struggle for Democracy in South-East Europe. Cambridge University Press, Cambridge.) Dakle, kraj 1990. godine SKH-SDP, današnji SDP ostaje s niti 50.000 članova, dok HDZ preuzima 97.000 članova Saveza komunista Hrvatske.

Jedna Republika Hrvatska, a slično i sve druge države na ovim prostorima promijenile su zastave, grbove, ustavne definicije – ali ostali su isti ljudi. S jedne strane oni navikli vladati i šefovati, s druge oni navikli da im se vlada i šefuje. Država je u Hrvatskoj sve i sva. Država je najveći financijer, najveći usmjerivač novca i najveći poslodavac – osim državne i javne službe upravlja s nekih 1400 firmi. Ako je socijalizam bio gospodarski neuspješan, onda ni kapitalizam temeljen na svim socijalističkim načelima: od partijskog kadroviranja do nepotizma i etatizma ne može biti uspješan.

Jedini put napretka Hrvatske, ali i svih drugih je ono što su napravile Češka, Slovačka, Estonija – potpuno odbaciti stare načine upravljanja, postaviti razvoj gospodarstva kao glavni prioritet, ukinuti hrpe regulacija i posložiti politiku kao slugu građana i gospodarstva, a ne gospodara koji određuje sve. Povratak na staro je obična bajkica. Nikada neće biti kako je bilo i ne treba se time opterećivati. Upravo je neovisnost u svojim granicama najbolji jamac mira! Ne mogu dva brata u istu kuću, a neki bi hrpu naroda u istu državu. Ovako, bilo nam dobro ili loše – to je naša stvar. Ne više ni Beograda ni Beča.

Nije li ono Austro-ugarska onda bila još bolja?

Uostalom, ako je stvari u vraćanju prošlosti – možemo se onda lijepo vratiti i u Austro-ugarsku, trajala je 10 puta dulje od obje Jugoslavije, a kažu i da je vladao red. No, sve su to gluposti, i Jugoslavija i Austro-ugarska su države prošlosti. Nikada više neće postojati i ne trebaju postojati. Tko bi uostalom od političara, nakon svih tih ratova, poginulih i ranjenih, dobio više od kakvog promila glasova predloži ono o čemu priča britanski novinar? Stvar je politički totalni SF.

Što se standarda tiče, a tu su i Hrvati i svi drugi na ovim prostorima najviše razočarani, u demokraciji svaki narod odlučuje kakvu državu hoće, pa čak i koliko uspješnu i bogatu. Slovaci ili Irci su se odlučili za poduzetništvo, razvoj i podizanje standarda. Hrvati su se odlučili nastaviti koracima socijalizma, i čekati da im država riješi sve problema. Zanimanje, posao, penziju. I onda se čude da im ne ide. Nije išlo ni onima prije. Taj model gdje vas država vodi za rukicu odgovara samo političarima. No, to smo i izabrali i više se ne možemo žaliti da su za nas odlučivali neki drugi.

No, da odgovorimo i na teorijsko pitanje kako bi izgledala Treća Jugoslavija – bila bi san svakog proizvođača oružja, jer kada bi počelo, bilo bi još nekoliko puta krvavije nego prošli put. Gledajte u budućnost ljudi, robotizaciju, naseljavanje Marsa, samovozeće automobile, alternativna goriva, nove tehnologije, a ne čekajte kruh od političke prošlosti!
Habibti, ya nour el - ain... :srce

User avatar
Hannibal
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 64067
Joined: 03 Sep 2015, 23:23
Mood:
Has thanked: 6850 times
Been thanked: 2189 times
Status: Offline

Re: U Jugoslaviji, besklasnoj zemlji blagostanja hrana je bila besplatna

Post by Hannibal » 15 Jan 2018, 10:49

storm wrote: 19 Sep 2017, 09:28 Navikli na granap, pult i mrzovoljnog posluzivaca, blagajnika, skladisnika allinone osobi :oo
Ja sam nekad vristao od smijeha...devedesetih gostovanja sa bbb po europi...benzinske, ducani...to je padalo pod hordom balkanaca :888
Alooo frende, nitko ne gledaaaa :poludio
Poslije kad je dosadilo krasti hranu, pice, slatkise...maznu motorno ulje....samo da se mazne i ne ulazi dzaba na pumpu :haha
to jos rade ovdje kad idu na gostovanja ocm, robijasi su prosle godine digli benzinsku cini mi se haha
🐽

User avatar
Hannibal
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 64067
Joined: 03 Sep 2015, 23:23
Mood:
Has thanked: 6850 times
Been thanked: 2189 times
Status: Offline

Re: 10 razloga zbog kojih nikada nećete žaliti za Jugoslavijom

Post by Hannibal » 15 Jan 2018, 10:50

sta je ovo danas sve neke teme o jugoslaviji
🐽

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120151
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6890 times
Been thanked: 7767 times
Status: Offline

Bilo jednom u Jugoslaviji: Koliko je zapravo iznosio vanjski dug SFRJ

Post by Krokodil Behko » 22 May 2019, 10:22

Image

Koliko je Jugoslavija bila zadužena? Odgovor na to pitanje pokušao je pronaći magazin Dinar, a njihov članak na tu temu donosimo vam u suradnji s Yugopapirom.

Travanj 1985: U posljednje dvije godine stalno se ponavlja fraza kako je, napokon, "skinut veo tajni s naših dugova". Danas se, međutim, jedino pouzdano zna da se ne zna koliko je Jugoslavija dužna jer zaduživao se kako je tko stizao.

U vrijeme kada nam se djeca po kućama igraju računalima, Narodna banka Jugoslavije nema točnih podataka o tome koliko smo dužni.

I kako potpunih službenih podataka nema, ili su toliko uopćeni da nam malo govore, pojedini listovi preuzimaju ulogu detektiva, provode ankete ili istražuju po svojoj dokumentaciji kako bi otkrili koliko je tko dužan.

Tako saznajemo da:

- Dug Crne Gore iznosi osamsto pedeset milijuna dolara,
- Makedonije oko milijardu i petsto trideset milijuna,
- Vojvodine milijardu i četiristo osamdeset milijuna,
- Srbije, bez pokrajina, tri milijarde i sedamsto deset milijuna,
- Kosova osamsto šezdeset i šest milijuna,
- Bosne i Hercegovine milijardu i osamsto šezdeset milijuna,
- Slovenije približno milijardu i četiristo osamdeset milijuna (Narodna banka Slovenije ih označava kao povjerljive),
- I Hrvatske nešto iznad tri milijarde dolara (službeno ovaj iznos nije potvrđen).

Ovoj sumi od oko četrnaest milijardi i sedamsto četrdeset milijuna dolara treba dodati i dug federacije od oko četiri-pet milijardi dolara. Ispada tako da smo ukupno dužni nešto preko devetnaest milijardi dolara. Što nam ovi podaci ne govore?

Cifra od oko devetnaest milijardi dolara odnosi se, naravno, samo na glavnice. S kamatama, ona se opasno povećava, gotovo duplira. A sve je to dug i sve to treba vratiti. A dug nije dim da izađe kroz dimnjak. A i tada se često vidi.

Sve republike i pokrajine primjenjuju drukčije kriterije, imaju svoje "oblande". Međutim, kada bi sve podatke o dugovima inozemstvu davao jedan centar po jedinstvenoj metodologiji, bila bi moguća i realnija usporedba. Ali više nitko neće prihvatiti taj "unitarizam" u smislu: "Gospodo, sve novčanike na jedan stol!"

Zatim, ne zna se točno koliko je kojoj republici ili pokrajini reprogramirano dugova. I dalje su to povjerljivi podaci. Za nas u Jugoslaviji. Za bankarski svijet kojem smo dužni - ne! Dug federacije koji je pojedinačno najveći, zapravo je dug republika i pokrajina - onaj dio reprogramiranog duga koji one nisu mogle vratiti u roku.

Zna se i da mnogi vraćaju devize koje nisu upotrijebili, već prodali na deviznom tržištu, tako da dužnici nisu obavezno i korisnici deviza.

Kada stvari tako stoje, kako onda znati stvarne pojedinačne dugove? Posebno je pitanje što nam kazuje sama suma nečijeg duga, ako ne znamo visinu dospjelih otplata u odnosu na devizni priljev, ili visinu deviznog priljeva u odnosu na obim i strukturu proizvedenih roba ...

Kako su trošene pare dobivene iz inozemstva

I tako, ima mnogo nepoznanica. Ali nešto se ipak zna.

Najnižu stopu zaduženosti ima Slovenija. Srbija je po stupnju zaduženosti ispod jugoslavenskog prosjeka, ali je po kratkoročnim kreditima najzaduženija u Jugoslaviji.

Dug Crne Gore je 2,7 puta veći od prosjeka u zemlji. Udio otplata u odnosu na devizni priljev, od siječnja do studenoga prošle godine, iznosio je preko 71 posto, a prema konvertibilnom području, čak i dvadeset posto više. Samo za tečajne razlike Crna Gora treba izdvojiti četvrtinu planiranog društvenog proizvoda.

Velikim dužničkim obavezama opterećena je i privreda Makedonije. Od planiranog deviznog dohotka za ovu godinu, osamdeset šest posto odmah ide na vraćanje duga. Ostali su tu negdje, među njima. Mnogo je osjetljivije pitanje od visine našeg ukupnog duga kako su trošene pare dobivene iz inozemstva.

Zna se, primjerice, da su mnogi zajmovi preliveni u potrošnju. Umjesto na investicije, otišli su na standard.

Samo da nam bude lijepo. Ili su uloženi u promašene investicije. Umjesto da se dobivene pare reproduciraju, one su jednostavno ukopane. Znamo ta imena: "Feni", "Obrovac", "Dina" i mnogi drugi koji su, službeno, dobili etiketu - investicijskih promašaja.

A koliko je stvarnih promašaja napravljeno, još se pouzdano ne zna ili se ne želi znati. U procjene su umiješani politički razlozi umjesto znanstvene analize. Prema jednoj procjeni, ukupni promašaji u zemlji iznose između šest i sedam milijardi dolara. Ove će promašaje, naravno, morati netko drugi otplatiti. Ne onaj tko se zadužio jer nema toliko nasljedstvo da ga proda.

Mnoge babilonske kule, sve te "tvornice snova" morat će otplaćivati čitave generacije iz svog dohotka, na račun svoga standarda.

Ima, znamo, propalih projekata u svim privredama svijeta. Ali kako to reče jedan naš poznati ekonomist - naš problem nije u lošim tvornicama, već u lošim koncepcijama, neznanju, nestručnosti i zabludama. A prije svega, u političkim, a ne financijskim koncepcijama.

Ogromna zaduženost Jugoslavije koja će biti i briga djece naše djece, očigledno potiče krizu u zemlji. Iako ona svakako nije posljedica dugova inozemstvu, osnovno pitanje koje svatko postavlja je zašto se dug inozemstvu, za samo šest godina, od 1975. do 1981., povećao za trinaest i pol milijardi dolara.

Gdje su tako naglo otišle te pare? Što se to događalo u domaćoj ekonomiji od 1976., kada je sve pošlo naopako i "kola munjevito krenula nizbrdo" jer te godine je inflacija bila samo devet posto, imali smo suficit u tekućoj platnoj bilanci, devizne rezerve su prelazile četiri milijarde dolara, pa i dinar je tada mogao postati deviza?

Kako još nitko javno nije dao prave odgovore na ova i nekolicinu drugih pitanja - o pojedinačnoj odgovornosti ili odgovornosti postojećeg ekonomskog sustava, posebno deviznog - o tome slušamo mnogobrojna stručna i ona druga mišljenja. Od laičkih da smo živjeli iznad svojih mogućnosti, da je potrošnja bila prevelika - kao da je problem u prevelikoj potrošnji, a ne premaloj proizvodnji, do ozbiljnijih analiza koje govore o potrebi velikih promjena u privrednom i političkom sustavu.

Ima ekonomista koji smatraju da naša kriza nije uopće ekonomska kriza i da bi, što se ekonomije tiče, bilo dovoljno godinu dana da se situacija normalizira i da se vratimo na visoke stope rasta i pored svih zaduženja.

Inače, mnogi analitičari ukazuju na to da su za nepovoljan tijek događaja u ključnom periodu od 1976. do 1980. godine "krivi" sistemski zakoni - političko odlučivanje u ekonomiji zemlje, snažno ekonomsko zatvaranje u republičke i pokrajinske granice, kako bi se što brže razvila vlastita sredina, bez obzira na cijenu. A tu cijenu mi danas svi trebamo solidarno platiti.

Dvije tisuće dolara po glavi stanovnika

U Jugoslaviji se u posljednje vrijeme najviše govori i šapuće o dugovima. Nije to više samo tema onih čiji je "posao" da se bave ekonomskim i političkim problemima zemlje već svakodnevna briga svake naše obitelji jer ako uzmemo samo glavnicu duga koja po nekim podacima iznosi dvadeset i jednu milijardu dolara, onda su svaki naš građanin i dijete koje se sutra rodi zaduženi s tisuću dolara, što je gotovo godišnji osobni dohodak jednog nekvalificiranog radnika.

Lako je zbrajati koliko to iznosi za jednu četveročlanu obitelj ako u njoj samo jedan privređuje. A svemu još treba dodati zaduženje po ogromnim kamatama - ispast će gotovo dvije tisuće dolara po glavi stanovnika.

Zbog otplate dugova životni standard je vraćen na vrijeme od prije dva desetljeća. Podaci govore: više od šezdeset posto zaposlenih živi na minimalnom osobnom dohotku. Od 1979. godine realni rashodi u radničkim obiteljima s jednim zaposlenim članom i većim brojem djece drastično su smanjeni: za prehranu 34,4 posto, odjeću i obuću 39,4 posto, stan 20,1 posto, pokućstvo 76,1 posto, higijenu 32 posto, obrazovanje 21,3 i za promet 52,3 posto.

Tko su najveći dužnici

Najveći dio slovenskog duga odlazi na energetiku. Prva na popisu dužnika je nuklearna elektrana Krško.

Hrvatsku će samo Fabrika glinice u Obrovcu koštati trideset milijardi dinara.

Gotovo polovina duga Bosne i Hercegovine odnosi se na razvoj energetike, rudnika ugljena i željeza, izgradnju prometnica i željezničkih pruga.

Najveći vojvođanski dužnik je HIP "Pančevo" - sto dvadeset šest milijuna dolara i nešto više. Zatim SOUR "Naftagas" sto deset milijuna dolara. Slijede "Zorka" u Subotici, "Matroz" u Sremskoj Mitrovici i još neki drugi.

Kosovska elektroprivreda će morati u ovoj godini otplatiti sedamdeset i sedam milijuna dolara, Trepča trideset i tri milijuna, a "Feronikl" koji je nedavno startao, dvadeset i jedan milijun dolara.

Polovina dugova Srbije otpada na osam najvećih dužnika. Među njima vodeće mjesto ima Metalurški kombinat Smederevo, RTB Bor, zatim energetika sa združenom elektroprivredom Srbije. Tu je i promet s cijelom putnom privredom. U ovo društvo ulaze i Zavodi "Crvena zastava" iz Kragujevca i "Zorka" iz Šapca.

Rekorderi u zaduženosti u Crnoj Gori su: Kombinat aluminija koji u ukupnom dugu republike sudjeluje sa sedamnaest i pol posto. Željezara "Boris Kidrič" s četrnaest i pol posto. Barska luka s gotovo sedam posto. Nešto manje duguje ŽTO Titograd, Agrokombinat "13. jul" i drugi.

U Makedoniji je najveći dužnik Kombinat za proizvodnju feronikla "Feni", za koji ukupno, posmrtno, treba otplatiti tristo pedeset milijuna dolara. Među velikim dužnicima je i Stopanska banka, koja duguje tristo jedanaest milijuna dolara. Zatim Željezničko-transportna organizacija, s ukupnim dugom od šezdeset i četiri milijuna, Elektro-privreda s dugom od četrdeset devet milijuna dolara i rudnik "Bučim" u Radovišu s dugom od četrdeset milijuna dolara.

Napisala: Zona Stevanović (Dinar, 1985.)
online

User avatar
Bla
i dva polipa
i dva polipa
Posts: 75774
Joined: 30 Aug 2013, 14:21
Location: Rodna grudva
Mood:
Has thanked: 1 time
Been thanked: 34 times
Contact:
Status: Offline

Re: Bilo jednom u Jugoslaviji: Koliko je zapravo iznosio vanjski dug SFRJ

Post by Bla » 22 May 2019, 10:50

Gotovo polovina duga Bosne i Hercegovine odnosi se na razvoj energetike, rudnika ugljena i željeza, izgradnju prometnica i željezničkih pruga.
Znači sve ono iz čega se i danas izvlači korist i profit :hm
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:back: :underage: :no_mobile_phones: :do_not_litter: :stew: :pizza: :smoking: :ok:

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120151
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6890 times
Been thanked: 7767 times
Status: Offline

Re: Bilo jednom u Jugoslaviji: Koliko je zapravo iznosio vanjski dug SFRJ

Post by Krokodil Behko » 22 May 2019, 11:07

Bla wrote: 22 May 2019, 10:50
Gotovo polovina duga Bosne i Hercegovine odnosi se na razvoj energetike, rudnika ugljena i željeza, izgradnju prometnica i željezničkih pruga.
Znači sve ono iz čega se i danas izvlači korist i profit :hm

To sam i ja primjetio.
Ukratko, dug napravljen, ali je bar usmjeren kako treba.
online

User avatar
Konsultant
Legenda foruma
Legenda foruma
Posts: 11187
Joined: 22 May 2011, 10:40
Been thanked: 1 time
Status: Offline

Re: Bilo jednom u Jugoslaviji: Koliko je zapravo iznosio vanjski dug SFRJ

Post by Konsultant » 22 May 2019, 12:26

Krokodil Behko wrote: 22 May 2019, 11:07 Ukratko, dug napravljen, ali je bar usmjeren kako treba.
Zeljeznice su strateska dugorocna investicija. Vecina projekata koje su gurali su bili strateski i profitabilni. Valjalo je krenuti s 0 davne '45. Cak i jake ekonomije poput USA ili Japana su debelo zaduzene.
Koliko je samo sada Hrvatska zaduzena... dzaba im visok PDV, iako su EU clanica, dugo ce jos patiti.

User avatar
Socrates
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 44805
Joined: 09 Jan 2016, 07:50
Location: . . . . . . . . .
Been thanked: 2 times
Status: Offline

Re: Bilo jednom u Jugoslaviji: Koliko je zapravo iznosio vanjski dug SFRJ

Post by Socrates » 22 May 2019, 12:28

Nije stvar jesi li (i koliko) zadužen, nego da li ima ikakve perspektive da možeš vraćati dug na vrijeme.
. . . . . . . . .

MIŠO NS
Na probnom
Na probnom
Posts: 14
Joined: 08 Sep 2019, 10:04
Status: Offline

Re: 10 razloga zbog kojih nikada nećete žaliti za Jugoslavijom

Post by MIŠO NS » 08 Sep 2019, 17:02

Jugoslaviju država u kojoj su svi narodi živeli u jednoj državi. Da napomenem isti narodi koje je vera razdelila. Imali smo nacionalne manjine koja su imala sva prava, neke i više od toga. Albanci. Kralj nije uspeo da reši problem sa njima, a ni Tito. 1946. u Drničkom kraju Tito mora dve divizije da šalje na Kosovo. 1968. pucaju na kasarne u Đskovici i Prizrenu. Čega se Tito bojao, zašto nije za njih postojao Goli otok nego im i pokrajinu poklonio? Ustav 74 sramota nad sramotama, dao im je i državu. Šta se sa Titom dogodilo 1966.kad se odriče najvećeg Jugoslovena, Rankovića. To što su Beograđani na njegovoj sahrani 1983. hteli da pokažu da je on Srbin nema veze sa istinom. Ranković je najveći Jugosloveni bio, on je i Srbe protivnike Jugoslavije ladno slao na Goli otok, borio se i protiv četničke i protiv ustaške emigracije. Kralj nije bio sposoban da vodi Jugoslaviju ali Tito jeste. Njemu svi odaju priznanje za vođenje prtizanskog pokreta, kasnije NOBa 41.- 45. Staljin je imao 800.000 žena u Crvenoj armiji koje su često sexualno iskorišćavali i oficiri i stariji vojnici. Kod Tita se metak za to dobijao. Šta se sa Titom dogodilo 1966.? Tad počinje raspad Jugoslavije. Bžežinski KOSu 68. daje plan razbijanja Jugoslavije i niko ni prstom da mrdne. Ustav 74 je početak kraja. Što je Tito to dopustio? Ko ima ideju?

User avatar
Fuddo
Maliciozni seronja i forumas godine
Maliciozni seronja i forumas godine
Posts: 83788
Joined: 03 Dec 2018, 21:17
Has thanked: 10910 times
Been thanked: 16210 times
Status: Offline

Re: 10 razloga zbog kojih nikada nećete žaliti za Jugoslavijom

Post by Fuddo » 08 Sep 2019, 17:04

MIŠO NS wrote: 08 Sep 2019, 17:02 Jugoslaviju država u kojoj su svi narodi živeli u jednoj državi. Da napomenem isti narodi koje je vera razdelila. Imali smo nacionalne manjine koja su imala sva prava, neke i više od toga. Albanci. Kralj nije uspeo da reši problem sa njima, a ni Tito. 1946. u Drničkom kraju Tito mora dve divizije da šalje na Kosovo. 1968. pucaju na kasarne u Đskovici i Prizrenu. Čega se Tito bojao, zašto nije za njih postojao Goli otok nego im i pokrajinu poklonio? Ustav 74 sramota nad sramotama, dao im je i državu. Šta se sa Titom dogodilo 1966.kad se odriče najvećeg Jugoslovena, Rankovića. To što su Beograđani na njegovoj sahrani 1983. hteli da pokažu da je on Srbin nema veze sa istinom. Ranković je najveći Jugosloveni bio, on je i Srbe protivnike Jugoslavije ladno slao na Goli otok, borio se i protiv četničke i protiv ustaške emigracije. Kralj nije bio sposoban da vodi Jugoslaviju ali Tito jeste. Njemu svi odaju priznanje za vođenje prtizanskog pokreta, kasnije NOBa 41.- 45. Staljin je imao 800.000 žena u Crvenoj armiji koje su često sexualno iskorišćavali i oficiri i stariji vojnici. Kod Tita se metak za to dobijao. Šta se sa Titom dogodilo 1966.? Tad počinje raspad Jugoslavije. Bžežinski KOSu 68. daje plan razbijanja Jugoslavije i niko ni prstom da mrdne. Ustav 74 je početak kraja. Što je Tito to dopustio? Ko ima ideju?
Droga, nema sta drugo bit
Dozvolite da se obratimo

User avatar
dadojović
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 10576
Joined: 12 Aug 2018, 14:01
Has thanked: 372 times
Been thanked: 310 times
Status: Offline

Re: 10 razloga zbog kojih nikada nećete žaliti za Jugoslavijom

Post by dadojović » 08 Sep 2019, 17:05

Sve je to od lošeg vina
MM "provali rimu za notornu laž, za duboki uzdah posustalog sna, rimu za tminu, i tišinu za dno dna" MM

MIŠO NS
Na probnom
Na probnom
Posts: 14
Joined: 08 Sep 2019, 10:04
Status: Offline

Re: 10 razloga zbog kojih nikada nećete žaliti za Jugoslavijom

Post by MIŠO NS » 08 Sep 2019, 17:08

Što piše na ćirilici kad sam prebacio na latinicu?

User avatar
Mala_Mu
atomica
atomica
Posts: 63332
Joined: 09 Feb 2014, 13:14
Location: Dolina Mumijevih
Mood:
Has thanked: 551 times
Been thanked: 1385 times
Status: Offline

Re: 10 razloga zbog kojih nikada nećete žaliti za Jugoslavijom

Post by Mala_Mu » 08 Sep 2019, 17:09

Na latinici je.

MIŠO NS
Na probnom
Na probnom
Posts: 14
Joined: 08 Sep 2019, 10:04
Status: Offline

Re: 10 razloga zbog kojih nikada nećete žaliti za Jugoslavijom

Post by MIŠO NS » 08 Sep 2019, 17:12

Pozdrav Mala mu, ne znam jel me se sećaš, davno sam bio ovde. Meni sve piše na ćirilici pa me buni.

MIŠO NS
Na probnom
Na probnom
Posts: 14
Joined: 08 Sep 2019, 10:04
Status: Offline

Re: 10 razloga zbog kojih nikada nećete žaliti za Jugoslavijom

Post by MIŠO NS » 08 Sep 2019, 17:13

I još prevodi sa latinice na ćirilici kako on hoće😂😂😂

User avatar
storm
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 74128
Joined: 16 Oct 2013, 12:19
Status: Offline

Re: 10 razloga zbog kojih nikada nećete žaliti za Jugoslavijom

Post by storm » 08 Sep 2019, 17:27

MIŠO NS wrote: 08 Sep 2019, 17:08 Što piše na ćirilici kad sam prebacio na latinicu?
Ja se nadam da je greška u prijevodu :D.
Djes Mišo :oo
Habibti, ya nour el - ain... :srce

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120151
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6890 times
Been thanked: 7767 times
Status: Offline

Re: 10 razloga zbog kojih nikada nećete žaliti za Jugoslavijom

Post by Krokodil Behko » 08 Sep 2019, 17:47

MIŠO NS wrote: 08 Sep 2019, 17:08 Što piše na ćirilici kad sam prebacio na latinicu?

Vidim stara praksa, pjan i drogiran na forumu.
online

Post Reply

Return to “Jugonostalgija”

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 11 guests