30 godina "Boljeg života"
Moderator: Krokodil Behko
- dr laganini
- Inventar foruma
- Posts: 9234
- Joined: 28 Jun 2016, 15:51
- Status: Offline
Re: 30 godina "Boljeg života"
..vridi pogledat film je pravljen od scenarija pa dalje po bati stojkoviću...ko to tamo peva je izvrsna komedija...maratonci malo isforsirani al može se pogledat i ja bi stavio još balkan expres ima neki šarmo..i to ti je srpska kinemotografija od 45-90...prilično jadno al sistem je stvorio mitologiju i od toga..
- Bla
- i dva polipa
- Posts: 75774
- Joined: 30 Aug 2013, 14:21
- Location: Rodna grudva
- Mood:
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 34 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: 30 godina "Boljeg života"
To je većinom Dušan Kovačević
i preporučujem i Radovana III mada nije film.
i preporučujem i Radovana III mada nije film.
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:
:
- Socrates
- Forum [Bot]
- Posts: 44805
- Joined: 09 Jan 2016, 07:50
- Location: . . . . . . . . .
- Been thanked: 2 times
- Status: Offline
Re: 30 godina "Boljeg života"
Pa trebao bih ja to detaljno odgledati, pa onda donositi sud o citavoj kinematografiji. Imaju oni I crni talas, koji mi se cini zanimljiv, ali nisam nista odgledao. Treba to ocjeniti - recimo da li su filmovi pravljeni kao otpor sistemu.
Maratonce sam gledao kao tinejdzer. I to je odlican film, ali je bas otpor sistemu, I nikako ni sistem ni drzava ne mogu da kazu da su na bilo koji nacin zasluzni za taj film. Mozda su dali pare, pretpostavljam da nisu shvatili poentu filma. Trebao bih ga ponovo odgledati da nesto vise kazem. Pretpostavljam da je tada komunisticka stega pocela da popusta. Citam o ovom Balkanskom Spijunu I sticem isti utisak.
Maratonce sam gledao kao tinejdzer. I to je odlican film, ali je bas otpor sistemu, I nikako ni sistem ni drzava ne mogu da kazu da su na bilo koji nacin zasluzni za taj film. Mozda su dali pare, pretpostavljam da nisu shvatili poentu filma. Trebao bih ga ponovo odgledati da nesto vise kazem. Pretpostavljam da je tada komunisticka stega pocela da popusta. Citam o ovom Balkanskom Spijunu I sticem isti utisak.
. . . . . . . . .
-
- Inventar foruma
- Posts: 5944
- Joined: 29 Nov 2016, 18:11
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: 30 godina "Boljeg života"
Bem ti, ovaj i dalje u sebi vodi borbu oko toga da dokaze da u vrijeme Komunizma nije mogao biti snimljen ni jedan dobar film, "otpor sistemu" , u "MAratoncima" radnja pred pocetak 2 svjetskog rata, kao i u "Ko to Tamo Peva", kada SFRJ nije bila ni na vidiku.
- Socrates
- Forum [Bot]
- Posts: 44805
- Joined: 09 Jan 2016, 07:50
- Location: . . . . . . . . .
- Been thanked: 2 times
- Status: Offline
Re: 30 godina "Boljeg života"
Ostavi se ti tumačenja filmova i zadrzi Bolji Život kao krajnji domet
Dusan Kovacevic je naime bio monarhista, što je na samom početku Maratonaca veoma jasno. I jasno je da govori da je tu negdje nakon ubistva kralja Jugoslavija umrla.
Dusan Kovacevic je naime bio monarhista, što je na samom početku Maratonaca veoma jasno. I jasno je da govori da je tu negdje nakon ubistva kralja Jugoslavija umrla.
Last edited by Socrates on 16 Jan 2017, 03:36, edited 1 time in total.
. . . . . . . . .
- Socrates
- Forum [Bot]
- Posts: 44805
- Joined: 09 Jan 2016, 07:50
- Location: . . . . . . . . .
- Been thanked: 2 times
- Status: Offline
Re: 30 godina "Boljeg života"
U vezi Maratonaca, koje sam onako napreskok opet odgledao, početak filma je smrt Jugoslavije, a radnja filma je sahrana iste i itekako je otpor i opomena komunistickom rezimu. Ali, džabe nekima objasnjavati sta je satira jer oni nisu zeljeli ni da vide ni da čuju sve sto im ne odgovara.
Crvenoj svečano obecavam da ću odgledati Balkanskog Špijuna u roku od odmah, ako mi se ne prispava. Evo dole ispod jedan tekst o Maratoncima da ne ispada da ja nešto u "umjetničkom" zanosu jedini izmišljam. Treba reći da su Dušan Kovacevic i Slobodan Sijan bili žestoko kritični prema svom narodu i budućnosti koju jugoslavenski državni ugovor donosi. Posljednja scena gdje lik viče: "Prosucu mu creva!!!!" i kadar bukvalno izgori je zapravo stravična i tragicna.
Pa kaze;
„Maratonci trče počasni krug“ je srpski film snimljen 1982. godine u režiji Slobodana Šijana, a scenario je napisao Dušan Kovačević na osnovu svoje pozorišne predstave koja je nastala desetak godina ranije.
Ovaj film je dobitnik mnogih domaćih i međunarodnih nagrada i smatra se jednim od najboljih ostvarenja srpske i jugoslovenske kinematografije, piše sajt Kafenisanje.rs.
1. Malo je poznato da su Maratonci zapravo bili kritika tadašnjeg autoritarnog sistema. Autora je tadašnja vlast podsećala na pogrebno preduzeće, a svi su na vlasti bili doživotno i nije bilo naznake kad će otići.
Nakon smrti Pantelije (koji navodno predstavlja Tita), osnivača pogrebnog preduzeća „Dugo konačište“, naslednici kreću u borbu oko podele imovine. Kovačević na kraju filma na simboličan način predviđa raspad Jugoslavije, što će se godinama kasnije obistiniti.
2. Iako u to vreme zvanično nije bilo cenzure, postojala su određena tela koja su odlučivala šta sme pred publiku, a šta ne sme. Tako su razne komisije nekoliko puta odlagale početak snimanja filma „Maratonci trče počasni krug“, a na prvu verziju scenarija stavljena je zabrana.
Ipak, scene koje su po mišljenju cenzora bile problematične su izbačene, ali to nije promenilo suštinu filma.
3. Iz filma je izbačena još jedna scena koja bi gledaocima dala pravu sliku o ulozi služavke Olje (koju glumi Melita Bihali) u porodici Topalović. Naime, ona Topalovićima nije služila samo za održavanje domaćinstva nego bukvalno za sve, pa čak i za seks.
U pomenutoj sceni Laki (Bata Stojković) ulazi u sobu i zatiče svog dedu Aksentija (Mija Aleksić) u krevetu sa služavkom Oljom i povikne: „Šta to radiš, večeras je moj red!“ Ova scena je obrisana zbog nesuglasica Melite Bihali i snimatelja Bože Nikolića.
4. Prema originalnom scenariju za predstavu Maratonci trče počasni krug, starost članova porodice Topalović je sledeća: Pantelija: 150 godina, Maksimilijan: 126, Aksentije: 102, Milutin: 79, Laki: 44, Mirko: 24.
5. U filmu Maratonci trče počasni krug mogu se videti scene tri različita snimka iz tridesetih godina, od čega je na samom početku filma prikazan arhivski snimak atentata na kralja Aleksandra I Karađorđevića 1934. godine u Marselju. Kasnije su prikazane scene iz češkog filma „Ekstaza“ iz 1933. sa glumicom Hedi Lamar kad Đenka objašnjava Kristini i Mirku da se proslavila tako što se skinula gola (iako se radnja Maratonaca dešava 1935, a Hedi odlazi u Ameriku i dostiže slavu tek posle 1937. godine).
6. Gledaocima najpoznatiji snimak prikazan je u Đenkinom bioskopu i prikazuje pevača Milana Timotića kako peva čuvenu pesmu „Svi vi što maštate o sreći“. Ova scena uzeta je iz kratkometražnog filma „Priča jednog grada“ iz 1941. godine, režisera Maksa Kalmića u kom je prikazano kako protiče jedan dan u Beogradu.
7. Kuća porodice Topalović nalazi se na Kosančićevom vencu, na uglu Zadarske i Srebreničke ulice i danas je u očajnom stanju. U prizemlju kuće od 1945. godine živi porodica Jerinić koja ima status zaštićenih stanara. Prvobitni vlasnik kuće preminuo je 1998. godine i kako nije imao potomke, rodbina i naslednici prodali su kuću sadašnjoj vlasnici.
Njena namera je da kuću sruši i na tom mestu izgradi drugu, ali ne može ništa da uradi dok traje sudski spor sa Jerinićima. Još jedan od razloga što se kuća nalazi u lošem stanju je taj što vlasnica stanarima ne dozvoljava popravku njene imovine, pa su tako zidovi puni vlage zbog kiše koja ulazi kroz izlomljene prozore na spratu.
8. Inspiracija za lik Đenke (Bora Todorović) najverovatnije je bio predratni snimatelj Kosta Novaković koji je ujedno bio stručnjak za erotski film. Njegov studio se nalazio u Kursulinoj ulici i najčešće su ga posećivale devojke iz bogatih porodica koje bi želele da postanu popularne, a on ih je fotografisao gole.
Njegovo najpoznatije ostvarenje je „Grešnica bez greha“ iz 1930. godine koje, iako obiluje slobodnijim scenama, nije klasifikovano kao erotski film.
9. Pored mjuzikla i brojnih predstava, „Maratonci“ su se našli i u formi stripa. Godine 2013. domaći majstori stripa Dragan Lazarević Lazare i Božidar Milojković Bam odlučili su da jedan od najboljih domaćih filmova stripuju u 128 tabli.
10. U sceni gde Laki krematorijume opisuje kao budućnost, Đenka potvrđuje njegovu izjavu, komentarišući da ih je viđao na svom prethodnom putovanju u Nemačku. Ovo je bila očigledna aluzija na prve nacističke logore i spaljivanje ljudi, kao i viševekovna srpska želja da idu u korak s Nemcima.
11. Čovek koji iz bunara vadi mrtvo prase isti je glumac koji je u filmu „Ko to tamo peva“ vikao: „Buši ha ha ha!“ Reč je o glumcu amateru Stanojlu Milinkoviću iz sela Grabovac kod Svilajnca. Stanojlo je radio kao limar, a prvi put je zapažen na audiciji za film „Najlepša soba“ 1978. Pojavio se kao sporedan glumac u četiri filma Slobodana Šijana.
12. Pored kuće na Kosančićevom vencu, film je sniman na različitim lokacijama u Beogradu, ali i u Pančevu. Kuća Bilija Pitona nalazi se na Topčideru, a scena gde je Laki pregazio gospodina Rajkovića snimana je u Pionirskoj ulici na Košutnjaku.
U Pančevu je snimana čuvena scena obračuna između Topalovića i Bilija Pitona, kao i scena gde Đenka viče da ponovo radi bioskop, koja je snimana na Gimnazijskom trgu u ovom gradu.
Crvenoj svečano obecavam da ću odgledati Balkanskog Špijuna u roku od odmah, ako mi se ne prispava. Evo dole ispod jedan tekst o Maratoncima da ne ispada da ja nešto u "umjetničkom" zanosu jedini izmišljam. Treba reći da su Dušan Kovacevic i Slobodan Sijan bili žestoko kritični prema svom narodu i budućnosti koju jugoslavenski državni ugovor donosi. Posljednja scena gdje lik viče: "Prosucu mu creva!!!!" i kadar bukvalno izgori je zapravo stravična i tragicna.
Pa kaze;
„Maratonci trče počasni krug“ je srpski film snimljen 1982. godine u režiji Slobodana Šijana, a scenario je napisao Dušan Kovačević na osnovu svoje pozorišne predstave koja je nastala desetak godina ranije.
Ovaj film je dobitnik mnogih domaćih i međunarodnih nagrada i smatra se jednim od najboljih ostvarenja srpske i jugoslovenske kinematografije, piše sajt Kafenisanje.rs.
1. Malo je poznato da su Maratonci zapravo bili kritika tadašnjeg autoritarnog sistema. Autora je tadašnja vlast podsećala na pogrebno preduzeće, a svi su na vlasti bili doživotno i nije bilo naznake kad će otići.
Nakon smrti Pantelije (koji navodno predstavlja Tita), osnivača pogrebnog preduzeća „Dugo konačište“, naslednici kreću u borbu oko podele imovine. Kovačević na kraju filma na simboličan način predviđa raspad Jugoslavije, što će se godinama kasnije obistiniti.
2. Iako u to vreme zvanično nije bilo cenzure, postojala su određena tela koja su odlučivala šta sme pred publiku, a šta ne sme. Tako su razne komisije nekoliko puta odlagale početak snimanja filma „Maratonci trče počasni krug“, a na prvu verziju scenarija stavljena je zabrana.
Ipak, scene koje su po mišljenju cenzora bile problematične su izbačene, ali to nije promenilo suštinu filma.
3. Iz filma je izbačena još jedna scena koja bi gledaocima dala pravu sliku o ulozi služavke Olje (koju glumi Melita Bihali) u porodici Topalović. Naime, ona Topalovićima nije služila samo za održavanje domaćinstva nego bukvalno za sve, pa čak i za seks.
U pomenutoj sceni Laki (Bata Stojković) ulazi u sobu i zatiče svog dedu Aksentija (Mija Aleksić) u krevetu sa služavkom Oljom i povikne: „Šta to radiš, večeras je moj red!“ Ova scena je obrisana zbog nesuglasica Melite Bihali i snimatelja Bože Nikolića.
4. Prema originalnom scenariju za predstavu Maratonci trče počasni krug, starost članova porodice Topalović je sledeća: Pantelija: 150 godina, Maksimilijan: 126, Aksentije: 102, Milutin: 79, Laki: 44, Mirko: 24.
5. U filmu Maratonci trče počasni krug mogu se videti scene tri različita snimka iz tridesetih godina, od čega je na samom početku filma prikazan arhivski snimak atentata na kralja Aleksandra I Karađorđevića 1934. godine u Marselju. Kasnije su prikazane scene iz češkog filma „Ekstaza“ iz 1933. sa glumicom Hedi Lamar kad Đenka objašnjava Kristini i Mirku da se proslavila tako što se skinula gola (iako se radnja Maratonaca dešava 1935, a Hedi odlazi u Ameriku i dostiže slavu tek posle 1937. godine).
6. Gledaocima najpoznatiji snimak prikazan je u Đenkinom bioskopu i prikazuje pevača Milana Timotića kako peva čuvenu pesmu „Svi vi što maštate o sreći“. Ova scena uzeta je iz kratkometražnog filma „Priča jednog grada“ iz 1941. godine, režisera Maksa Kalmića u kom je prikazano kako protiče jedan dan u Beogradu.
7. Kuća porodice Topalović nalazi se na Kosančićevom vencu, na uglu Zadarske i Srebreničke ulice i danas je u očajnom stanju. U prizemlju kuće od 1945. godine živi porodica Jerinić koja ima status zaštićenih stanara. Prvobitni vlasnik kuće preminuo je 1998. godine i kako nije imao potomke, rodbina i naslednici prodali su kuću sadašnjoj vlasnici.
Njena namera je da kuću sruši i na tom mestu izgradi drugu, ali ne može ništa da uradi dok traje sudski spor sa Jerinićima. Još jedan od razloga što se kuća nalazi u lošem stanju je taj što vlasnica stanarima ne dozvoljava popravku njene imovine, pa su tako zidovi puni vlage zbog kiše koja ulazi kroz izlomljene prozore na spratu.
8. Inspiracija za lik Đenke (Bora Todorović) najverovatnije je bio predratni snimatelj Kosta Novaković koji je ujedno bio stručnjak za erotski film. Njegov studio se nalazio u Kursulinoj ulici i najčešće su ga posećivale devojke iz bogatih porodica koje bi želele da postanu popularne, a on ih je fotografisao gole.
Njegovo najpoznatije ostvarenje je „Grešnica bez greha“ iz 1930. godine koje, iako obiluje slobodnijim scenama, nije klasifikovano kao erotski film.
9. Pored mjuzikla i brojnih predstava, „Maratonci“ su se našli i u formi stripa. Godine 2013. domaći majstori stripa Dragan Lazarević Lazare i Božidar Milojković Bam odlučili su da jedan od najboljih domaćih filmova stripuju u 128 tabli.
10. U sceni gde Laki krematorijume opisuje kao budućnost, Đenka potvrđuje njegovu izjavu, komentarišući da ih je viđao na svom prethodnom putovanju u Nemačku. Ovo je bila očigledna aluzija na prve nacističke logore i spaljivanje ljudi, kao i viševekovna srpska želja da idu u korak s Nemcima.
11. Čovek koji iz bunara vadi mrtvo prase isti je glumac koji je u filmu „Ko to tamo peva“ vikao: „Buši ha ha ha!“ Reč je o glumcu amateru Stanojlu Milinkoviću iz sela Grabovac kod Svilajnca. Stanojlo je radio kao limar, a prvi put je zapažen na audiciji za film „Najlepša soba“ 1978. Pojavio se kao sporedan glumac u četiri filma Slobodana Šijana.
12. Pored kuće na Kosančićevom vencu, film je sniman na različitim lokacijama u Beogradu, ali i u Pančevu. Kuća Bilija Pitona nalazi se na Topčideru, a scena gde je Laki pregazio gospodina Rajkovića snimana je u Pionirskoj ulici na Košutnjaku.
U Pančevu je snimana čuvena scena obračuna između Topalovića i Bilija Pitona, kao i scena gde Đenka viče da ponovo radi bioskop, koja je snimana na Gimnazijskom trgu u ovom gradu.
. . . . . . . . .
-
- Inventar foruma
- Posts: 5944
- Joined: 29 Nov 2016, 18:11
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: 30 godina "Boljeg života"
Jedno je njegovo predvidjanje raspada sistema, opisano kroz satiriku i crni humor, a drugo je "otpor sistemu", pa je bas cudno da je taj zlocudni rezim dozvolio ikako da film "zazivi" imajuci u vidu njegove politcke poruke, koje su pored nekih izmjena scenarija ostale netaknute.Socrates wrote:Ostavi se ti tumačenja filmova i zadrzi Bolji Život kao krajnji domet
Dusan Kovacevic je naime bio monarhista, što je na samom početku Maratonaca veoma jasno. I jasno je da govori da je tu negdje nakon ubistva kralja Jugoslavija umrla.
Svoj zakljucak si donio na osnovu citanja jednoga linka,a ne na osnovu licne prosudbe, pa i u Boljiem Zivotu se uveliko predvidja kraj bivse drzave, posebno u scenama gdje 6 vojnika, Boba i Drugovi(iz svih republika) dolaze redovno u razne politicke konfrotacije, pa se na kraju logicno razilaze.
Sto je zanimljivo u Maratoncima, ipak na kraju filma svi zajedno odlaze u rat protiv Bilija i druzine
- spacebound
- Urednik foruma
- Posts: 80597
- Joined: 13 Nov 2015, 08:33
- Location: u obecanoj zemlji
- Has thanked: 7215 times
- Been thanked: 11670 times
- Status: Offline
Re: 30 godina "Boljeg života"
Ti koji si persona non grata u šalter salama komercijalnih banaka - Ramo
- dr laganini
- Inventar foruma
- Posts: 9234
- Joined: 28 Jun 2016, 15:51
- Status: Offline
Re: 30 godina "Boljeg života"
..svi ti nazovimo dobri relativno filmovi nastali su kad je krepa jednonogi bravar..slicno je bilo i u hr...sesdeseti godina filmska scena u hr je bila nadaleko jaca posli hr proljeca nastao je kultuoroski masakr...
-
- Inventar foruma
- Posts: 5944
- Joined: 29 Nov 2016, 18:11
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: 30 godina "Boljeg života"
Konkluzija znaci kaze, da je Hrvatska kinematografija dozivljavala svoj procvat za vrijeme zivota mrskog Josipa Broza Tita
Vidimo da i danas Hrvatska kinematografija ovjencana duhom krivoustog Sranje, dozivljava svoju veliku filmsku expanziju
Vidimo da i danas Hrvatska kinematografija ovjencana duhom krivoustog Sranje, dozivljava svoju veliku filmsku expanziju
- Maja
- Administrator
- Posts: 119802
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5692 times
- Been thanked: 12249 times
- Contact:
- Status: Online
- vila
- Forum [Bot]
- Posts: 14923
- Joined: 08 May 2014, 08:45
- Has thanked: 442 times
- Been thanked: 797 times
- Status: Offline
Re: 30 godina "Boljeg života"
Gledala,cak imam i fotku s bobom,slikano negdje na makarskoj rivijeri
Ali usporedivati tu trecerazrednu serijicu sa maratoncima,tko to tamo peva ,itd je suludo!
@melek
Itekako si u pravu da se kroz snimanje filmova ili serija u to vrijeme vrsila propaganda sterotipizacije i prema nacijama i prema porijeklu
Radi se to i danas
Ali usporedivati tu trecerazrednu serijicu sa maratoncima,tko to tamo peva ,itd je suludo!
@melek
Itekako si u pravu da se kroz snimanje filmova ili serija u to vrijeme vrsila propaganda sterotipizacije i prema nacijama i prema porijeklu
Radi se to i danas
- dr laganini
- Inventar foruma
- Posts: 9234
- Joined: 28 Jun 2016, 15:51
- Status: Offline
Re: 30 godina "Boljeg života"
..ma vise je stvar mitologije koja se stvarala i to svjesno..a prosjek je to pusio..da ne upotribim tezu ric...
- Socrates
- Forum [Bot]
- Posts: 44805
- Joined: 09 Jan 2016, 07:50
- Location: . . . . . . . . .
- Been thanked: 2 times
- Status: Offline
Re: 30 godina "Boljeg života"
Da uredno prijavim Crvenoj da sam odgledao Balkanskog Špijuna. Film je odličan.
Meni lično su Maratonci bolji jer su urađeni više filmski dok je Špijun imao momenata gdje je ličio više na pozorisnu predstavu. Razlog za ovo je vjerovatno zato što je Špijuna režirao sam Kovacevic koji je čini se vicniji pozorištu nego filmu. To, sto se mene tice, daje malu prednost Maratoncima.
Meni lično su Maratonci bolji jer su urađeni više filmski dok je Špijun imao momenata gdje je ličio više na pozorisnu predstavu. Razlog za ovo je vjerovatno zato što je Špijuna režirao sam Kovacevic koji je čini se vicniji pozorištu nego filmu. To, sto se mene tice, daje malu prednost Maratoncima.
. . . . . . . . .
- Maja
- Administrator
- Posts: 119802
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5692 times
- Been thanked: 12249 times
- Contact:
- Status: Online
- Socrates
- Forum [Bot]
- Posts: 44805
- Joined: 09 Jan 2016, 07:50
- Location: . . . . . . . . .
- Been thanked: 2 times
- Status: Offline
Re: 30 godina "Boljeg života"
Dobro, Crvena, bolji mi je Špijun.
21-dnevni ban za svakog kome su bolji Maratonci!!!
21-dnevni ban za svakog kome su bolji Maratonci!!!
. . . . . . . . .
- dr laganini
- Inventar foruma
- Posts: 9234
- Joined: 28 Jun 2016, 15:51
- Status: Offline
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 28 guests