Na osnovu naredbe Federalne inspekcije, studija o zatvaranju Global ispat koksne industrije Lukavac (GIKIL) do kraja ovog mjeseca trebala bi biti predata resornom federalnom ministarstvu, saznaje Klix.ba. Uvertira je ovo u gašenje kompanije koja zapošljava skoro hiljadu radnika.
Lukavački GIKIL u proteklom periodu otežano je radio zbog neposjedovanja okolinske dozvole. Između ostalog onemogućeno je funkcionisanje pojedinih fabrika zbog nedostatka sirovina koje se ne mogu nabaviti bez spomenutog dokumenta, a dodatni problem sada se stvara činjenicom da postaje upitno hiljadu radnih mjesta.
Naime, na osnovu naredbe Federalne uprave za inspekcijske poslove, do kraja ovog mjeseca Ministarstvu okoliša i turizma FBiH trebala bi biti dostavljena studija o zatvaranju ove kompanije. Sve se dešava u periodu kada GIKIL nema Nadzornog odbora jer je prethodnom sazivu istekao mandat, a novi bi, kako saznaje Klix.ba, mogao biti imenovan tek u narednom mjesecu.
Sada već bivši predsjednik Nadzornog odbora GIKIL-a Abdel Đozić koji je upoznat u cjelokupnu situaciju u ovoj kompaniji za Klix.ba je potvrdio da će studija o prekidu rada pogona i postrojenja biti izrađena i predata do kraja ovog mjeseca Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.
Uprava GIKIL-a, prema Đozićevim riječima ranije je pokrenula novi zahtjev za izdavanje okolinske dozvole koji se nalazi u federalnom resornom ministarstvu, međutim ona nije odobrena.
"U 2019. GIKIL je bio prva fabrika iz BiH po izvozu. U razgovoru koji smo imali s nadležnim institucijama, tražili smo da nam na dvije godine daju uslovnu okolinsku dozvolu ili bilo kakav dokument u kojem će pisati šta treba da uradimo, da eventualno formiraju bilo kakav monitoring tim te da nam se dopusti mogućnost uvoza određenih sirovina, kao i da u svemu tome imamo okolinske projekte koje treba realizirati. Međutim, ljudi za to nisu imali sluha i odbili su nas", istaknuo je Đozić.
U međuvremenu je Federalna inspekcija naložila kreiranje studije o prekidu rada pogona i postrojenja GIKIL-a, što u suštini, prema Đozićevim riječima, znači zatvaranje kompanije.
"Zaista je nevjerovatno da se jedina hemijska industrija ovakve prirode, gdje ima spoj znanja i vještina, nalazi pred zatvaranjem, odnosno da neko dođe i kaže da ćete vi sada prekinuti s radom", ističe Đozić.
Radnici spremni na radikalne poteze
S druge strane, radnici poručuju da neće učestvovati u zatvaranju GIKIL-a. Vjeruju da će nadležne institucije za koje su pripremili i pismo upozorenja, pronaći rješenje. Ukoliko bi ipak došlo do najcrnjeg scenarija, naglašavaju da su spremni na najradikalnije korake.
"Sindikat nikada neće biti učesnik u zatvaranju ove kompanije, ali to mi općenito nećemo dozvoliti. To je ozbiljna stvar i neka odgovaraju oni koji su doveli do ovakvog stanja. Mi smo spremni na radikalne mjere kako bismo spasili ovu kompaniju", kazao je za Klix.ba Nurdin Đuzić, predsjednik Sindikata radnika GIKIL-a koji je također upoznat sa spomenutom studijom.
Radnici tvrde i to da ova kompanija koja zapošljava skoro hiljadu radnika ima perspektivu.
"Neko je stvari u početku posložio na loš način, sada je samo potrebno poredati kockice na pravi način. I opet ponavljam da mi nećemo sjediti skrštenih ruku jer uz ovu kompaniju je indirektno vezano ukupno četiri hiljade osoba. U fabrike treba ulagati, a ne zatvarati ih i od svih struktura vlasti očekujemo da se uključe u rješavanje problema u kojem se nalazi GIKIL", naglasio je Đuzić.
Ne mogu nabavljati sirovine neophodne za rad
GIKIL predstavlja kompleksnu hemijsku industriju jer se sastoji iz nekoliko dijelova, a svi su u konačnici povezani. Naime, glavna fabrika je koksara koja proizvodi koks i koksni plin, a od kojeg u fabrici energana nastaju para i struja, što je pak pokretač proizvodnje đubriva u fabrici azotara. Nepostojanje okolinske dozvole otežalo je djelovanje u dva ključna segmenta, odnosno u azotari i energani.
"Bez okolinske dozvole GIKIL ne može nabaviti amonijak za proizvodnju đubriva, takozvanog lukavačkog kana. Ovo je jedina fabrika visokokvalitetnog đubriva u BiH, a u 2019. je radila svega 48 dana, a u ovoj godini 42. Mi u BiH sada kupujemo đubrivo koje je proizvedeno u Srbiji, ne proizvodeći svoje. Da li je to uvozni lobi koji ovdje dobro odrađuje posao ili je nešto drugo u pitanju, zaista ne znam, ali je prosto nevjerovatno", kaže nam Đozić.
GIKIL također ne može uvoziti ni lužinu, odnosno takozvani natrijev hidroksid koji se koristi u pripremi vode za kotlove te procesu pročišćavanja otpadnih voda.
"To dodatno otežava proizvodnju vode koja je neophodna za kotlove, proizvodnju pare i električne energije", naglašava Đozić.
Đozić navodi da je neprihvatljivo gašenje GIKIL-a, istaknuvši da su u proteklom periodu realizirani projekti koji su vezani za vodnu dozvolu.
"Prilikom imenovanja novog Nadzornog odbora i uprave GIKIL-a sagledana je cjelokupna situacija vezana za pogone i postrojenja. Kompanija se nalazola u općem zapuštenom stanju jer prethodna uprava i uslovno rečeno prethodni vlasnici nisu ulagali u onoj mjeri u kojoj je bilo dovoljno. Pokrenuli smo aktivnosti vezano za ispunjavanje obaveza iz vodne dozvole koju smo imali te smo za 2019. i 2020. uradili dio koji se odnosio na izgradnju takozvanih taložnih bazena, urađena je projektna dokumentacija neophodna za pročišćavanje tehnološke otpadne vode, zatim izvršena je otpimizacija postojećeg postrojenja za tretman otpadnih voda i dobiveni su rezultati koji su zadovoljavajući", naglasio je Đozić.
Problemi nakon hapšenja uprave
Podsjetimo, problemi u GIKIL-u postoje već nekoliko godina, a posebno su se počeli gomilati nakon prošlogodišnjeg hapšenja članova bivše uprave ove kompanije. Na čelu se nalazio bivši predsjednik Nadzornog odbora Pramod Mittal koji je od Tužilaštva TK označen kao osoba koja je formirala kriminalnu grupu za nelegalno izvlačenje novca iz kompanije.
Nakon njega uslijedilo je hapšenje i još dva člana uprave kompanije, odnosno Rajiba Dasa i Paramesha Bhattacharyya, zatim članova nekadašnjeg Nadzornog odbora Ivana Vukšića, Ivane Bunoze i Mate Pavkovića te sekretarice kompanije Erne Mehmedović.
Svi spomenuti su se našli iza pritvorskih rešetaka, ali su naknadno pušteni na slobodu uz određene mjere zabrane, izuzev Mittalove kćerke jer se nalazi izvan BiH. I ona je također označena kao članica grupe, ali našim organima nije bila dostupna.
(klix)
![Forum [Bot]](./images/ranks/s.png "Forum [Bot]")
