Šume, šumska gazdinstva, drvna industrija u BiH
Moderator: Krokodil Behko
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120145
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6889 times
- Been thanked: 7763 times
- Status: Offline
Re: Izvoz drvne industrije BiH povećan za 11,7 posto
Cifre su bar približno istinite.
Najvažnija je ta da izvoz namještaja sačinjava respektabilnih 36%.
Inače, drvna industrija u Bih jedna je od rijetkih koja je u plusu a u pokrivenosti uvoza izvozom, daleko je ispred ostalih grana. Na žalost, tu vjerovatno sa jednom trećinom, učestvuje izvoz rezanog drveta ali se nadati, da će se i to pomaknuti na bolje.
Najvažnija je ta da izvoz namještaja sačinjava respektabilnih 36%.
Inače, drvna industrija u Bih jedna je od rijetkih koja je u plusu a u pokrivenosti uvoza izvozom, daleko je ispred ostalih grana. Na žalost, tu vjerovatno sa jednom trećinom, učestvuje izvoz rezanog drveta ali se nadati, da će se i to pomaknuti na bolje.
online
- Bla
- i dva polipa
- Posts: 75774
- Joined: 30 Aug 2013, 14:21
- Location: Rodna grudva
- Mood:
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 34 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Izvoz drvne industrije BiH povećan za 11,7 posto
Mi na ovim područjima bolujemo od papagajskog ponavljanja nekih stvari koje ponavljanjem u našim glavama postaju nepobitni fakti, o kojima se uopšte ne razmišlja nego ih se uzima zdravo za gotovo.
Navest ću primjer iz onog vakta "naša obala je bolja i ljepša jer je razruđenija".
A ne pominjemo kako neko na 10 ili 100km obale obrne više sredstava nego mi na 1000km pa bila ona razruđena ili ne.
Malo sam razgledao državne statistike i svoju pažnju usmjerio isključivo na drvnu industriju čisto da se u moru podataka mogu fokusirati na neki, eto po ovim pričama pozitivan, detalj.
Izvor je http://www.bhas.ba/saopstenja/2014/ETS_ ... _01_hr.pdf
a tabela na strani 19. pošto se ne razumijem baš u silne statističke klasifikacije jer se iste stvari pominju u više različitih tabela u kojima su izražene različite cifre, a kako sam laik onda sam se odlučio baš za ovu tabelu jer se u njoj pominju i sirovo drvo i namještaj, dok se u nekim drugim pominje drvo i prerađevine ali ne i namještaj. Nadam se da sam ovom ofrlje metodom ubo pravu stvar. No to i nije bitno.
A nije bitno zbog toga što ja baš nisam uspio da dođem do nekog suvislog zaključka. A u nastavku teksta ću objasniti i zašto.
Prvo da prepišem podatke (izraženi su u hiljadama KM, tako da svakom od predstavljenih brojeva treba u čitanju dodati još 3 nule.
Zbog nepotpunosti iste mogu da špekulišem na razne načine, npr.
- Šta meni znači što je npr. izvezeno daske u vrijednosti od skoro pola milijarde maraka. Možda je ta daska data u bescijenje pa više nemamo uopšte šume da izvezemo i sljedeće godine i tome sl.
- Možda je npr prodato 800 000 tona po marku a kupljene dvije komode za nekog skorojevića u vrijednosti od 120 miliona pa se stvar iznivelisala, itd itd... mogao bi naklapati do ujutro al' svakako niko neće čitati duge tekstove.
A onda razgledajući neke druge dokumente naletim na sljedeći
Izvor: http://www.bhas.ba/saopstenja/2014/UVI_ ... _01-hr.pdf
Prvo ću da dam svoje mišljenje a onda copy/paste ispod. Dakle, postoji indeks kretanja cijena kako uvoznih tako i izvoznih sa referencom na 2010 godinu, i za protekle 3 godine, pazi molim te, došlo do porasta izvoznih cijena za 11,9% (naravno, to je razlika za period od 3 godine, a taj bajni analitičar se referencira samo na osnovu pukog odnosa dva broja, koji ništa ne znače. Ali sigurno nekoliko procenata otpada i na razliku u cijenama između 2012. i 2013. godine (nije mi se dalo da tražim konkretan broj). Ali i samo ovo otvara nove špekulacije u mojoj glavi tipa:
Možda je u stvari proizvedeno manje nego prošle godine ali zbog kretanja cijena prikazani podatak kaže da se kao nešto povećalo a ono u praksi manje, ili na istom nivou... Ili možda manjem. A možda se i povećalo. Haj ga znaj, kad nema načina da na osnovu same količine novca izvedem neki zaključak kojem ću vjerovati.
Tako da i dalje može vrlo lako da vrijedi ona iz knjige o Salkanovom Hanu pored Ilijaša u opisu tadašnjeg seljaka, parafraziram.
"A obični seljak je bio prilično neinformisan, pa bi otjerao kozu u Visoko i prodao je za 10 dinara. A onda bi onaj trgovac zaklao kozu (ili ovcu), pojeo meso, a kožu prodao za 11 dinara. Em, mu ostalo meso, em je još bio 1 dinar u plusu.
Isječak iz dokumenta
I na kraju zaključak, zašto da zamaramo sebe i da razmišljamo, pustimo druge neka nam serviraju, lakše je da ponavljamo. Samo ne znam koji smo klinac htjeli demokratiju, kad to ašćare nije za nas.
Jebo ove cifre, lakše je reći da se povećalo za 11,7% i preći na neku drugu temu.
Navest ću primjer iz onog vakta "naša obala je bolja i ljepša jer je razruđenija".
A ne pominjemo kako neko na 10 ili 100km obale obrne više sredstava nego mi na 1000km pa bila ona razruđena ili ne.
Malo sam razgledao državne statistike i svoju pažnju usmjerio isključivo na drvnu industriju čisto da se u moru podataka mogu fokusirati na neki, eto po ovim pričama pozitivan, detalj.
Izvor je http://www.bhas.ba/saopstenja/2014/ETS_ ... _01_hr.pdf
a tabela na strani 19. pošto se ne razumijem baš u silne statističke klasifikacije jer se iste stvari pominju u više različitih tabela u kojima su izražene različite cifre, a kako sam laik onda sam se odlučio baš za ovu tabelu jer se u njoj pominju i sirovo drvo i namještaj, dok se u nekim drugim pominje drvo i prerađevine ali ne i namještaj. Nadam se da sam ovom ofrlje metodom ubo pravu stvar. No to i nije bitno.
A nije bitno zbog toga što ja baš nisam uspio da dođem do nekog suvislog zaključka. A u nastavku teksta ću objasniti i zašto.
Prvo da prepišem podatke (izraženi su u hiljadama KM, tako da svakom od predstavljenih brojeva treba u čitanju dodati još 3 nule.
Fine cifre, samo, ima jedan problem. Ja stvarno ne znam kako je vrli analitičar iz uvodnog teksta uspio da dođe do zaključka kako je povećan izvoz za 11,7 posto, jer ovdje se ne pominju nikakve količine, tako da ja sam sebe uopšte ne mogu da ubijedim da li je ovaj podatak dobar ili loš, iz prostog razloga što je informacija nepotpuna.Šumarstvo i sječa drva (iskorištavanje šuma)
Izvoz 88.089
Uvoz 6.731
Prerada drva i proizvoda od drva i pluta,
osim namještaja; proizvodnja predmeta od
slame i pletarskih materijala
Izvoz 433.204
Uvoz 159.438
Proizvodnja papira i proizvoda od papira (ovo sam stavio jer je drvo osnovna sirovina)
Izvoz 217.535
Uvoz 343.261
Proizvodnja namještaja
Izvoz 818.141
Uvoz 126.984
Zbog nepotpunosti iste mogu da špekulišem na razne načine, npr.
- Šta meni znači što je npr. izvezeno daske u vrijednosti od skoro pola milijarde maraka. Možda je ta daska data u bescijenje pa više nemamo uopšte šume da izvezemo i sljedeće godine i tome sl.
- Možda je npr prodato 800 000 tona po marku a kupljene dvije komode za nekog skorojevića u vrijednosti od 120 miliona pa se stvar iznivelisala, itd itd... mogao bi naklapati do ujutro al' svakako niko neće čitati duge tekstove.
A onda razgledajući neke druge dokumente naletim na sljedeći
Izvor: http://www.bhas.ba/saopstenja/2014/UVI_ ... _01-hr.pdf
Prvo ću da dam svoje mišljenje a onda copy/paste ispod. Dakle, postoji indeks kretanja cijena kako uvoznih tako i izvoznih sa referencom na 2010 godinu, i za protekle 3 godine, pazi molim te, došlo do porasta izvoznih cijena za 11,9% (naravno, to je razlika za period od 3 godine, a taj bajni analitičar se referencira samo na osnovu pukog odnosa dva broja, koji ništa ne znače. Ali sigurno nekoliko procenata otpada i na razliku u cijenama između 2012. i 2013. godine (nije mi se dalo da tražim konkretan broj). Ali i samo ovo otvara nove špekulacije u mojoj glavi tipa:
Možda je u stvari proizvedeno manje nego prošle godine ali zbog kretanja cijena prikazani podatak kaže da se kao nešto povećalo a ono u praksi manje, ili na istom nivou... Ili možda manjem. A možda se i povećalo. Haj ga znaj, kad nema načina da na osnovu same količine novca izvedem neki zaključak kojem ću vjerovati.
Tako da i dalje može vrlo lako da vrijedi ona iz knjige o Salkanovom Hanu pored Ilijaša u opisu tadašnjeg seljaka, parafraziram.
"A obični seljak je bio prilično neinformisan, pa bi otjerao kozu u Visoko i prodao je za 10 dinara. A onda bi onaj trgovac zaklao kozu (ili ovcu), pojeo meso, a kožu prodao za 11 dinara. Em, mu ostalo meso, em je još bio 1 dinar u plusu.
Isječak iz dokumenta
Prema privremenim podacima za 2013. godinu
došlo je do porasta izvoznih cijena u iznosu od
7,5% i uvoznih cijena u iznosu od 9,2% u
odnosu na baznu 2010.godinu.
Promatrajući područja Klasifikacije djelatnosti
BiH, došlo je do porasta izvoznih cijena u
području „Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov“ u
iznosu od 11,9%, „Prerađivačka industrija“ u
iznosu od 7,9%, te smanjenja izvoznih cijena u
području „Vađenje ruda i kamena“ u iznosu od
2,1%.
Promatrajući područja Klasifikacije djelatnosti
BiH, došlo je do porasta uvoznih cijena u
području „Vađenje ruda i kamena“ u iznosu od
20,4%, „Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov“ u
iznosu od 11,6%, te „Prerađivačka industrija“ u
iznosu od 7,5%.
I na kraju zaključak, zašto da zamaramo sebe i da razmišljamo, pustimo druge neka nam serviraju, lakše je da ponavljamo. Samo ne znam koji smo klinac htjeli demokratiju, kad to ašćare nije za nas.
Jebo ove cifre, lakše je reći da se povećalo za 11,7% i preći na neku drugu temu.
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:
:
Re: Izvoz drvne industrije BiH povećan za 11,7 posto
a kako stojimo sa posumljavanjem?
sjecam se prije rata da su se u skoli redovno sprovodile te akcije. kako stojimo danas?
nesto se ne mogu sjetiti poslije rata da je ijedna takva akcija oraganizovana.
sjecam se prije rata da su se u skoli redovno sprovodile te akcije. kako stojimo danas?
nesto se ne mogu sjetiti poslije rata da je ijedna takva akcija oraganizovana.
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120145
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6889 times
- Been thanked: 7763 times
- Status: Offline
Re: Izvoz drvne industrije BiH povećan za 11,7 posto
Odgovor strukeBla wrote: Fine cifre, samo, ima jedan problem. Ja stvarno ne znam kako je vrli analitičar iz uvodnog teksta uspio da dođe do zaključka kako je povećan izvoz za 11,7 posto, jer ovdje se ne pominju nikakve količine, tako da ja sam sebe uopšte ne mogu da ubijedim da li je ovaj podatak dobar ili loš, iz prostog razloga što je informacija nepotpuna.
Prisjetih se nekih grafikona koje sam već donosio na forum. Vidi se i kompletan izvoz i izvoz namještaja.
Tu se vidi učešće namještaja a i u toj 2011. godini bilo ga je skoro 40% u ukupnom izvozu. Isključno susjedi, ovo ostalo su sve razvijena tržišta.
Bode u oči podatak da najviše izvozimo u Njemačku i ukupno i u smislu namještaja. Pozabavimo se ciframa. Izvoz namještaja (u ukupnom je oko 37%) na Njemačko tržište je 27%. Ako to poredimo sa cifrom iz prošle godine (924 miliona ukupno) i ako je izvoz namještaja 37%, znači namještaja je izvezeno u vrijednosti od 320 miliona a samo na Njemačko tržište oko 85 miliona.
To su procenti zarade a treba vidjeti koji je omjer u masi. Može biti da masa namještaja nije veća od 10% jer to je ipak finalni proizvod. To je već loš podatak
Za našu ekonomiju, ovakva kakva jeste i u ovakvom političkom sistemu, cifre i nisu toliko loše. naravno da se vidi da je to više nego skromno, ako to poredimo na primjer sa budžetom kantona sarajevo, koji je u prošloj godini bio oko 800 miliona. Jedan kanton trebuje, skoro pa stoprocentnu bruto zaradu drvne industrije cijele BiH. Izgleda da slabo pazarimo ono što možemo pazariti i gdje smo već (bar) načeli tržište Evrope.
Moguće da je to ta cifraZbog nepotpunosti iste mogu da špekulišem na razne načine, npr.
- Šta meni znači što je npr. izvezeno daske u vrijednosti od skoro pola milijarde maraka. Možda je ta daska data u bescijenje pa više nemamo uopšte šume da izvezemo i sljedeće godine i tome sl.
Tu je to negdje 350-450 miliona od daske. Sirova/suha-nebitno. Ima i to da se daje u bescijenje ali ako će ti šta značiti, u tome prednjači onaj drugi entitet
Vjerovatno si bar nekoliko puta upratio da su u RS, stalno te neke afere oko šumskih gazdinstava? E pa to je zato. Posluje se po istom sistemu kao i u vezi njihovog entitetskog telekoma, koncesija na puteve, hidro potencijale, rudnike i šta sve ne. Ukratko, sve im je na rasprodaji. Velike su pare u igri i svi pitaju "A đe sam ja tu?"
Čak i federalne firme koje se bave finalnom proizvodnjom, kupuju kod njih dasku. Na primjer firma u kojoj sam ja radio. Unutar tvornice, ima i pilana ali ona za potrebe pogona, proizvodila možda 50% potrebnih količina i to u periodu, dok je finalna proizvodnja radila otprilike 10 dnevno. Sada su tu tri smjene i to znači, da otprilike, tvornička pilana obezbjeđuje 1/3 daske. Ostale 2/3 se kupuju u "entitetu" u nekim firmama tamo neđe po Kozari i oko nje. Kupuje se isključivo daska 4. klase, jerbo oni to nemilice režu i ove bolje izvoze u Evropu. Mi kupujemo 4. klasu (koju neće kupiti Nijemci i talijani) pa unutar nje, nakon sušenja lovimo 3. i 2. klasu. Naravno da je to izvodljivo.. Hej, pa ja sam to izmislio
Nisam nikada išao na teren po materijal jer imamo čovjeka za te stvari koji ide sa direktorom u Krajinu ali kažu da tamo sve vrvi od Talijana, Nijemaca, Austrijanaca, Slovenaca, Mađara i nema ko sve tamo ne dolazi. Rasprodaja totales.
Sve se tješim time da se statistički gledano, kod nas reže takozvana gajska šuma, to jeste, ona na nižim nadmorskim visinama jer je pristupačnija ali kako ovi režu, Krajina će za 30-ak godina biti potpuno ogoljena. U Federaciji, trupci su skuplji pa se tu manje i uzima. Ah da, i trupce kupujemo u Bajinom "ekonomskom čudu".
Nisam upoznat sa ciframa u vezi zarade od daske ali garant je ima samo da dobro zarade lokalni koncesionari i oni koji su im dali koncesije na sječu. Ako na sve to dodam i činjenicu da se namještaj ne proizvodi isključivo od drveta, stvari izgledaju još katastrofalnije. Ispada da izvozimo tapacirani namještaj ili onaj rađen od iverice (nusproizvod) i da to računamo u drvnu industriju, a zapravo drvo se prodaje neprerađeno.- Možda je npr prodato 800 000 tona po marku a kupljene dvije komode za nekog skorojevića u vrijednosti od 120 miliona pa se stvar iznivelisala, itd itd... mogao bi naklapati do ujutro al' svakako niko neće čitati duge tekstove.
online
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120145
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6889 times
- Been thanked: 7763 times
- Status: Offline
Zbog velike potražnje prijeti nestašica namještaja
Na hiljade građana čiji su domovi stradali u poplavama prve dane i noći nakon adaptacije mogli bi da provedu sjedeći i spavajući na podovima, s obzirom na to da vlada velika potražnja za namještajem, koji je u pojedinim salonima već rezervisan, pišu Nezavisne.
Stručnjaci iz oblasti prerade drveta ocjenjuju kako do nestašice dolazi zbog toga što je veliki dio proizvodnih kapaciteta poplavljen, kao i zbog orijentacije proizvođača prema izvozu i unaprijed dogovorenim poslovima.
Prvi problem nastaje već pri nabavci sirovine, gdje zbog oštećenih puteva kamioni ne mogu u šume, a što se dalje odražava i na same drvoprerađivače, te na samom kraju proizvodnju i prodaju.
U salonu namještaja "GMP enterijeri", a koji ima svoju proizvodnju i čiji su pogoni bili poplavljeni, kažu kako je potražnja za namještajem u posljednjih nekoliko dana povećana, a da još veću potražnju očekuju kada se stanovi isuše i budu adaptirani.
"Najviše su traženi kauči, ugaone garniture i francuski ležajevi, kojih zasad imamo dovoljno pa nije potrebno puno čekati na isporuku", kazali su nam u ovom salonu.
I u salonu "Nove drvne industrije Vrbas", a čija je proizvodnja zbog poplave obustavljena, kažu kako su kreveti trenutno najtraženiji, ali da ih zbog svega što se desilo nema na stanju.
Banjalučanki Jeleni S. iz naselja Lazarevo voda nije ušla u novoizgrađeni stan koji je kupila prije nekoliko sedmica, ali sada ima problema sa njegovim opremanjem.
"Izabrala sam namještaj u jednom lokalnom salonu, ali su mi skrenuli pažnju da zbog situacije koja je nastala u zemlji i obima posla moram da čekam najmanje mjesec dana", kazala je ona.
Kako je primijetila, na 90 odsto izloženog namještaja u tom salonu stoji oznaka "rezervisano" ili "prodato", što je jasan znak da je potražnja velika.
(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)
online
- Bla
- i dva polipa
- Posts: 75774
- Joined: 30 Aug 2013, 14:21
- Location: Rodna grudva
- Mood:
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 34 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Zbog velike potražnje prijeti nestašica namještaja
Behko, jel' prave to od sirovog drveta?
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:
:
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120145
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6889 times
- Been thanked: 7763 times
- Status: Offline
Re: Zbog velike potražnje prijeti nestašica namještaja
Pa po svemu sudeći, upravo to čine
Šalu na stranu. Ukoliko je daska bila u dokovima, to jeste u sušarama, ništa joj nije moglo biti, jer one se hermetički zatvaraju. To je logično jer para iz drveta prilikom sušenja, igra znalajnu ulogu, pa se podrazumijeva da to sve mora biti dobro zatvoreno, kako se ista ne bi izgubila u kontaktu sa svježim zrakom.
Ali obzirom na to, da se najviše traže ležajevi, drvo tu nije toliko bitno. Puno drvo pogotovo. Izgleda da prave namještaj od smočene spužve
Šalu na stranu. Ukoliko je daska bila u dokovima, to jeste u sušarama, ništa joj nije moglo biti, jer one se hermetički zatvaraju. To je logično jer para iz drveta prilikom sušenja, igra znalajnu ulogu, pa se podrazumijeva da to sve mora biti dobro zatvoreno, kako se ista ne bi izgubila u kontaktu sa svježim zrakom.
Ali obzirom na to, da se najviše traže ležajevi, drvo tu nije toliko bitno. Puno drvo pogotovo. Izgleda da prave namještaj od smočene spužve
online
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120145
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6889 times
- Been thanked: 7763 times
- Status: Offline
Re: Zbog velike potražnje prijeti nestašica namještaja
Eh da, ako govorimo o tvrdom drvetu, i da je pokvašeno, može se to ponovo prosušiti. Samo je gubitak u vremenu.
online
- Bla
- i dva polipa
- Posts: 75774
- Joined: 30 Aug 2013, 14:21
- Location: Rodna grudva
- Mood:
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 34 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Zbog velike potražnje prijeti nestašica namještaja
De sad se uozbilji. Pločasti namještaj većinom neka iverica i sl. Jel' se može raditi od sirovog drveta ili ne?
Pitam zato što je jedno od opravdanja, kao ne može se u šumu po drva zbog ishandrenih puteva iliti treba mu svježa sirovina. A ako ne može sirovo, onda je opet šuplja priča u pitanju.
Pitam zato što je jedno od opravdanja, kao ne može se u šumu po drva zbog ishandrenih puteva iliti treba mu svježa sirovina. A ako ne može sirovo, onda je opet šuplja priča u pitanju.
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:
:
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120145
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6889 times
- Been thanked: 7763 times
- Status: Offline
Re: Zbog velike potražnje prijeti nestašica namještaja
Bavio sam se isključivo punim drvetom, ali nije da se ništa ne zna o iverici
U principu, da bi ti dobio ivericu, potrebno ti je iverje, neko organsko vezivo, visoka temperatura i pritisak. Pored toga, potreban je i određen procenat vlage, što je logično jer je manja potrošnja organskih veziva, a tu je i reakcija na akciju toplote. Vlaga se stvara u paru a para ulazi svugdje i sve to postaje jedna kompaktna masa. Dakle i para je neki vid veziva.
A to oni lažu da ne mogu u šumu
Evo tog citata.
U principu, da bi ti dobio ivericu, potrebno ti je iverje, neko organsko vezivo, visoka temperatura i pritisak. Pored toga, potreban je i određen procenat vlage, što je logično jer je manja potrošnja organskih veziva, a tu je i reakcija na akciju toplote. Vlaga se stvara u paru a para ulazi svugdje i sve to postaje jedna kompaktna masa. Dakle i para je neki vid veziva.
A to oni lažu da ne mogu u šumu
Evo tog citata.
Neupućen bi pomislio da su šume u vlasništvu tih fabrika, a ne šumskih gazdinstava. Skoro su bile vijesti da u onom dijelu RS gdje su Grahovo i tako te nedođije, ima trupaca na bacanje. Ima ih i u Federaciji, nije da ih nema. Imaju šumska gazdinstva mehanizaciju, koja i služi za to da ide tamo gdje nijedan kamion ne može prići. Za njih je to svakodnevnicaPrvi problem nastaje već pri nabavci sirovine, gdje zbog oštećenih puteva kamioni ne mogu u šume, a što se dalje odražava i na same drvoprerađivače, te na samom kraju proizvodnju i prodaju.
online
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120145
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6889 times
- Been thanked: 7763 times
- Status: Offline
Možemo zaposliti 25.000 radnika u proizvodnji namještaja
Muhamed Pilav je direktor kompanije MS&WOOD, bosanskoherceovačkog proizvođača namještaja koji u stopostotnom obimu izvozi svoje proizvode na zahtjevna svjetska tržišta, a u svojoj najnovijoj kolumni u Oslobođenju analizira zašto su šume naš najvažniji resurs i kako je moguće u kratkom roku zaposliti 25.000 novih radnika u industriji namještaja...
Najveći izvoznik u FBiH je sektor prerade drveta. U 2013. godini izvoz je bio milijardu i stotinu pedeset miliona KM, sa izrazito pozitivnim odnosom izvoza u odnosu na uvoz.
Trenutno u šumarijama radi 5.000 radnika a prosječna neto plaća je 828,00 KM.
U preradi drveta radi (osim proizvodnje namještaja) 6.417 radnika, a prosječna plaća je 440,00 KM. Sektor proizvodnje namještaja upošljava 3.929 radnika, dok je prosječna plaća 501,00 KM.
Trenutno stanje u šumama nije na zadaovoljavajućem nivou i mora se hitno unaprijediti. Pod šumama je 58% površine FBiH. Od toga većina su izdanačke šume (niska i sitna). Površina pod izdanačkim šumama se konstantno povećava (nije u skladu sa zakonom), dok se površina pod visokim šumama (kvalitetnim) smanjuje.
Zbog svega toga, potrebno je da se hitno pokrene pošumljavanje zapuštenih i devastiranih površina sa sjemenom ili sadnicama bukve, hrasta, jasena, američkog oraha, itd. Uz sadašnjih nešto više od 10.000 radnika, unaprijeđenjem stanja u oba ova sektora možemo u narednih 5 godina zaposliti 25.000 novih radnika.
S tim vezi, proizvodnju finalnih proizvoda od drveta treba hitno proglasiti strateškom industrijom iz više razloga a navest ću samo neke:
1. Povećanje broja novih radnika (trenutno evidentirano 391.000 nezaposlenih)
2. Smanjenje jaza izvozno uvozne bilance
3. Veliko učešće domaćih sirovina
4. Znatno otvaranje radnih mjesta u pratećim industrijama
5. Razvoj nerazvijenih općina i sela
6. Smanjenje ovisnosti u uvozu plina i nafte
7. Povećanje turističkih potencijala
8. Niži troškovi otvaranja radnog mjesta nego u drugim sektorima
9. Doprinosi smanjenju globalnog zagrijavanja i zagađenja zraka
10. Povećanje učešće obnovljenih izvora energije, što znači da nećemo morati plaćati penale za ispuštanje štetnih plinova u atmosferu prema stnadardima EU kada postanemo članica, nego ćemo moći prodavati pozitivne efekte na proizvodnju kiseonika i smanjenje CO2.
Sa šumama moramo odgovornije upravljati jer su one veoma bitne za budućnost naše djece. Važno je poštovati ekološke principe u korist cijelog društva (a ne pojedinaca).
Upravljanje šumama mora biti ekonomski održivo ali ne na štetu proizvodnje namještaja. U firmama i ustanovama koje upravljaju šumama mora se znatno popraviti efikasnost. Ako se to ne desi u kratkom periodu, upravljanje šumama treba dati pod koncesiju a država da kontroliše kako koncesionar upravlja šumama.
Ako firma proizvodi samo dasku, te pri tom preradi 1.000 m3 mjesečno, ona otvara samo 5 radnih mjesta. Kada proizvodimo stolice na 1.000 m3 oblovine otvoramo 200 novih radnih mjesta
Zato je potrebno uvesti porez na neobrađeno i nezasađeno zemljište.
Zatim, možemo privatne vlasnike zemljišta stimulisati (besplatnom podjelom sjemena ili sadnica) da na svom zemljištu zasade npr. slavonski hrast ili američki orah.
Neophodno je kod sadnje odabrati vrstu drveta koja odgovara vrsti zemljišta na kome se sadi. Do sada je tu bilo velikih promašaja. Kod sječe našeg „zlata” (drveta) potrebno je ISKORISTITI sve dijelove. Moderni strojevi za sječu i najmanje grane sakupe, uvežu u snop i slože unakrsno za sušenje. A nakon sušenja se koriste za proizvodnju sječke, peleta ili briketa.
Hitno treba donijeti zakon o šumama na nivou Federacije.
Zakonom treba definisati obavezu izrade strategije upravljanja šumama i strategiju prerade drveta. Hrvatske šume posluju pozitivno a cijene oblovine su niže od naših. Sektori prerade drveta i šumarije moraju biti partneri.
Kod prerade neophodno je prednost u raspodjeli sirovina dati prerađivačima koji stvaraju veću dodanu vrijednost na sirovinu tj. finalistima (to su proizvodi koji se ne mogu dalje prerađivati ili dorađivati). Industriju namještaja treba organizirati na principu klastera.
Bukva koja raste u BiH je veoma rijetka u svijetu i treba je proglasiti zaštićenom vrstom od nacionalnog interesa, koja bi se koristila isključivo za proizvodnju finalnih proizvoda.
Jer, ako firma proizvodi samo dasku, te pri tom preradi 1.000 m3 mjesečno, ona otvara samo 5 radnih mjesta. Kada proizvodimo stolice na 1.000 m3 oblovine otvoramo 200 novih radnih mjesta. Sve firme koje prerađuju drvo treba razvrstati u 8 grupa ovisno o stepenu finalizacije. Prva grupa su oni koji proizvode dasku i slične proizvode a osma grupa su firme koje proizvode finalne proizvode.
Fabrike koje proizvode finalne proizvode moraju imati ugovore o snabdjevanju sa šumarijama na minimalno 10 godina uz obostrano poštivanje dinamike ispunjenja ugovora.
Cijene oblovine za 8. grupu moraju biti 20% niže nego za prvu grupu (primjer Hrvatska). Zbog toga što finalisti zapošljavaju znatno više radnika, imaju znatno bolje iskorištenje drvene mase i ne kradu šumu.
Cijela BiH se može grijati na: sječku, briket ili pelet umjesto uvoznog plina. Pelet proizveden po standardima EU ima manji stepen zagađenja od plina, a još nijedan čovjek nije poginuo od eksplozije peleta
Modernoj Evropi veoma je stalo da ima što više šuma, zato je bitno istaći, da je za akciju pošumljavanja moguće dobiti bespovratna sredstva EU ili veoma povoljne kredite.
Cijela BiH se može grijati na: sječku, briket ili pelet umjesto uvoznog plina. Pelet proizveden po standardima EU ima manji stepen zagađenja od plina, a još nijedan čovjek nije poginuo od eksplozije peleta.
BiH ne treba trošiti oskudne resurse na subvencioniranje proizvodnje iz: mini centrala, solarnih elektrana i vjetroelektrana, jer mi takvu opremu ne proizvodimo a možemo proizvoditi više nego dovoljno energije iz hidrocentrala i biomase.
Npr. Švedska je 2006. godine donijela odluku da potpuno pređe na biomasu u zadovoljavanju svojih energetskih potreba, i već za 8 godina će ispuniti 50% planiranog.
Drvo je najsigurniji i najbržerastući obnovljivi izvor energije.
EU planira do 2030. godine koristiti iz drveta 45% energije u odnosu na ukupne obnovljive izvore energije.
Bosna i Hercegovina je oduvijek bila bogata šumama. Dokazali smo i ranije da znamo gazdovati ovim resursom budućnosti. Za početak, vratimo šume zajednici. Neka konačno prevlada javni interes na korist i dobro svih.
online
Re: Možemo zaposliti 25.000 radnika u proizvodnji namještaja
Eto sve je tu
Zapisano i utemeljeno...
Biomasa,peleti su odlični samo početna investicija je skupa...sarzer, peč i sve potrebno košta 3-4.000 eur...
A možda bi s obzirom na moguću strategiju bilo dobro i tu granu industrije pokrenuti tj peći i svu opremu... Čista pobjeda
Zapisano i utemeljeno...
Biomasa,peleti su odlični samo početna investicija je skupa...sarzer, peč i sve potrebno košta 3-4.000 eur...
A možda bi s obzirom na moguću strategiju bilo dobro i tu granu industrije pokrenuti tj peći i svu opremu... Čista pobjeda
Habibti, ya nour el - ain...
Re: Možemo zaposliti 25.000 radnika u proizvodnji namještaja
Ima negdje oko Đakova, čini mi se Garešnica, cijena je upola manja.storm wrote:.sarzer, peč i sve potrebno košta 3-4.000 eur...
Najzaslužniji za slobodu naše zemlje su danas bez posla, gladni i žedni!
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM
Re: Možemo zaposliti 25.000 radnika u proizvodnji namještaja
Pa eto... Znači u bih bi moglo još malo jeftinije vjerojatno sto bi donijelo jaku konkurentnost na europskom tržištu plus snadbijevanje domaćeg tržišta po pristupačnoj cijenimrki62 wrote:Ima negdje oko Đakova, čini mi se Garešnica, cijena je upola manja.storm wrote:.sarzer, peč i sve potrebno košta 3-4.000 eur...
Naravno tu se sad treba okrenuti stvaranju poduzetničke klime i takav strateški projekt staviti pod kontrolu države, kako su norvezani sa naftom i plinom učinili... E tu dolazimo do problema
Habibti, ya nour el - ain...
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120145
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6889 times
- Been thanked: 7763 times
- Status: Offline
Re: Možemo zaposliti 25.000 radnika u proizvodnji namještaja
Drvna je industrija, već sad lider u izvozu iz BiH i pokrivenost uvoza izvozom je preko 400%.
Što se tiče povećanja proizvodnje, to je u redu, samo znajući nas, to može i da bude loše.
Evo i razloga:
Prethodno, dobro treba razraditi plan obnove šuma, pa tek onda pristupiti povećanju sječe istih.
Dalje, kad bi se povećavala proizvodnja, to bi baš trebao biti namještaj jer to nije neki problem proizvesti, bar ne u tehničkom smislu. Nakon što dizajneri, odrade svoj dio posla, ovo ostalo nije problem. Čak šta više, tolerancije su tu znatno šire nego ako govorimo o nekim drugim proizvodima od drveta.
Stolica? Čudna mi čuda.
Ovo oko grijanja na pelet, malo je predimenzionirano. Ne može se očekivati, da će i oni koji žive u stambenim zgradama, sad zajebavati se s tim pećima i kotlovima.
Što se tiče povećanja proizvodnje, to je u redu, samo znajući nas, to može i da bude loše.
Evo i razloga:
Znači, eksploatacija visokih šuma je ionako velika, a upravo je ona najbitnija.Trenutno stanje u šumama nije na zadaovoljavajućem nivou i mora se hitno unaprijediti. Pod šumama je 58% površine FBiH. Od toga većina su izdanačke šume (niska i sitna). Površina pod izdanačkim šumama se konstantno povećava (nije u skladu sa zakonom), dok se površina pod visokim šumama (kvalitetnim) smanjuje.
Prethodno, dobro treba razraditi plan obnove šuma, pa tek onda pristupiti povećanju sječe istih.
Dalje, kad bi se povećavala proizvodnja, to bi baš trebao biti namještaj jer to nije neki problem proizvesti, bar ne u tehničkom smislu. Nakon što dizajneri, odrade svoj dio posla, ovo ostalo nije problem. Čak šta više, tolerancije su tu znatno šire nego ako govorimo o nekim drugim proizvodima od drveta.
Stolica? Čudna mi čuda.
Ovo oko grijanja na pelet, malo je predimenzionirano. Ne može se očekivati, da će i oni koji žive u stambenim zgradama, sad zajebavati se s tim pećima i kotlovima.
online
- Pasaga
- Hadžija
- Posts: 37666
- Joined: 09 Dec 2012, 16:58
- Location: NORDPOL
- Has thanked: 2865 times
- Been thanked: 2204 times
- Status: Offline
Re: Možemo zaposliti 25.000 radnika u proizvodnji namještaja
radeta62 wrote:Ako gde ima bukve u BiH je ima.
...bilo je....
Ne obracaj mi se:
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
Re: Možemo zaposliti 25.000 radnika u proizvodnji namještaja
Ako si ikada čuo za sudar interesa, onda će ti biti mnogo šta jasnijestorm wrote:
Pa eto... Znači u bih bi moglo još malo jeftinije vjerojatno sto bi donijelo jaku konkurentnost na europskom tržištu plus snadbijevanje domaćeg tržišta po pristupačnoj cijeni
Naravno tu se sad treba okrenuti stvaranju poduzetničke klime i takav strateški projekt staviti pod kontrolu države, kako su norvezani sa naftom i plinom učinili... E tu dolazimo do problema
Najzaslužniji za slobodu naše zemlje su danas bez posla, gladni i žedni!
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM
Re: Možemo zaposliti 25.000 radnika u proizvodnji namještaja
Ne... Za sukob interesa jesam
Habibti, ya nour el - ain...
Re: Možemo zaposliti 25.000 radnika u proizvodnji namještaja
Ok, sukob interesa
Najzaslužniji za slobodu naše zemlje su danas bez posla, gladni i žedni!
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 8 guests