Zaštita proizvoda/brendiranje
Moderator: Krokodil Behko
- Luna.
- Inventar foruma
- Posts: 5863
- Joined: 04 Oct 2010, 17:50
- Location: van sebe
- Has thanked: 4 times
- Been thanked: 14 times
- Status: Offline
Re: Zašto ova zemlja ne brendira ono najbolje što ima?
Sevdalinka je jedna od bogatijih kulturnih bastina, al' džaba kad smo glup narod.
Nesto sam razocaran ovih dana. Proci ce... ili mozda nece... jedno od to dvoje...
Djole
Djole
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120399
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6970 times
- Been thanked: 7897 times
- Status: Offline
Re: Zašto ova zemlja ne brendira ono najbolje što ima?
Negdje načuh, da su ti majmuni iz SLO, brendirali i vapaće.
Što se tiče Srbije, da je nekog reda i plana, mogli bi dobro brendirati razne sorte rakije, prvenstveno one prave prepečenice, pa polako reklamirati po Evropi i prodavati.
Bolje to nego tiskati se oko vina, a Vojvodina ionako nije poznata kao teritorija na sunčanom mediteranu, pa tako da...
BiH može brendirati svašta oko hrane, pogotovo iz srednje Bosne ili Hercegovine.
Pored ovih "glavnih jela" tu mislim na poprilično bogat izbor mesnih i mliječnih prerađevina poput visočke pečenice (crvena/šarena), sudžuke raznih vrsta, pa čak i roštiljske sudžukice, potom razni sirevi i mliječni napici, s akcentom na travničkim ovčijim i kravljim sirevima i livanjskom siru.
Ima i u Hercegovini nekih autohtonih vrsta sira. Sve to treba popisati, i ono što je najvažnije, a svi zaboravljamo, sve to treba standardizirati, kako bi se znalo šta jeste a šta nije pravi travnički ili livanjski sir.
Imamo i svoje vrste vina, Blatinu i žilavku i ne fali im ništa
Što se tiče Srbije, da je nekog reda i plana, mogli bi dobro brendirati razne sorte rakije, prvenstveno one prave prepečenice, pa polako reklamirati po Evropi i prodavati.
Bolje to nego tiskati se oko vina, a Vojvodina ionako nije poznata kao teritorija na sunčanom mediteranu, pa tako da...
BiH može brendirati svašta oko hrane, pogotovo iz srednje Bosne ili Hercegovine.
Pored ovih "glavnih jela" tu mislim na poprilično bogat izbor mesnih i mliječnih prerađevina poput visočke pečenice (crvena/šarena), sudžuke raznih vrsta, pa čak i roštiljske sudžukice, potom razni sirevi i mliječni napici, s akcentom na travničkim ovčijim i kravljim sirevima i livanjskom siru.
Ima i u Hercegovini nekih autohtonih vrsta sira. Sve to treba popisati, i ono što je najvažnije, a svi zaboravljamo, sve to treba standardizirati, kako bi se znalo šta jeste a šta nije pravi travnički ili livanjski sir.
Imamo i svoje vrste vina, Blatinu i žilavku i ne fali im ništa
online
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120399
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6970 times
- Been thanked: 7897 times
- Status: Offline
Re: Zašto ova zemlja ne brendira ono najbolje što ima?
Zaboravih da dodam, treba brendirati i bosansku kuću, šindru (pokrivka na kući), hudžerice, šadrvane, namještaj razni, počevši od tih odozgo sofri/sinija, pa preko ćemlija i ćilima, sve do sećija i sehara.
Čak i ponjavu ne smijemo zaboraviti. Nipošto
Pa ja se satrah mjesec dana, tražeći sebi ponjavu umjesto ovih "modernih" staza, jer svaki mi dezen dokurči poslije godinu dana, a kvalitet je ionako nula!
Evo ovako nešto, samo što ni ovo nije original, jer original je od krpa, a ne od "vunice"
Čak i ponjavu ne smijemo zaboraviti. Nipošto
Pa ja se satrah mjesec dana, tražeći sebi ponjavu umjesto ovih "modernih" staza, jer svaki mi dezen dokurči poslije godinu dana, a kvalitet je ionako nula!
Evo ovako nešto, samo što ni ovo nije original, jer original je od krpa, a ne od "vunice"
online
- Vladimir RUS
- Aktivni forumaš
- Posts: 4984
- Joined: 15 Apr 2014, 14:45
- Status: Offline
Re: Zašto ova zemlja ne brendira ono najbolje što ima?
I ćevape i gibanicu su uspjeli zaštiti kao svoja nacionala jela.drugrankovic wrote:slovenija je otkupila srpsku manastirku... cuvenu shljivu... sad to slovenacki brend
Re: Zašto ova zemlja ne brendira ono najbolje što ima?
cuj pite . gibanice ,ponjave
ovo je bos brend
ovo je bos brend
- Vladimir RUS
- Aktivni forumaš
- Posts: 4984
- Joined: 15 Apr 2014, 14:45
- Status: Offline
- Bla
- i dva polipa
- Posts: 75774
- Joined: 30 Aug 2013, 14:21
- Location: Rodna grudva
- Mood:
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 34 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Zaštita proizvoda/brendiranje
jel' iko naprđivanje brendirao?
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:
:
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120399
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6970 times
- Been thanked: 7897 times
- Status: Offline
Re: Zaštita proizvoda/brendiranje
Hercegovački duhan dobio međunarodnu zaštitu izvornosti, ali ni to nije sve...
Duhan sorte hercegovački ravnjak upisan je u Međunarodni registar imena porijekla, koji se vodi pri Svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasništvo (WIPO) sa sjedištem u Ženevi, čime je dobio zaštitu izvornosti.
Kako su saopćili iz Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, sa sjedištem u Mostaru, hercegovački duhan registriran je u skladu s Lisabonskim aranžmanom za zaštitu imena porijekla i njihovom međunarodnom registriranju.
"Zaštitom hercegovačkog duhana oznakom geografskog porijekla štiti se njegova autohtonost i vrijednost, što može biti temelj buduće uloge hercegovačkog duhana u razvoju i promociji Hercegovine i jednim dijelom prilika za revitalizaciju prostora na kojima uspijeva ova kultura", navodi se u saopćenju Instituta, prenosi Hina.
Nosilac prava na ime porijekla je Udruženje "Duvan hercegovački ravnjak" iz Gruda.
Hercegovački duhan tako je postao jedan od 13 proizvoda sa zaštićenim geografskim porijeklom u Bosni i Hercegovini, a uz hercegovački med, jedini koji ima ime Hercegovine u predmetu zaštite.
Dolinom Neretve ušao u Hercegovinu
Duhan od kojeg se sitnim rezanjem pravi "škija" za pušenje, proizvodi se na području Hercegovine od 17. stoljeća.
O tome svjedoči i historičar Hrvoje Mandić u širokobriješkom časopisu Vitko.
Prema njegovim navodima, opadanje levantske trgovine natjeralo je Mletačku republiku da 1670. godine potraži bliže veze s turskim zemljama u unutrašnjosti Balkana.
Smatra se da je dolinom Neretve duhan unesen u Hercegovinu.
Na brzi razvoj uzgajanja duhana utjecale su pogodne klimatske prilike, obradivo tlo i niska nadmorska visina.
Brojni su zapisi o snalažljivosti hercegovačkih proizvođača duhana, koji su ga švercali u unutrašnjost zemlje kako bi uspjeli prehraniti svoje porodice.
online
- Hurija
- Pandora
- Posts: 19647
- Joined: 05 May 2018, 21:21
- Has thanked: 874 times
- Been thanked: 1047 times
- Status: Offline
Re: Zaštita proizvoda/brendiranje
Mislim da je Brend usko vezan sa kvalitetom a i okusom ,mogli bi se recimo "okrenuti"
prirodnoj izvorskoj vodi ,koje u Bosni ne manjka ,ali ti je potrebna promidžba i valjda i ispitivanje njene kvalitete
prirodnoj izvorskoj vodi ,koje u Bosni ne manjka ,ali ti je potrebna promidžba i valjda i ispitivanje njene kvalitete
Ostalo je cutanje.
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120399
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6970 times
- Been thanked: 7897 times
- Status: Offline
Re: Zaštita proizvoda/brendiranje
Visočka pečenica zaštićen brend: Kupci će sada lakše prepoznati pravi proizvod
online
- Taare
- greatest
- Posts: 32341
- Joined: 19 Nov 2019, 13:51
- Has thanked: 6107 times
- Been thanked: 4410 times
- Status: Offline
Re: Zaštita proizvoda/brendiranje
Kvalitet je ispitan i mogu ti reći da je vrhunski.
Jedna vitinka je kvalitetnija od gotovo svih voda na eu tržištu. Jedino ko je blizu kvaliteta vitinke je evian i to onaj namijenjen njemačkom tržištu. Isti je sa posebnog izvora.
Svi mi se morete obratit
- KREMENAC
- Aktivni forumaš
- Posts: 3115
- Joined: 27 Jul 2018, 02:43
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Zaštita proizvoda/brendiranje
Krokodil Behko wrote: ↑04 Jun 2020, 10:27Hercegovački duhan dobio međunarodnu zaštitu izvornosti, ali ni to nije sve...
Duhan sorte hercegovački ravnjak upisan je u Međunarodni registar imena porijekla, koji se vodi pri Svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasništvo (WIPO) sa sjedištem u Ženevi, čime je dobio zaštitu izvornosti.
Kako su saopćili iz Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, sa sjedištem u Mostaru, hercegovački duhan registriran je u skladu s Lisabonskim aranžmanom za zaštitu imena porijekla i njihovom međunarodnom registriranju.
"Zaštitom hercegovačkog duhana oznakom geografskog porijekla štiti se njegova autohtonost i vrijednost, što može biti temelj buduće uloge hercegovačkog duhana u razvoju i promociji Hercegovine i jednim dijelom prilika za revitalizaciju prostora na kojima uspijeva ova kultura", navodi se u saopćenju Instituta, prenosi Hina.
Nosilac prava na ime porijekla je Udruženje "Duvan hercegovački ravnjak" iz Gruda.
Hercegovački duhan tako je postao jedan od 13 proizvoda sa zaštićenim geografskim porijeklom u Bosni i Hercegovini, a uz hercegovački med, jedini koji ima ime Hercegovine u predmetu zaštite.
Dolinom Neretve ušao u Hercegovinu
Duhan od kojeg se sitnim rezanjem pravi "škija" za pušenje, proizvodi se na području Hercegovine od 17. stoljeća.
O tome svjedoči i historičar Hrvoje Mandić u širokobriješkom časopisu Vitko.
Prema njegovim navodima, opadanje levantske trgovine natjeralo je Mletačku republiku da 1670. godine potraži bliže veze s turskim zemljama u unutrašnjosti Balkana.
Smatra se da je dolinom Neretve duhan unesen u Hercegovinu.
Na brzi razvoj uzgajanja duhana utjecale su pogodne klimatske prilike, obradivo tlo i niska nadmorska visina.
Brojni su zapisi o snalažljivosti hercegovačkih proizvođača duhana, koji su ga švercali u unutrašnjost zemlje kako bi uspjeli prehraniti svoje porodice.
prve solarne susnice u Europi
You do not have the required permissions to view the files attached to this post.
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120399
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6970 times
- Been thanked: 7897 times
- Status: Offline
Re: Zaštita proizvoda/brendiranje
ČESTITKA DOMOVINI NA POSEBAN NAČIN: Puračka ćaska je prvo tradicionalno jelo proglašeno nematerijalnim kulturnim blagom BiH; Evo kako se pravi
“Pripremila sam meso junetinu. Pripremila sam luk crveni, jednu glavicu, za ovu ćasku, a pripremila sam bijeli, dvije glavice luka. Ima ovdje i lovorov list, ima biber u zrnu, biber sitni, so i klinčići na kraju dođu kada već bude pečeno”.
Sastojci su to neophodni da biste napravili pravu Puračku ćasku, koja se obavezno kuha u zemljanoj zdjeli tri do četiri sata, uz precizne upute.
“Zato jeste specifična i razlikuje se od gulaša. Specifično je također da se stavlja hladna zemljana ćasa na hladnu ringlu ili šporet da bi se postepeno zagrijavala cijela zdjela tako da začini mogu da se prožmu kroz to meso. Služi se u manjim ćasama, odnosno ćaskama i zato se i zove Puračka ćaska”, priča nam Mirha Osmanović, članica KUD Puračić.
“Nema nekih tajnih začina, ali ima svako svoje nešto što doda posebno, ali sve je to poznato i u našoj knjizi Puračka sofra, ima recept kako se priprema”, kazala nam je Jasmina Osmanović, članica KUD Puračić.
A osim knjige, KUD Puračić je ovom tradicionalnom jelu posvetilo i međunarodnu gastromanifestaciju Puračko ćaskanje, koju uspješno realiziraju od 2014.g.
“Istovremeno smo paralelno vršili istaživanja, prikupljanje recepata, receptura, specifičnosti kada je u pitanju njena priprema, kada je u pitanju služenje i tako i 2018. smo pokrenuli faktički proceduru za uvrštavanje Ćaske na listu nematerijalne kultirne baštine”, rekao nam je Hazim Osmanović, predsjednik KUD Puračić.
Što se nedavno i dogodilo.
“Imamo informaciju da je prvo tradicionalno jelo na području BiH i iz tog razloga zaslužuje ovu pažnju. I ono što je posebno, što nas raduje jeste da je to i povodom našeg praznika 1. marta Dana nezavisnosti BiH i da je to možda najbolje što smo mogli pokloniti i BiH građanima TK”, otkriva Kemal Nurkić, direktor Zavoda za historijsko i kulturno naslijeđe TK.
Nakon ovog priznanja, Puračka ćaska se našla i na UNESCO-ovoj preliminarnoj listi svjetske nematerijalne kulturne baštine.
online
- Maja
- Administrator
- Posts: 119644
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5644 times
- Been thanked: 12149 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Zaštita proizvoda/brendiranje
Nikad cula.
Ima li ikakvo nase poznato jelo a da 99 posto ISTOG ne sadrzi luk i meso.
Ima li ikakvo nase poznato jelo a da 99 posto ISTOG ne sadrzi luk i meso.
- Hurija
- Pandora
- Posts: 19647
- Joined: 05 May 2018, 21:21
- Has thanked: 874 times
- Been thanked: 1047 times
- Status: Offline
Re: Zaštita proizvoda/brendiranje
Možfa je bolji okus zbog te zemljane zdjele ,inače karakteristično mi je da se za pojedina jela i pića otkriju sastojci ali ne i omjer.
Ostalo je cutanje.
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120399
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6970 times
- Been thanked: 7897 times
- Status: Offline
Re: Zaštita proizvoda/brendiranje
Livanjski sir dobio oznaku izvornosti u BiH, za izvoz u EU
Nakon što je ranije dobio oznaku geografskog porijekla Livanjski sir dobio je i oznaku izvornosti u BiH i to nakon procesa koji je trajao deset godina.
“To znači da je sir u potpunosti proizveden na području Livanjskog polja, da je napravljen od mlijeka autohtonih pasmina krava i ovaca, da te krave pasu travu na livanjskom području i da je sve u potpunosti domaće. Mnogo nam znači ova oznaka, jer je to još jedan dokaz kvaliteta našeg proizvoda”, kazao je za Klix.ba Jozo Baković, predsjednik Udruženja proizvođača autohtonog livanjskog sira Cincar.
Ono što još čekaju u ovom udruženju jeste izvozni broj, kako bi svoj sir mogli izvoziti u zemlje Evropske unije. Baković očekuje da bi ih komisija mogla posjetiti u augustu, a smatra da su oni ispunili sve zahtjeve kako bi tu kontrolu prošli.
“Mnogo bi nam značilo kada bismo dobili dozvolu za izvoz u zemlje Evropske unije. Cijene u EU su mnogo više nego u Bosni i Hercegovini i zbog toga nam je značajno pozicionirati se na to tržište. Dobijanje izvoznog broja omogućilo bi nam da počnemo izvoziti, ali isključivo do nas bi bilo sve dalje, da li bismo opstali na tržištu EU ili ne. Smatram da tu ne bismo imali problem, jer je naš sir i ranije prepoznat po kvalitetu”, poručio je Baković.
online
- Dori
- Forum [Bot]
- Posts: 22560
- Joined: 12 Nov 2019, 14:35
- Mood:
- Has thanked: 12953 times
- Been thanked: 12592 times
- Status: Online
Re: Zaštita proizvoda/brendiranje
Mogu li čuvene kiseljačke pogačice na UNESCO listu nematerijalne baštine
Zaslužuju li kiseljačke pogačice da se nađu na UNESCO-voj listi nematerijalnih dobara? Ako pitate mještane ovog gradića, svakako da zaslužuju, pogačica, kažu oni, ima svugdje, samo su u Kiseljaku kiseljačke pogačice. Zbog popularnosti koju pogača ima, iz opštine Kiseljak planiraju pokrenuti inicijativu da se uvrsti na listu svjetskih nematerijalnih dobara.
Sa manje ili više kajmaka, na pola ili na četvrtine, kiseljačke pogače uvijek su ukusne. Ključ je u mineralnoj vodi koju u Kiseljaku ne kupuju već sipaju.
“Izvorska voda se koristi, imamo izvor, donosimo vodu, ne ide germa, koristimo se kvas, kajmak je domaći, prije rata se koristio užički, a sada koristimo kajmak iz Fojnice”, objašnjava nam proces pravljenja čuvenih kiseljačkih pogačica Amir Agić, iz pekare Agić.
“Stavimo 100 grama, 150, dupli, kako ko želi. Ispunjavamo želje, ali obično vole punije, da je malo masnije”, pojašnjava nam Božana Čalaga, iz pekare Fijaker.
Naglašava i to da pogačice stignu daleko od ovog gradića u srednjoj Bosni.
“I za Njemačku i Austriju, gdje god svijet krene – nosi ih. Znači da nešto ima”, dodaje Božana Čalaga.
Pekare Fijaker i Agić imaju tradiciju, no sve je više pekara koji prodaju ovaj proizvod. Da posla ima, najbolje govori činjenica da se u pekari Agić samo jednom godišnje gasi drvena peć.
“Za novu godinu nismo radili dva dana i peć se ohladila, pa smo iskoristili priliku da je obnovimo i očistimo, inače je ne gasimo čitavu godinu”, naglašava nam Amir Agić.
Planira se pokretanje inicijative koja bi pogačice uvrstila na UNESCO-vu listu
“Drago nam je da i susjedi i turisti to prepoznaju. Mi smo planirali da pokrenemo inicijativu i obavili razgovore sa Federalnim ministarstvom kulture da probamo našu pogačicu staviti na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine”, saopštila nam je Irena Mrnjavac, iz Opštine Kiseljak.
Rado ih kupuju prolaznici, dijaspora, ali i Kiseljačani, koji više vjeruju tradicionalnim pekarama nego svom umijeću, zato smatraju da zaslužuju da se nađu na UNESCO-voj listi.
“Kiseljačke pogačice su samo u Kiseljaku, samo se tu prave, i zato zavrijeđuju”, naglašava nam mještanka.
“Zašto, zato što je to tradicija. Nismo tu često, ali kad god dođemo, jedemo”, ističe nam jedan od sagovornika.
“Kako znate kada je dobar Kiseljak, kada nije? Kada je ljut, žestok, kada ima svoj ukus, kiselinu onda je dobar, a kada je bljutav, onda je to pola voda”, objasnila nam je mještanka Kiseljaka.
Dobra vijest je da kiseljačke pogačice još nisu poskupile. Od 2008. godine koštaju 2,5KM.
https://ba.n1info.com/vijesti/mogu-li-c ... lhQN7E53wA
Zaslužuju li kiseljačke pogačice da se nađu na UNESCO-voj listi nematerijalnih dobara? Ako pitate mještane ovog gradića, svakako da zaslužuju, pogačica, kažu oni, ima svugdje, samo su u Kiseljaku kiseljačke pogačice. Zbog popularnosti koju pogača ima, iz opštine Kiseljak planiraju pokrenuti inicijativu da se uvrsti na listu svjetskih nematerijalnih dobara.
Sa manje ili više kajmaka, na pola ili na četvrtine, kiseljačke pogače uvijek su ukusne. Ključ je u mineralnoj vodi koju u Kiseljaku ne kupuju već sipaju.
“Izvorska voda se koristi, imamo izvor, donosimo vodu, ne ide germa, koristimo se kvas, kajmak je domaći, prije rata se koristio užički, a sada koristimo kajmak iz Fojnice”, objašnjava nam proces pravljenja čuvenih kiseljačkih pogačica Amir Agić, iz pekare Agić.
“Stavimo 100 grama, 150, dupli, kako ko želi. Ispunjavamo želje, ali obično vole punije, da je malo masnije”, pojašnjava nam Božana Čalaga, iz pekare Fijaker.
Naglašava i to da pogačice stignu daleko od ovog gradića u srednjoj Bosni.
“I za Njemačku i Austriju, gdje god svijet krene – nosi ih. Znači da nešto ima”, dodaje Božana Čalaga.
Pekare Fijaker i Agić imaju tradiciju, no sve je više pekara koji prodaju ovaj proizvod. Da posla ima, najbolje govori činjenica da se u pekari Agić samo jednom godišnje gasi drvena peć.
“Za novu godinu nismo radili dva dana i peć se ohladila, pa smo iskoristili priliku da je obnovimo i očistimo, inače je ne gasimo čitavu godinu”, naglašava nam Amir Agić.
Planira se pokretanje inicijative koja bi pogačice uvrstila na UNESCO-vu listu
“Drago nam je da i susjedi i turisti to prepoznaju. Mi smo planirali da pokrenemo inicijativu i obavili razgovore sa Federalnim ministarstvom kulture da probamo našu pogačicu staviti na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine”, saopštila nam je Irena Mrnjavac, iz Opštine Kiseljak.
Rado ih kupuju prolaznici, dijaspora, ali i Kiseljačani, koji više vjeruju tradicionalnim pekarama nego svom umijeću, zato smatraju da zaslužuju da se nađu na UNESCO-voj listi.
“Kiseljačke pogačice su samo u Kiseljaku, samo se tu prave, i zato zavrijeđuju”, naglašava nam mještanka.
“Zašto, zato što je to tradicija. Nismo tu često, ali kad god dođemo, jedemo”, ističe nam jedan od sagovornika.
“Kako znate kada je dobar Kiseljak, kada nije? Kada je ljut, žestok, kada ima svoj ukus, kiselinu onda je dobar, a kada je bljutav, onda je to pola voda”, objasnila nam je mještanka Kiseljaka.
Dobra vijest je da kiseljačke pogačice još nisu poskupile. Od 2008. godine koštaju 2,5KM.
https://ba.n1info.com/vijesti/mogu-li-c ... lhQN7E53wA
”Fascism is cured by reading and racism is cured by traveling”
- Matan
- Sila nečista
- Posts: 31541
- Joined: 22 Mar 2020, 15:54
- Has thanked: 2680 times
- Been thanked: 5116 times
- Status: Offline
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120399
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6970 times
- Been thanked: 7897 times
- Status: Offline
Re: Zaštita proizvoda/brendiranje
Dori wrote: ↑04 Jan 2022, 21:10 Mogu li čuvene kiseljačke pogačice na UNESCO listu nematerijalne baštine
Zaslužuju li kiseljačke pogačice da se nađu na UNESCO-voj listi nematerijalnih dobara? Ako pitate mještane ovog gradića, svakako da zaslužuju, pogačica, kažu oni, ima svugdje, samo su u Kiseljaku kiseljačke pogačice. Zbog popularnosti koju pogača ima, iz opštine Kiseljak planiraju pokrenuti inicijativu da se uvrsti na listu svjetskih nematerijalnih dobara.
Sa manje ili više kajmaka, na pola ili na četvrtine, kiseljačke pogače uvijek su ukusne. Ključ je u mineralnoj vodi koju u Kiseljaku ne kupuju već sipaju.
“Izvorska voda se koristi, imamo izvor, donosimo vodu, ne ide germa, koristimo se kvas, kajmak je domaći, prije rata se koristio užički, a sada koristimo kajmak iz Fojnice”, objašnjava nam proces pravljenja čuvenih kiseljačkih pogačica Amir Agić, iz pekare Agić.
“Stavimo 100 grama, 150, dupli, kako ko želi. Ispunjavamo želje, ali obično vole punije, da je malo masnije”, pojašnjava nam Božana Čalaga, iz pekare Fijaker.
Naglašava i to da pogačice stignu daleko od ovog gradića u srednjoj Bosni.
“I za Njemačku i Austriju, gdje god svijet krene – nosi ih. Znači da nešto ima”, dodaje Božana Čalaga.
Pekare Fijaker i Agić imaju tradiciju, no sve je više pekara koji prodaju ovaj proizvod. Da posla ima, najbolje govori činjenica da se u pekari Agić samo jednom godišnje gasi drvena peć.
“Za novu godinu nismo radili dva dana i peć se ohladila, pa smo iskoristili priliku da je obnovimo i očistimo, inače je ne gasimo čitavu godinu”, naglašava nam Amir Agić.
Planira se pokretanje inicijative koja bi pogačice uvrstila na UNESCO-vu listu
“Drago nam je da i susjedi i turisti to prepoznaju. Mi smo planirali da pokrenemo inicijativu i obavili razgovore sa Federalnim ministarstvom kulture da probamo našu pogačicu staviti na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine”, saopštila nam je Irena Mrnjavac, iz Opštine Kiseljak.
Rado ih kupuju prolaznici, dijaspora, ali i Kiseljačani, koji više vjeruju tradicionalnim pekarama nego svom umijeću, zato smatraju da zaslužuju da se nađu na UNESCO-voj listi.
“Kiseljačke pogačice su samo u Kiseljaku, samo se tu prave, i zato zavrijeđuju”, naglašava nam mještanka.
“Zašto, zato što je to tradicija. Nismo tu često, ali kad god dođemo, jedemo”, ističe nam jedan od sagovornika.
“Kako znate kada je dobar Kiseljak, kada nije? Kada je ljut, žestok, kada ima svoj ukus, kiselinu onda je dobar, a kada je bljutav, onda je to pola voda”, objasnila nam je mještanka Kiseljaka.
Dobra vijest je da kiseljačke pogačice još nisu poskupile. Od 2008. godine koštaju 2,5KM.
https://ba.n1info.com/vijesti/mogu-li-c ... lhQN7E53wA
Kako je nematerijalna?
Kako će dokazati, da je njihovo?
online
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 9 guests