Ma dobro de. To je sve bezveze. To treba na vrijeme zaštititi ali u pitanju je i tržište. Eto i Slovenci su brendirali ćevape a sada eto i HR. U čemu je stvar? A znamo i ti i ja da su bosanski ipak pravi i najbolji.Katja wrote:Ne znam kako se sve to gleda...Krokodil Behko wrote:Ako je vino poteklo u Istri onda je Istarsko. LogičnoKatja wrote:A što je s tobom? Mislim da si me nešto krivo razumio... dakle pričam o tome da sortu terano koriste sva tri naroda.Krokodil Behko wrote: To je Ilirska država. Tu je živio narod Histri po kojem je kraj i dobio ime. Ne znam šta sad talijani imaju s tim. Jeste da su Histri bili Iliri tek u širem smislu ali sigurno nisu bili Romani.
Mi to vino radimo u Istri, Talijani u Friuli-Venezia-Giulia (imaju čak i put "Strada del vino Terrano") a Slovenci... ne znam di. Valjda Mrki zna.
A zašto Talijani ponekad terano zovu istriano ... ne znam. Možda su trsove donijeli nekad davno iz Istre...
Isto tako Talijani ako uzmu dalmatinera pa ga počnu uzgajati na Sardiniji on ne može biti "sardinijaner"
Evo, neki dan gledam reportažu o našem vinu Vrbnička žlahtina (iz gradića Vrbnika na otoku Krku). I zamisli, jedan Čeh ili Slovak, ne mogu se točno sjetiti, je odlučio pokušati zaštiti ime Vrbnička Žlahtina i prodavati kao svoje vino. Uzeo je sortu vrbničkog grožđa, preselio u svoju zemlju i tamo je uzgaja.
E sad, ako mu to uspije, ja neću njega kriviti nego opet nas što nismo zaštitili svoje vino.
Zaštita proizvoda/brendiranje
Moderator: Krokodil Behko
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120417
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6975 times
- Been thanked: 7908 times
- Status: Offline
Re: Tri bh. mosta među pedeset najljepših na svijetu
online
Re: Tri bh. mosta među pedeset najljepših na svijetu
Nema veze na način na koji si ti pokušala al zato ima veze na način koji sam ja pomenuo u smislu da su Slovenci digli zbog jedne kobasice i vina a BiH šuti a ti si počela pisati kako to nema smisla i spodbijati ono što se baš i ne može.Pa normalno da nema veze... samo zaboravljaš, ti si to spomenuo i povezao.
Najzaslužniji za slobodu naše zemlje su danas bez posla, gladni i žedni!
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM
Re: Tri bh. mosta među pedeset najljepših na svijetu
Možeš li ipak pronaći tko je točno zaštitio ćevape kao svoje, budući da ako si to izjavila onda valjda o tome nešto znaš i iza toga stojiš?Nela wrote:Hrvati, nisam trazila po netu i ne da mi se, ali je bilo prosle godine u novinama i znam da se vodila prava polemika oko toga a kasnije, naravno, kao i inace, pojeo vuk magarca.Katja wrote:Gdje, tko?Nela wrote:Jos prosle godine su cevape deklarisali i zastitili kao svoje staro, domace jelo
Zaista nisam znala.
Evo tražim po netu... priznajem da nisam sposobna naći. Možeš li mi pomoći budući da znaš nešto detaljnije?
Doduše, sad si pak napisala da ipak nisu zaštitili pa .... moram priznati da te baš ne razumijem.
Ja sam sad malo opet kopala i da je službeno ured Ministarstva ušao u postupak podnošenja zahtjeva za registraciju oznake izvornosti (uređeno prema posebnim aktima o zaštiti) onda bi to stajalo u izvješću... a toga jednostavno nema.
Dakle, kad kažeš Hrvati onda govoriš na državnoj razini.... zato te i molim da mi kažeš nešto detaljnije jer me stvarno zanima, eto.
Re: Tri bh. mosta među pedeset najljepših na svijetu
Ma šta god... ovo je sve oftopikmrki62 wrote:Nema veze na način na koji si ti pokušala al zato ima veze na način koji sam ja pomenuo u smislu da su Slovenci digli zbog jedne kobasice i vina a BiH šuti a ti si počela pisati kako to nema smisla i spodbijati ono što se baš i ne može.Pa normalno da nema veze... samo zaboravljaš, ti si to spomenuo i povezao.
Ja se ispričavam ... evo nek se vratimo na temu o lijepim BiH mostovima.
Re: Tri bh. mosta među pedeset najljepših na svijetu
Katja, ne znam ko tacno, ne znam koji je grad u pitanju, rekla sam vec Hrvatska. A ako nisi skontala vuk pojeo magarca, odnosilo se na to da su se Bosanci bunili ali da nista konkretno nisu uspjeli i usutili se.
Stvarno, ali stvarno nisu mi toliko zanimljivi da pamtim svaki detalj, koji je grad sta i sl. a jos manje da kopam po nekim ministarstvima.
Ako ti vec imas vremena zamarati se svakom stvari tako, bujrum, ja nemam vremena a ni volje.
Znam sigurno, kao sto sam rekla da se o tome pisalo i polemisalo.
Stvarno, ali stvarno nisu mi toliko zanimljivi da pamtim svaki detalj, koji je grad sta i sl. a jos manje da kopam po nekim ministarstvima.
Ako ti vec imas vremena zamarati se svakom stvari tako, bujrum, ja nemam vremena a ni volje.
Znam sigurno, kao sto sam rekla da se o tome pisalo i polemisalo.
Nervira me kad je covjek govno a ponasa se k'o Rafaelo kuglica
- offshore_kompanija
- Na probnom
- Posts: 10
- Joined: 10 Oct 2013, 09:39
- Location: Panama City, Panama
- Contact:
- Status: Offline
Re: Zaštita proizvoda/brendiranje
PROSECCO® je zaštitni znak, ali i ne potiče iz Hrvatske direktno, već iz okoline Trsta sudeći po Wikipediji: http://en.wikipedia.org/wiki/ProseccoKrokodil Behko wrote:Nema više prošeka, ljekovitog bilja i paškog sira
Nedozvoljeno korištene zaštitnih znakova ima svoje posljedice. Nisu Hrvati koji to gube, već samo pojedinci koji su prodavali prošeko koristeći tako nedozvoljene zaštitne znakove. Postoje i kolektivni zaštitni znakovi koji se onda mogu koristiti od kolektiva koji takva vina proizvodi.
Hajdemo sad uzeti primjere koji se dešavaju u Bosni. Odete u Beograd i nađete recimo "Sarajevski ćevapi" ili "Banjalučki ćevapi", pa onda u raznim gradovima BiH: "Banjalučki ćevapi". To nikako ne mogu biti stvarno banjalučki ćevapi, ali se tako reklamiraju u drugim gradovima, mentalitet je takav da se u Bosni i tako i na Balkanu, koriste bespravno tuđi zaštitni znakovi. Recimo "Banjalučki ćevap" bi trebao biti kolektivni zaštitni znak ugostitelja u Banja Luci.
Recimo "Venecijanske maske" proizvode se svuda po Italiji i uopšte nisu djelo i rad ruku umjetnika iz Venecije. Znači reklamiraju se pogrešno, konačni korisnici dobivaju lošiji kvalitet ili neprovjereni kvalitet vina, maski, ćevapa sa svinjetinom i tako dalje. Leskovačka pljeskavica sa sojom i nije baš "leskovačka" ako je kupujete u Zagrebu, pa je onda još i puna svinjetine.
Tako je sasvim opravdano da se uvedu pravila i da se u Hrvatskoj napravi red po pitanju korištenja zaštitnih znakova.
Za korištenje biljki i alternativnog liječenja, to je sasvim druga priča, koju nikako ne odobravam, jer današnja kompletna medicina proizilazi iz starih načina i stare medicina koja je zasnovana na biljkama i prirodnim preparatima. Tu se radi o monopolu farmaceutske industrije, koja sve više zasniva svoje poslovanje na raznoraznim patentima, znači tu se radi o prodaji nekog lijeka koji je patentiran i koji niko drugi ne smije da prodaje, barem prvih 10-20 godina. Sastojci mogu biti jednostavni, ali ukoliko bi bili suviše jednostavni, kao "čaj od zove", onda se gubi tržište, monopol i profit.
Nigdje u Evropskoj uniji nije zabranjeno prodavati bilje, čajeve i slično, ali je zabranjeno tvrditi da neka biljka liječi određene bolesti ukoliko ne postoje naučne studije o tome. Što na jedan način i jeste ispravno. Napraviti naučne studije nije tako teško. Upravo na taj način se danas i prodaju u apotekama ljekovi na prirodnoj bazi, kao recimo bijeli luk i drugi preparati kompletno prirodni. Ali, takvi su prošli procedure, tako da budu dostupni svim građanima na ispravan način.
Ako kupujete čaj, kako znate šta je stvarno unutra? Proizvod nije dovršen, možda je stajao u regalima i 10 godina, da to ne znate. Zato postoje procedure pakovanja i određivanja kvalitete. Kad su uslovi izmireni, svi prirodni proizvodi mogu da dođu na tržište. To se vrlo traži, poželjno je, cijela Evropa kupuje prirodne proizvode. Ali, ne mogu se kupovati od baba koje sjede po ćoškovima. Moraju proći svoje procedure.
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120417
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6975 times
- Been thanked: 7908 times
- Status: Offline
Zašto ova zemlja ne brendira ono najbolje što ima?
Bosanska sofra samo čeka da postane apsolutni HIT!
Univerzitetski profesor Enes Kujundžić ove godine je objavio knjigu pod nazivom 'Sofra: Starinsko bosansko kulinarstvo iz kulturološke perspektive'. Pored brojnih recepata, publikacija sadrži tekstove o društvenom značaju sofre, odnosno stola za ručavanje, u svakodnevnom životu bh. naroda. Povod autoru da napiše knjigu je činjenica da, iako je potpisala UNESCO-vu Konvenciju o zaštiti nematerijalne kulturne baštine, Bosna i Hercegovina još nije počela sa primjenom ovog dokumenta. Drugim riječima, stara bosanska kuhinja još nije međunarodno priznata kao brend bh. tradicije.
„Ja ne vidim puno nastojanja u tom pravcu, jer prvi bi korak bio snimanje stanja te vrste baštine u Bosni i Hercegovini. Za sada je uspjelo da zmijanjski vez bude uvršten na respektabilnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine. Mislim da se nešto radi i po pitanju konjičkog drvorezbarstva, zatim ramske nošnje, a moje stajalište je da bi u tu listu trebali da budu uvršteni i sevdalinka, kao i starinsko bosansko kulinarstvo“, objašnjava Kujundžić.
Međutim, prema riječima Kujundžića, kulinarstvo treba posmatrati u širem kontekstu Balkana i različitih uticaja Istoka i Zapada, ali, postoje odlike karakteristične samo za bh. kulinarstvo. Prvi tragovi datiraju iz perioda srednjeg vijeka.
„Recimo, kada se jedna bosanska princeza udavala za jednog njemačkog princa, ona je u svom čeizu, a čeiz je ruho, nosila različite vrste posuđa. To u stvari pokazuje da je to posuđe korišteno na dvorovima domaćih plemića, kraljeva, kraljica itd.“
S druge strane, podaci iz osmanskog perioda donose pregršt informacija, pa i o tome čime su se hranili ondašnji bh. narodi.
„O tome piše, recimo, Evlija Čelebija, zatim Bašeskija, u svom Ljetopisu. Malo je poznato da je na sarajevskoj čaršiji bilo korišteno tri vrste pirinča za spremanje različitih jela. Spominje se i neka vrsta crvenog pirinča, što mi danas, praktično, nemamo. Naravno, austrougarski period je donio svoje specifičnosti u kulinarsku tradiciju Bosne i Hercegovine. Kasnije, dvadeseto stoljeće svjedoči pojavu niza kuhara-vodiča u tu vrstu tradicije. Posebno trebamo biti zahvalni gospodinu Lakišiću, koji je napravio knjigu koja se zove 'Bosanski kuhar', i ta knjiga je, zajedno sa knjigom 'Kako nastaje naučno djelo' profesora Šamića, jedna od najizdavanijih knjiga u našoj zemlji. Naravno, tu je i knjiga dr. Sadikovića, 'Narodno zdravlje'. Ta vrsta literature je, znači, jako popularna u narodu.“
Međutim, knjiga Enesa Kujundžića, kako i sam autor kaže, nije klasična kuharica. Ona je, zapravo, pokušaj autora da to pitanje smjesti u široki kulturni kontekst. Uključiti obrazovni proces u istraživanje ove tematike od ključnog je značaja.
„Zato ova knjiga i nosi taj dodatak – 'iz kulturološke perspektive'. Tu, naravno, nije u pitanju samo opis starinskog bosanskog kulinarstva na jednoj elementarnoj razini, nego je tu u pitanju i ambijent u kojem se sve to odvijalo.
Recimo, ima ovdje jedan tekst iz Bosanske Krajine, u kome Fejzbeg Kulinović govori o tome šta je to pilav, kako se to dešava itd.
On je ovaj svoj tekst objavio u Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena. Mislim da prelaz iz XIX u XX stoljeće predstavlja doba u kome se dešavaju brojne kulturne promjene i naravno, dolazi do izražaja interes ljudi za snimanje na terenu – šta se to u tradicijskoj kulturi dešavalo.
Mi smo tek na početku da ovu temu razmatramo na jednoj razini koja bi omogućila da i šira javnost stekne uvid u to.
Ja smatram da bismo mi mogli malo da revitaliziramo i naše stare bosanske čaršije kroz to, da ljudi imaju osjećaj da to starinsko bosansko kulinarstvo i starinska kultura – da to nije ništa prevaziđeno, čega se treba stidjeti.
Treba ustvari vidjeti šta je tu relevantno za savremeno doba i za budućnost", kaže Kujundžić.
Bosna i Hercegovina, kao članica Savjeta Evrope i UNESCO-a, poznaje načine kako da odredi šta je njena materijalna i nematerijalna baština.
Raznolikosti krase ovu zemlji, ali tog značaja još uvijek nije svjesna ni aktuelna vlast, zaključuje Enes Kujundžić.
(DEPO PORTAL)
online
- drugrankovic
- Inventar foruma
- Posts: 6282
- Joined: 14 May 2014, 10:18
- Status: Offline
Re: Zašto ova zemlja ne brendira ono najbolje što ima?
izvanredna kuhinja nema sta
"Ja, koji sam sve prisluškivao, od skupštine do spavaće sobe, zadnji sam saznao šta mi se sprema.”
- Konsultant
- Legenda foruma
- Posts: 11187
- Joined: 22 May 2011, 10:40
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Zašto ova zemlja ne brendira ono najbolje što ima?
Zar je samo bos. kuhinja najbolje? Svaki kraj je poznat po necemu. Sve to treba objediniti,brendirati.
Re: Zašto ova zemlja ne brendira ono najbolje što ima?
I požuriti ....jednom kad se ćevap brandira, možeš ga samo tužno ispratiti ( samo primjer)
znam kako su talijani slovencima poslije zabranjivali neke vrste vina, pa i pršut, nazivati izvornim imenom....jer su prije brandirali i zaštitili.
znam kako su talijani slovencima poslije zabranjivali neke vrste vina, pa i pršut, nazivati izvornim imenom....jer su prije brandirali i zaštitili.
Habibti, ya nour el - ain...
- drugrankovic
- Inventar foruma
- Posts: 6282
- Joined: 14 May 2014, 10:18
- Status: Offline
Re: Zašto ova zemlja ne brendira ono najbolje što ima?
slovenija je otkupila srpsku manastirku... cuvenu shljivu... sad to slovenacki brend
treba zastiti i odrzavati svoje, al kad si glup i ne cjenish ko te jebe...
m ovo sto vidjeh rekoh... izvnredno... u bosni ima te raznolikosti bas... ada je raznolikost svudje skoro na ovi prostoria...
treba zastiti i odrzavati svoje, al kad si glup i ne cjenish ko te jebe...
m ovo sto vidjeh rekoh... izvnredno... u bosni ima te raznolikosti bas... ada je raznolikost svudje skoro na ovi prostoria...
"Ja, koji sam sve prisluškivao, od skupštine do spavaće sobe, zadnji sam saznao šta mi se sprema.”
- drugrankovic
- Inventar foruma
- Posts: 6282
- Joined: 14 May 2014, 10:18
- Status: Offline
Re: Zašto ova zemlja ne brendira ono najbolje što ima?
slovenija je otkupila srpsku manastirku... cuvenu shljivu... sad to slovenacki brend
treba zastiti i odrzavati svoje, al kad si glup i ne cjenish ko te jebe...
m ovo sto vidjeh rekoh... izvnredno... u bosni ima te raznolikosti bas... ada je raznolikost svudje skoro na ovi prostoria...
treba zastiti i odrzavati svoje, al kad si glup i ne cjenish ko te jebe...
m ovo sto vidjeh rekoh... izvnredno... u bosni ima te raznolikosti bas... ada je raznolikost svudje skoro na ovi prostoria...
"Ja, koji sam sve prisluškivao, od skupštine do spavaće sobe, zadnji sam saznao šta mi se sprema.”
- drugrankovic
- Inventar foruma
- Posts: 6282
- Joined: 14 May 2014, 10:18
- Status: Offline
Re: Zašto ova zemlja ne brendira ono najbolje što ima?
slovenija je otkupila srpsku manastirku... cuvenu shljivu... sad to slovenacki brend
treba zastiti i odrzavati svoje, al kad si glup i ne cjenish ko te jebe...
m ovo sto vidjeh rekoh... izvnredno... u bosni ima te raznolikosti bas... ada je raznolikost svudje skoro na ovi prostoria...
treba zastiti i odrzavati svoje, al kad si glup i ne cjenish ko te jebe...
m ovo sto vidjeh rekoh... izvnredno... u bosni ima te raznolikosti bas... ada je raznolikost svudje skoro na ovi prostoria...
"Ja, koji sam sve prisluškivao, od skupštine do spavaće sobe, zadnji sam saznao šta mi se sprema.”
Re: Zašto ova zemlja ne brendira ono najbolje što ima?
A jbga ....skužili smo od prve
zlovenci su to
zlovenci su to
Habibti, ya nour el - ain...
Re: Zašto ova zemlja ne brendira ono najbolje što ima?
To nisam čuo ali ne bi me iznenadilo.....eu zakonodavstvo uvjetuje zaštitu autohtonih proizvoda....i kako se pomiče granica prema jugu i istoku tako ide taj val brandiranja....znam da je bila frka s hrvatima.....ovi (slovenci) zaboravili brandirati kranjsku kobasicu, koja je fkt institucija u slovenskoj kuhinji, a hrvati to učinili iako je ono....niđe veze s hrvatskomBijeli badem wrote:zar slovenici nisu brendirali i ajvar i zaštitili kao svoj proizvod
Mada iskreno....puca mi ona stvar tko šta drži u svom registru
...dok ja imam za što kupiti
što se mene tiče, može i singapurska teletina ispod peke
Habibti, ya nour el - ain...
Re: Zašto ova zemlja ne brendira ono najbolje što ima?
Vrlo moguće....ja znam za epizodu na relaciji cro-slo ....
Habibti, ya nour el - ain...
- greeneyes
- Hadžija
- Posts: 90760
- Joined: 19 Jan 2013, 21:17
- Location: Ispod šljive na sred njive.
- Has thanked: 6125 times
- Been thanked: 6702 times
- Status: Offline
Re: Zašto ova zemlja ne brendira ono najbolje što ima?
Pita, pita, nije burek.SPINERKA wrote:
piletina nije nas specijalitet
Samo sabura
- vila
- Forum [Bot]
- Posts: 14921
- Joined: 08 May 2014, 08:45
- Has thanked: 442 times
- Been thanked: 797 times
- Status: Offline
Re: Zašto ova zemlja ne brendira ono najbolje što ima?
Zato sto postupak brendiranja i prava na naziv nije ni jednostavan ni jeftin
A ne znam koliko se tu radi o prisvajanju,,,npr.ne mogu talijani reci da je prsut njihov autohtoni proizvod kad ima i istarsji i dalmatinski prsut
I upravo istarski ima oznaku izvornosti,,,a to je bitno u ciloj prici
Koliko ja znam spor se vodio i oko kulena,,,i baranjski kulen je koliko znam vec dobio potvrdu o izvornosti
A ne znam koliko se tu radi o prisvajanju,,,npr.ne mogu talijani reci da je prsut njihov autohtoni proizvod kad ima i istarsji i dalmatinski prsut
I upravo istarski ima oznaku izvornosti,,,a to je bitno u ciloj prici
Koliko ja znam spor se vodio i oko kulena,,,i baranjski kulen je koliko znam vec dobio potvrdu o izvornosti
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 18 guests