Judaizam

[Venera]

Screenshot_20210530-101858.png

The Supreme God je klasična pojava u politeizmu, Gog of all gods.

[Mutevelija]

Screenshot_20210530-101858.png

The Supreme God je klasična pojava u politeizmu, Gog of all gods.

Ma.to.je ona zapovijed nemaj drugih bogova osim mene jednog jer Bog Jahve je ljubomoran.
Koja ono bjese po redu?

[Venera]

U svim semitskim jezicima El je bio uobičajeni, opći naziv za (bilo koje) božanstvo ili (u kanaanskom politeizmu) bilo

kojeg boga. (Islamski naziv za Boga Alah također ima ovaj korijen “EL”, te bi Alah mogao značiti “uzvišeni, moćni”).

Stari izraelci su to kratko i jasno ime pridjenuli svom Bogu, “Bogu otaca” – za njih je On El nad El-ovima.

“Ja sam Bog (EL), Bog (ELOHE) tvoga oca.” (Post46).

Kad su Izraelci došli u kanaan i susreli se s tim mjesnim bogovima, vrlo su ih lako prihvaćali, ali su pod tim nazivom oni

uvijek štovali svoga vlastitog Boga, “Boga otaca”. Oni nisu vidjeli nikakve razlike između svog Boga i Boga kojeg su

kanaanci štovali pod raznim imenima i na raznim mjestima.(str.43)


Izra+el (יִשְׂרָאֵל) je složenica od “El” + “hrvanje”, te je jedno od tumačenja imena “onaj koji se hrva/bori s El-om (Bogom)”

(knjiga Postanka 32,28 kaže da je Jakov dobio ime nakon hrvanja s Bogom: »Više se nećeš zvati Jakov, nego Izrael, jer si

se hrabro borio i s Bogom i s ljudima i nadvladao si.«).


Stari zavjet, a posebno elohistička predaja, taj naziv pridaju Bogu Jahvi koji u svojoj osobi ispunjava odlike svih bogova. Izrael pod tim pojmom izražava univerzalnost Boga.

“Jer Jahve, Bog vaš (hebr.: ELOHEKEM), Bog (hebr.: ELOHE) je nad bogovima (hebr.: HA-ELOHIM), Gospodar (adone) nad gospodarima (ha-adonim), Bog (ha-EL) velik (ha-gadol), jak (ha-gibor) i strašan (ha-nora)…” (Pnz 10, 17).

Mojsiju se Bog ukazao kao Jahve. Jahve je Bog Otac.

Današnji judaizam je spoj oboje.

Kako kao Otac , mada slusao sma Daniela Lapina i on naziva sve ljude Bozijom djecom, a samo Jevreje odabranom, a i krscani tako kazu saamo.dijete si.Bozije ali ces se spasiti ako priznas da je Isus razapet na krizu zbog tebe.
Jevreji ovo podsmijavaju.

Moramo znati hebrejski jezik i pismo. da bi mogli znati sta koja rijec znaci a ne sta je prevedeno na hrvatski jezik od strane nekog svećenika ili na srpski od nekog patrijarha

Nisu izabrani već great nation, goy gadol, ali holy nation, goy kadosh se odnosi na sve, ne isklj7čivo Izraelite.

[Venera]

The Supreme God je klasična pojava u politeizmu, Gog of all gods.

Ma.to.je ona zapovijed nemaj drugih bogova osim mene jednog jer Bog Jahve je ljubomoran.
Koja ono bjese po redu?

Ne nije, jer su tadašnja plemena imali svoje božanstva i jednog Boga.

[Mutevelija]

Kako kao Otac , mada slusao sma Daniela Lapina i on naziva sve ljude Bozijom djecom, a samo Jevreje odabranom, a i krscani tako kazu saamo.dijete si.Bozije ali ces se spasiti ako priznas da je Isus razapet na krizu zbog tebe.
Jevreji ovo podsmijavaju.

Moramo znati hebrejski jezik i pismo. da bi mogli znati sta koja rijec znaci a ne sta je prevedeno na hrvatski jezik od strane nekog svećenika ili na srpski od nekog patrijarha

Nisu izabrani već great nation, goy gadol, ali holy nation, goy kadosh se odnosi na sve, ne isklj7čivo Izraelite.

Pa to izabrani poslanicima, a to goy kadosh je valjda zbog Noe .
Jesi li vidila Noin zakon?

[Mutevelija]

Ma.to.je ona zapovijed nemaj drugih bogova osim mene jednog jer Bog Jahve je ljubomoran.
Koja ono bjese po redu?

Ne nije, jer su tadašnja plemena imali svoje božanstva i jednog Boga.

Pa i arapi su imali pored sto su vjerovali u Allaha tad se spominje bog Hubal, pa onda la manat bozica la uzat .
I to je bilo ilah bogovi , ali Allah je doslo kao la ilahe ilellah.

Nema drugog boga osim Boga.

[Venera]

Ne nije, jer su tadašnja plemena imali svoje božanstva i jednog Boga.

Pa i arapi su imali pored sto su vjerovali u Allaha tad se spominje bog Hubal, pa onda la manat bozica la uzat .
I to je bilo ilah bogovi , ali Allah je doslo kao la ilahe ilellah.

Nema drugog boga osim Boga.

Da Supreme God nije jednakost za jednog Boga, već Boga iznad ostalih bogova/božanstava.

Allah je u sustini značenja močan ili svemočan, razumljivo, isto kao i Elohim.

Kasnije je Allah opisan kao jedan Bog, bez prisustva drugih božanstava.

[Venera]

Nisu izabrani već great nation, goy gadol, ali holy nation, goy kadosh se odnosi na sve, ne isklj7čivo Izraelite.

Pa to izabrani poslanicima, a to goy kadosh je valjda zbog Noe .
Jesi li vidila Noin zakon?

Nisam

Izabranost je prejak pojam.

[Mutevelija]

Pa to izabrani poslanicima, a to goy kadosh je valjda zbog Noe .
Jesi li vidila Noin zakon?

Nisam

Izabranost je prejak pojam.

Eno vrni se par stranica ili ukucaj Noahide laws. I vidjeti ces.

[Venera]

Nisam

Izabranost je prejak pojam.

Eno vrni se par stranica ili ukucaj Noahide laws. I vidjeti ces.

Provjerila sam, možda.

A u vezi izabranosti, to je isključivo ideja, a ne činjenica.

[Mutevelija]

Eno vrni se par stranica ili ukucaj Noahide laws. I vidjeti ces.

posting.php?mode=quote&f=12&p=2912313#
Provjerila sam, možda.

A u vezi izabranosti, to je isključivo ideja, a ne činjenica.

NEgo kako ti znas ovoliko o Judaizmu


NEk ovo bude tajna nas govorila si da imas rodbine neke.

[ironman]

Ja mislio ovo o dzudou nesto kungfu...

[Venera]

posting.php?mode=quote&f=12&p=2912313#
Provjerila sam, možda.

A u vezi izabranosti, to je isključivo ideja, a ne činjenica.

NEgo kako ti znas ovoliko o Judaizmu


NEk ovo bude tajna nas govorila si da imas rodbine neke.

Imam, ali moje prezime jednako imaju Jevreji sa Balkana.

[Remzudin]

Imam jedno pitanje

kako se kod nas zove ona kistra koju je Moses
napravio da strpa one 2 kamene plate ?

Njemci je zovu Bundeslade

[Duh]

kovceg saveza ili daytonski sporazum.

[Mutevelija]

Deset zapovijedi (Knjiga izlaska)

“Ja sam Jahve, Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje egipatske, iz kuće ropstva.

Nemoj imati drugih bogova osim mene (suprotnost mnogoboštvu).

Ne pravi sebi lika ni obličja bilo čega što je gore na nebu, ili dolje na zemlji, ili u vodama pod zemljom (zabrana idoloplonstva).

Ne klanjaj se niti im služi…

Ne uzimaj imena Jahve uzalud…

Sjeti se da svetkuješ dan gospodnji. Šest dana radi… A sedmoga dana je subota, počinak posvećen Jahvi, Bogu tvojemu…

Poštuj oca i majku, da imadeš dug život na zemlji koju ti da Jahve, bog tvoj.

Ne ubij.

Ne učini preljuba.

Ne ukradi.

Ne svjedoči lažno na bližnjega svoga.

Ne poželi žene bližnjega svoga, ni sluge njegove, ni sluškinje njegove, ni vola njegova…”

[Mutevelija]

Temple Mount entry restrictions are restrictions on entering the Temple Mount/Haram al-Sharif in Jerusalem, which is a holy place for Muslims, Jews, and Christians.[1][2] At present, the Government of Israel controls access to the site, an Islamic religious endowment that lies under the management of the Jordan-based Jerusalem Islamic Waqf.[3][4] There are entry limits to the Temple Mount for political and security reasons. In addition, Jewish religious law imposes restrictions on religious Jews on entering the compound








Sign on behalf of the Chief Rabbinate of Israel, warning of the halakhic prohibition to enter the Temple Mount, with some ambiguity whether gentiles are supposed to obey this rule too.
After Israel captured the site in 1967, the Chief Rabbinate of Israel announced that entering the Temple Mount was forbidden to Jews, in accordance with a halakhic prohibition against temei ha'met (Impurity by contacting the dead, cemeteries etc.). The ancient ban on Jews, other than a high priest, entering the zone of the Holy of Holies was confirmed, with the consideration also that, since the exact location of the Second Temple was unknown, any Jew walking through the site would be at grave risk of inadvertently treading on the ground of the Holy of Holies in error.

According to Maimonides, all must still show the same respect (fear) for the Temple which it commanded before its destruction. He added that, "[n]o one may enter it except the places that one is permitted to enter."[15] There is an ongoing ideological and halakhic debate whether it is permissible or forbidden to enter the Temple Mount. On one side stand those (mainly Haredi) who prohibit the entry to all persons in all areas of the Mount, in fear that a visitor might enter the Temple location. On the other side, there are those who do not see, based on the same halakha, any wrongdoing in Jews entering the Temple Mount while observing the halakhic purity laws, and getting only to certain areas of the Mount. Additionally there are others (mainly Religious Zionists) who even see visiting the site as a Mitzvah, meaning prayer there should be considered a religious duty.[16]

[Mutevelija]

Prije 200 godina sarajevski muslimani su spasili sugrađane Jevreje

Pokazujući kako i moćno carstvo može pokleknuti pred snagom bosanskog komšiluka, na današnji dan, 2. novembra, prije 200 godina, sarajevski muslimani spasili su najuglednije Jevreje, svoje komšije, od sigurne smrti.

Piše: Faruk Vele

Riječ je o nevjerovatnom događaju s početka 19. stoljeća kada su sarajevski Bošnjaci, rizikujući živote i izlažući se pogibelji da budu proglašeni pobunjenicima, murtedima (otpadnicima od vjeret), ustali protiv osmanske vlasti, tačnije tadašnjeg Ruždi-paše, kako bi, pravdoljubivošću i komšijskim čojstvom, iz tamnice oslobodili nepravedno zatočenog rabina Mošu Danona i još deset sarajevskih Jevreja.

Biti čovjek
Ispisali su tog dana uistinu važne stranice priče o toleranciji u Sarajevu, bosanskim vrijednostima, ispunjene čovjekoljubljem i tolerancijom - po svaku cijenu, a kojeg Jevreji u Sarajevu i danas obilježavaju kao "Sarajevski purim". Na sličan način, i sa sličnim motivima, kako se u obilježavaju Beogradski i Dubrovački purim.


"Biti uvijek čovjek, brinuti se o bližnjem svom, bez obzira kojem narodu pripada i na koji način i u kojoj bogomolji se moli Bogu, ustati protiv nepravde, bez obzira ko je provodi, je nešto što je krasilo vjekovima dobrosusjedske odnose u ovoj zemlji koja je za Istok bila prva tačka Zapada, a za Zapad početak Istoka", zapisao je Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u brošuri koja govori o Moši Danonu i njegovom životu iz koga je proistekla priča Sarajevska Megila.

Profesor Eliezer Papo, nerezidentni rabin za Bosnu i Hercegovinu, ranije je kazao za naš portal da je to jedna od izvanrednih primjera suživota između Jevreja i muslimana.

"To je vrlo poučan primjer da stvari između Jevreja i muslimana ne moraju da izgledaju onako kako izgledaju danas u sklopu jevrejsko-palestinske borbe oko komada zemlje, nego mogu da izgledaju i drugačije, čemu nas uči tradicija", rekao je Papo.

Evo, priča ide ovako. Bio je, kaže nam Papo, Jevrej koji se "nekad zvao Moše i po rodu Havijo", a koji je prešao na islam. Ovaj je u vrijeme sultana Mahmuda, tvrdio da mu se u snu javio poslanik Muhamed a. s., pa je poslije toga, vjerovatno u nastojanju da dođe do privilegija, postao derviš po imenu Ahmed.Ovaj islamizirani Jevrej je počeo da hoda po travničkim selima i pobunjuje narod, i to je ono što se u islamskom vjerskom pravu zove fesad ili fitna", objašnjava Papo.

Prema jevrejskim izvorima, on je nagovarao i bosanskog namjesnika Derviš-pašu da "udari velike poreze na Jevreje, da bi ih mučio mukama različitim", a kako bi se osvetio narodu iz kojeg je potekao i kod kojih je "izgubio čast".

"S obzirom na to da je Osmansko carstvo bilo hilafet, odnosno kalifat, te da ne postoji nikakva razlika između vjerskog i političkog, samim tim je radikalna vjerska interpretacija i politički problem, pa njega tadašnji vezir smakne", dodaje Papo.

Sljedbenici tog Derviša Ahmeda u Travniku "tugovahu za njim dugo i čekahu da bi se osvetili Jevrejima", jer su smatrali da su oni "potkupili pašu i nagovarali ga da bi počinio zlo". Kada je sultan zamijenio Derviš-pašu i u Bosnu uputio Ruždi-pašu, dobili su priliku...

"On je čuo da je jedan Jevrej, odnosno derviš Ahmed, pogubljen na bigajri-hak jer su ga, navodno, Jevreji optužili za fitnu. Njemu nije bilo previše stalo do Moše Havija ili derviša Ahmeda, ali mu se strašno svidjela ideja da cijelu stvar iskoristi i amortizira svoje postavljanje vezirom. Jevrejska opština u Travniku je bila mala za njegove apetite, pa je zato otišao u Sarajevo i odmah bacio u zatvor viđenje vođe Jevrejske opštine na čelu sa rav Moše Danonom", kazao je Papo.

Štaviše, Ruždi-paša nije samo pritvorio, već je sarajevske Jevreje iznenada osudio i na smrt 1819. godine, a za njihove glave tražio je ogroman otkup. Riječ je bilo o čak 500 kesa dukata, koji ni Jevrejska zajednica, niti cijelo tadašnje Sarajevo nisu mogli prikupiti.

Iskorijenit ćemo zlo
Haim Levi, viđeniji sarajevski Jevrej, je, legenda kaže, obišao sarajevske kafane, i to - suprotno jevrejskom vjerozakonu - na Šabat, ostavljajući za svaku kafu po jedan dukat. Sarajlije su na osnovu takvog neobičnog ponašanja shvatili da se nešto događa, pa su otišli do njega na Bjelave.

On im je kazao da se zatočenim Jevrejima treba javno suditi ili da budu pušteni, ali istovremeno i postavio pitanje koja je to krivica koja se može sprati sa toliko kesa dukata?

Zapitao je i hoće li Ruždi-paša stati kada uzme novac Jevreja?

Čaršija narednog jutra nije otvorena. Sarajlije su pod vodstvom Ahmet-age Bajraktara Bjelavskog krenuli na vezirski konak da uhvate vezira i razriješe ga dužnosti, što Bosancima ni ranije nije bilo mrsko jer je, kako je opjevao rahmetli Safet Isović, ovdje 'uvijek bilo i buna i bundžija'.

No, prije svega, htjeli su da oslobode zatočene ljude. Među ustanicima protiv nepravde su bili ljudi iz svih slojeva, uključujući u vjerska lica!

"Kako je pohlepni Paša namjeravao pogubiti zatočenike u zoru 4. hešvana, na Sabat, razljućene Sarajlije, njih oko tri hiljade, provalili su u njegov konak i oslobodili zatočene prvake", piše Moše Atijas.

Prije nego su upali i oslobodili sugrađane Jevreje, predvodnik Sarajlija, Ahmetaga Bajraktar Bjelavski, povikao je Ruždi-paši:

"Ušima svojim čusmo riječi njegove, ali očima nećemo da gledamo nedjela njegova. Jer nakane su zle njegove i zle njegove misli. Ustasmo jutros na oružje da se branimo zla, jer nam kazaše da je zlo došlo među nas i vidjesmo da je tako. Kunemo se Allahom da ćemo ga iskorijeniti. Neka ne pukne puška nijedna - ako s druge strane ne izazove. Neka se ne zakrvavi nijedan handžar, ako se ne zatraži krvi naše. Nego ćemo se osloboditi zla i vezati ga, da nam ne naudi. A sada naprijed i obijte kapije i spremite lance za vezanje."

Grob u Stocu
Sarajevski muslimani su tako oslobodili Mošu Danona i viđenije sarajevske Jevreje. Sarajevo potom piše Arzuhal (pisana predstavka, molba) vlastima u Stambolu, da se ne radi o pobuni Bošnjaka, već ispravljanju nepravde. Peticiju Visokoj porti u Carigradu protiv Ruždi -paše potpisalo je 249 najuglednijih sarajevskih Bošnjaka.

"Tu ponovo stupa jevrejski lokalpatriotizam, te preko carskog draguljara, koji je bio u dobrim odnosima sa sultanijom majkom i suprugom sultana, ishoduju da Ruždi-pašino obraćanje ne bude pročitano prije dopisa iz Sarajeva", kaže Papo.

Pravedni sultan je, nakon čitanja predstavke iz Bosne, kazao:

"Tužba je velika na slugu mojega, Ruždi pašu - ali su i njegova nedjela velika."

Novi paša je stigao, pozdravljen od Sarajlija. Ruždi-pašu izvedoše vezana iz konaka i otpremiše u Tursku. Ubrzo "stiže glas iz Carigrada da bi pogubljen".

Moše Danon zavjetovao se još u zatvoru da će, pred kraj svog života, otići u Jerusalem da tamo umre. Poslije jedanaest godina veliki učenjak krenu na put u Svetu zemlju, ali je, putujući u luku Metković, umro u mjestu Krajšina kod Stoca, gdje je i sahranjen. Njegov grob, kojeg decenijama održava opet bošnjačka porodica Medar iz ovog prelijepog hercegovačkog gradića, danas jedino hodočašće Jevreja u Evropi.


U sjećanju na Moše Danona proistekla je i priča Sarajevska Megila koju je prije više od 100 godina napisao Moše Atijas, zvani Zeki effendi Rafajlović. Ljepotu njenog sadržaja, 1926. godine, preveo sa ladina dr. Isak Samokovlija, čuveni bosanskohercegovački književnik također jevrejskog porijekla.

[immuno]

IMG_20240414_163159.jpg

IMG_20240414_163401.jpg

IMG_20240414_195015.jpg

[immuno]

Becki 2 Bezirk danas oko 16h