Na prostoru gdje se nalazi Aja Sofija, prema istraživanju arheologa koji su se bavili ovim pitanjem, prvobitno se nalazio Artemidin hram
1. Artemidin hram - Naime, na prostoru gdje se nalazi Aja Sofija, prema istraživanju arheologa koji su se bavili ovim pitanjem, prvobitno se nalazio hram Artemide...
2. Megale Ekklesia (Velika crkva) - Izgradio ju je 360. car Konstantin (337.-361.)
3. (Druga crkva) - napravio ju je Teodosij II (408.-450) 415. godine.
4. Ayia Sofia (Sveta Mudrost) - Izgradio ju je za pet godina car Justinijan 537. godine.
5. Sancta Sophia/Sancta Sapientia - 1202. godine, papa Inoćentije III pozvao je evropske vladare u 4. križarski pohod. Cilj ovog pohoda trebao je biti osvajanje Egipta. Pošto je križarima nedostajao novac, trebalo ga je nekako pribaviti, pa makar i na račun „svoje ortodoksne braće.“ Glavni pokretač i ideolog pljačke ortodoksnih gradova bio je mletački dužd Enriko Dandolo.
Vojska je, na njegov nagovor, najprije opljačkala Zadar, a kasnije se uputila i na Konstantinopolis, koji su zauzeli 1204., izvršivši stravične zločine nad domaćim, pravoslavnim stanovništvom, i pretvorivši Aja Sofiju u katoličku katedralu. Križari su nakon toga zauzeli Konstantinopolis i tu osnovali svoje Latinsko carstvo, koje se održalo do 1261. godine.
6. Hagia Sophia - Padom Carigrada, na bizantijskom prostoru nastale su tri nove države, nasljednice Bizantskog carstva: Nikejsko carstvo, Epirska despotovina i Trapezuntsko carstvo. U savezu s Đenovom, vladar Nikejskog carstva Mihajlo, koji je kasnije i osnovao novu dinastiju Paleolog, 1261. godine osvojio je Konstantinopolis, a Aja Sofija je ponovo postala pravoslavna crkva.
Španski izaslanik Clavijo, koji je u Konstantinopolis došao 1402. godine, vidio je Aja Sofiju u devastiranom i zapuštenom stanju. Prema informacijama do kojih je došlo iz pisanja Evlije Čelebije (Seyahatname), osmanski arhitekt po imenu Ali Neccar poslan je na molbu Bizanta iz Edirnea kako bi popravio sjevernu stranu Aja Sofije, koja je bila oštećena u potresu nekoliko godina prije osvajanja Konstantinopolisa.
7. Ajasofija-i Kebir Džamii Šerifi - 29. maja 1453. godine, sultan Mehmed II Fatih ulazi u Konstantinopolis i Aja Sofija postaje džamija...
8. Muzej Aja Sofija - Odlukom vijeća ministara Republike Turske džamija Aja Sofija je pretvorena u muzej i kao takva otvorena 1. februara 1935. godine.
9. Džamija Aja Sofija - Tursko državno vijeće, koje predstavlja najviši sud u toj zemlji, 2020. godine presudilo je kako odluka vlade iz 1934. godine, kada je Aja Sofija prestala biti džamija i postala muzej, nije bila u skladu sa zakonima, te je ovu odluku poništila i vratila Aja Sofiji status džamije.
Aja Sofija je dugo bila kršćanska crkva, sve dok se kršćanski svijet nije podijelio. Ta podjela značila je i prvu “transformaciju” za Aja Sofiju. Veliki raskol ili velika šizma desila se 1054. godine, a od tog najvećeg raskola u historiji kršćanstva, kada su se odvojile Rimokatolička i Pravoslavna crkva, Sveta Sofija postaje pravoslavna crkva.
Tada je kardinal Humbert na oltar Svete Sofije položio papinsku bulu i bacio anatemu na patrijarha Mihaila. Taj status je nosila sve do 1204. godine, kada se tokom IV krstaškog pohoda desio prvi pad Konstantinopolisa, kada je grad zauzelo Latinsko carstvo, čiji su vladari crkvu pretvorili u katoličku. Aja Sofija, za razliku od Justinijanove San Vitale u Ravenni, bila je carska građevina. Izgrađena za cara i njegov dvor, a ne kao crkva za molitvu cijele zajednice. Svećenstvo je zauzimalo polovinu centralnog prostora, a car sa svojom pratnjom – drugu polovicu. Aja Sofija je bila carska građevina, u njoj je liturgiju slušao car sa svojom svitom, a služila je i kao mjesto krunisanja.
Vraćanjem statusa džamije, Aja Sofija će i dalje biti otvorena za sve posjetioce, bez obzira na vjeru. U toku namaza ikone će biti prekrivene laserima i zavjesama i nakon toga će opet biti otkrivene. Kako saopćavaju zvaničnici, ulaznica se neće naplaćivati i jedini uvjet ulaska će biti „čiste čarape“!
Sultan Fatihov vakuf... https://avaz.ba/globus/svijet/584022/aj ... -s-bosfora