Paganizam

Islam, Budizam, Kršćanstvo, hodže, popovi....
Post Reply
User avatar
Julia-Klara
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 80778
Joined: 02 Dec 2011, 23:48
Location: u gajevima
Has thanked: 9954 times
Been thanked: 6793 times
Status: Online

Re: Paganizam

Post by Julia-Klara » 30 May 2017, 13:10

Mene fascinira "opsjednutnost" prirodom (zemljom) kod pagana. To mi je bas lijepo :julia
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija :djed

User avatar
Fazlija
Osvježenje foruma
Osvježenje foruma
Posts: 1646
Joined: 29 Dec 2015, 00:34
Location: Martin Brod
Contact:
Status: Offline

Re: Paganizam

Post by Fazlija » 14 Jun 2017, 23:57

Jao Klaro, vidi sta sam ti nabavio... Ovo ce ti se sigurno svidjati:

Zagrebacki etnolog Zoran Cica proucava narodnu predaju o vilama, pojavu koja je bila rasirena u narodnoj predaji kao oblik narodnog predkrscanskog kulta slavenske duhovnosti. Ova pojava je prisutna sve do druge polovice 16.stoljeca, kada gotovo posve iscezava pod utjecajem katolicke protu-reformacije i ciscenja svih elemenate ne-katolickih oblika duhovnosti. U tom se razdoblju balkanske vile i vilenice poistovjecuju s vjesticama i nestaju u vihoru progona koje provodi Sveta inkvizicija. Vise o tome pogledajte iz nekoliko zanimljivih priloga:

https://www.youtube.com/watch?v=OXpO31wBFh0

https://www.youtube.com/watch?v=eCGUHXVyuSM

Po njegovoj knjizi Vilenica i vilenjak je napravljena i kazalisna predstava u kojoj i sam nastupa kao narator price o Dalmatinskim vilama i vilenicama:

https://www.youtube.com/watch?v=l7WmFtfXjXg

Zoran povezuje i razotkriva obrasce progona vjestica, s danasnjim obrascima sotoniziranja istocnih du'ovnosti od strane te iste Crkve koja je unistila i narodno vjerovanje u vile:

https://www.youtube.com/watch?v=SUCxtDzAnX0

Nadam se da ces uzivati kada toliko volis paganizam :pivo
http://forum.srednjiput.rs/

User avatar
Julia-Klara
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 80778
Joined: 02 Dec 2011, 23:48
Location: u gajevima
Has thanked: 9954 times
Been thanked: 6793 times
Status: Online

Re: Paganizam

Post by Julia-Klara » 16 Jun 2017, 19:25

:jupi
ja tek sad ovo vidim :lupa
Hvala Fazlija, sad imam sta gledati :hop
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija :djed

User avatar
Fazlija
Osvježenje foruma
Osvježenje foruma
Posts: 1646
Joined: 29 Dec 2015, 00:34
Location: Martin Brod
Contact:
Status: Offline

Re: Paganizam

Post by Fazlija » 16 Jun 2017, 23:49

Ako te zanima naucni pristup staroslavenskoj narodnoj mitologiji, religiji i liturgiji, svakako preporucujem djela hrvatskog akademika Radoslava Katicica:

Image

Akademik Radoslav Katičić u knjizi Božanski boj, nastaloj na temelju dvadesetogodišnjeg rada na izvornim slavenskim narodnim tekstovima, rekonstruira tekst iz kojeg je moguće iščitati elemente vjerovanja starih Slavena, pa tako i Hrvata, iz pretkršćanskog razdoblja. Ovo vrhunsko znanstveno djelo donosi posve nove podatke, sadržajem i načinom prikaza neusporedive s ičime do sada objavljenim na tu temu. Zbog iznimne kvalitete i znatnog prinosa našoj kulturnoj javnosti, knjiga je nagrađena nagradom "Judita" Društva hrvatskih književnika za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini u 2008. godini, te nagradom Matice hrvatske za znanost "Oton Kučera" za 2008. godinu.

Sažetci poglavlja

Mitovi naše poganske starine i Natko Nodilo
Opsežna studija Natka Nodila “Stara vjera Srbâ i Hrvatâ”, koja je izlazila 1885.–1890. u Radu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a onda 1981. u Splitu reproducirana u jednom svesku, ovdje se uvrštava u povijest znanosti te metodološki karakterizira i ocjenjuje. Potekla je iz Grimmove škole mitološkog istraživanja i posve joj pripada. Na temelju tri odabrana primjera potanko se prikazuje Nodilova argumentacija. On polazi od pretpostavke da se stari poganski mit pretakao u ep i kao takav usmeno predavao sve do našega vremena. Nastoji stoga na temelju epskoga pripovijedanja rekonstruirati izvorni mit. Pokazuje se da metoda koju pri tome primjenjuje nije mogla donijeti makar i samo donekle pouzdane rezultate i zašto. Nodilovi rekonstrukti ostaju na kraju tek proizvoljne pretpostavke bez valjanoga temelja. Iako njegova rekonstrukcija ne može ući u naš fond stečenoga znanja, ukazao je pri tome na mnoge neuočene povezanosti. A njegov pokušaj rekonstrukcije ima i neospornu kulturnu vrijednost. Njime sudjelujemo u jednoj epohi povijesti europskoga duha, a Nodilo je pri tome uočio mnoge mitske ili bar mitskima slične motive u tada poznatoj usmenoj književnosti. Stoga Nodilova studija niti danas nije bez vrijednosti kao vrelo skupljenih podataka i poticaj za buduća istraživanja. A zanimljivo osvjetljuje i slabo iskorištavane mogućnosti književnoga izraza.

Čudesno drvo
Ovdje se na temelju ulomaka što su se u slavenskim folklornim pjesmama očuvali do našega vremena uspostavlja izvorni tekst obrednoga opisa svjetskoga drveta (drveta života) u slavenskoj predaji. Kraj sve nesigurnosti što se pri tome ne da ukloniti ipak je moguće s dobrim razlogom navesti temeljni oblik toga teksta uklopljen u širi sklop mitskoga kazivanja.
Svjetsko se drvo zamišljalo kao trodijelno. Gore je suhi vrh, na njem mjesto zelenoga lišća rastu zlatne rese. Tamo je ptica grabilica, orao ili sokol. U sredini je stablo s granama, a oko njih lete razjarene pčele. Dolje, kod korijena, izvire voda. Na vodi je životinja skupocjena krzna, kuna. Tu leži i kamen. Pod drvetom, kod kamena, nalazi se mek ležaj, a na njem dvoje sjedinjeno u ljubavi, ili pak zmija, zmaj. On, kolutajući uz deblo, napada gnijezdo ptice grabilice i njezine ptiće. Zaludu! Ne uspijeva svladati grabilicu. Tri dijela drveta jesu nebeski, zemaljski i podzemni svijet. Ptica grabilica je bog gromovnik, a zmaj njegov božanski protivnik. To mitsko zbivanje pripovijeda se autentičnim fragmentima praslavenskoga sakralnog pjesništva na temelju glasovnih podudarnosti egzaktno uspostavljenim u svojim sintagmatskim i paradigmatskim odnosima. Indoeuropsku starinu te predaje dokazuju pak podudarnosti s Homerovom Ilijadom i nordijskom Eddom.

Čiji to dvor stoji na gori?
Ovdje se na temelju ulomaka što su se u slavenskim folklornim pjesmama očuvali do našega vremena uspostavlja izvorni tekst obrednoga opisa nebeskoga dvora u slavenskoj predaji. Kraj sve nesigurnosti što se pri tome ne da ukloniti ipak je moguće s dobrim razlogom navesti temeljni oblik toga teksta uklopljen u širi sklop mitskoga kazivanja. Taj dvor se zamišljao kako stoji na gori. Bio je gospodski i osobit, ograđen željeznim plotom na kojem su se isticala bakrena vrata urešena dijelovima od pomno obdjelane hrastovine ili optočenima plemenitim kovinama. U tom dvoru stoje palače. Gazda se toga dvora uspoređuje, pa i poistovjećuje, s mjesecom, gazdarica sa suncem, a njihova djeca sa zvijezdama. Ispod gore izvire voda. Jasno se pokazuje da je to sjedište nebeskoga boga gromovnika Peruna na njegovoj gori. Motiv o sjedištu gromovnika u gospodskom dvoru na gori nad vodom dobro je potvrđen i u baltičkoj predaji usmene književnosti. U cjelini mitskih predočaba ta gora je isto što i suh, zlatan vrh svjetskoga drveta (drveta života), na kojem sjedi gromovnik u liku ptice grabilice. Baltička predaja, potvrđena u usmenoj književnosti, pokazuje da se bog gromovnik zamišljao kao mnogolik, kao otac sinova i kćeri, koji svi imaju punoga udjela u njegovu božanstvu. Ta predodžba o njegovoj mnogolikosti izražena je i u jednom starom ruskom vrelu, pa se može smatrati i slavenskom. Rekonstruirani ulomak staroga teksta o dvoru na gori i njegovu gazdi upire se gotovo isključivo o istočnoslavenske ophodne pjesme, no nalaze im se podudarnosti i u južnoslavenskima. Osim toga je sjedište gromovnika Peruna i njegov kult na gori nad vodom, s dubom koji spada k tomu, dobro potvrđeno u starim ruskim tekstovima, a indoeuropsko podrijetlo tih predočaba i tekstovnih sklopova uvjerljivo je dokazano etimološkim istraživanjem. Perunov kult na uzvisinama nad vodom potvrđuju i južnoslavenski toponimi. A arheološki nalaz na brežuljku nad rijekom Volhovom kod Novgoroda na kojem je bilo Perunovo svetište potvrđuje koliko je bila stara u Slavena predaja o mnogolikosti toga boga. Svime se time pokazuje da rekonstruirani fragment obrednoga teksta u svojem kontekstu doista predstavlja trag praslavenske sakralne poezije u kojoj se kazuju bitni mitski sadržaji.

Ljuta zvijer
Tu se prikazuje predaja o slavenskom poganskom bogu Velesu, stočjem bogu i darovatelju svakoga blaga i dobrobiti. Pri tome kao polazište služi legenda grada Jaroslavlja, koja donosi nešto bogatije vijesti o lokalnom kultu Volosa (to je u istočnoslavenskom češći glasovni lik imena Veles). Na temelju fragmenata slavenskih sakralnih tekstova provjerava se zatim zasnivaju li se vijesti jaroslavske legende na autentičnoj predaji ruskoga poganstva. Pokazuje se da se potpuno uklapaju u njezin okvir. Onda se navode i razmatraju ulomci tekstova koji predstavljaju Velesa kao ljutu zvijer ili zmaja kojega bog gromovnik pobjeđuje u dvoboju i kao dlakavoga medvjeda koji donosi bogatstvo. Po običajima vezanim za završetak žetve razabire se da se zamišljao kako tada u liku bradatoga medvjeda sjedi na stogu snoplja. Obredno mu se kitila, kovrčala i polijevala brada. Zatim se Veles predstavlja kao gospodar tamnih i vlažnih šuma. Navode se i razlažu podatci o Velesu iz češke tradicije i pregledavaju do sada poznati tragovi njegova kulta u južnoslavenskoj toponimiji. Iz slavenske usmene predaje izronio je tako, neočekivano živo i mnogostrano, lik boga Velesa, gospodara stoke i bogatstva, zmaja i zmije, mahastoga i kosmatoga medvjeda, gospodara tamnih i vlažnih šuma.

Božanski boj
U ovom se članku uz pomoć tragova koji se raspoznaju u usmenoj književnosti svih naroda slavenskoga jezika rekonstruiraju fragmenti praslavenskoga svetoga pjesništva u kojem se pripovijeda mit o tome kako je bog gromovnik pobijedio u dvoboju svojega božanskog protivnika, zmaja ili zmiju. Najprvo se na temelju bjeloruskih kaža uspostavlja pripovijedanje o tome kako je tekao božanski boj i u kakvu se okolišu odvijao. Onda se po istočnoslavenskim zagovorima protiv zmijina ujeda utvrđuje obredna poraba toga mita. Zatim se pobliže utvrđuju praslavenski nazivi za gromovnikovo oružje, strijelu i trijesak te munju i oganj. Poslije toga razmatraju se istočnoslavenske verzije bajke Mačak u čizmama, neočekivano izdašne za tu rekonstrukciju. Napokon se podrobno razmatraju južnoslavenske potvrde te usmene predaje. Onda se prikazuju podatci o toj predaji u južnih Slavena. Razmatraju se i podatci koje pružaju novgorodska legenda i srednjovjekovne hrvatske isprave. Rekonstruira se i ulomak poganskoga obrednog teksta koji se u sjevernoruskim svadbenim običajima očuvao kao simulacija mrtvačke čarolije. Na temelju svega toga materijala zacrtavaju se skice tekstovnih rekonstrukata koje nam omogućuju da dobijemo konkretniju predodžbu o praslavenskim svetim tekstovima kojima se obredno kazivalo to mitsko zbivanje. Na samom kraju razmatra se Prokopijeva vijest o vrhovnom slavenskom bogu koji je tvorac munje.

Uz rub Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika
Raspravlja se o dva etimološka pitanja što se postavljaju oko natuknica toga rječnika. Tu je prvo črt ‘vrag’, za koje se značenje u slavističkoj literaturi smatra da nema južnoslavenske potvrde, dok je rašireno posvuda u zapadnoslavenskim i istočnoslavenskim jezicima. Iznosi se i novo, vrlo uvjerljivo Trubačovljevo etimološko tumačenje te riječi i pokazuje da ono otvara dublji pogled u povijest praslavenskoga sakralnoga pjesničkog jezika nego je to do sada uočeno. Zatim se razmatra etimologija glagola opsočiti ‘okružiti’, koja je u rječniku navedena krivo. Pokazuje se da je sasvim nedvojbeno jasna, te da i ona vodi u praslavenski jezični sloj i uklapa tu riječ u isti kulturni kontekst obredne poezije u kojoj se kazuje mit. Zanimljivo je tu i sámo etimološko tumačenje, ali i to kako je moglo doći do krivoga, jer ono je, napokon, Skokovo. To rasvjetljuje etimološko pitanje koje se ovdje razmatra.

Perunovo svetište nad Žrnovnicom kod Splita
Ovaj je prinos prethodno izvješće o rezultatima dvaju obilazaka zemljišta na rijeci Žrnovnici ispod Peruna, kako se zove primorska kosa mosorskoga masiva jugoistočno od Splita, danas već na rubu toga grada s neprekinutim kontinuitetom kršćanstva od kasne antike do danas. Oslanjajući se na zapis o razvodu međa baštinjenoga zemljišnog posjeda na Perunu iz godine 1178., prikupljeni su toponomastički i topografski podatci koji omogućuju da se barem u temeljnim crtama razumije i potvrdi slavenska sakralna interpretacija toga zemljišta. To je bitan doprinos dokumentarnom utvrđivanju poganskoga slavenskog kulturnoga sloja na hrvatskome, pa time i južnoslavenskom, kulturnom prostoru i pruža polazišta za daljnja istraživanja na tom području.

Perunovo svetište nad Mošćenicama u svjetlu toponimije i topografije
Tu se na temelju toponomastičkih i topografskih podataka pokazuje da se sa znatnom vjerojatnosti može pretpostaviti kako ime brda Perun na jugoistočnim izbojcima masiva Učke nad starim kaštelom Mošćenice doista potječe od imena boga gromovnika poganskih Slavena i da se sve to zemljište, interpretirano sakralno, može smatrati njegovim svetištem iz vremena prije njihova pokrštenja. Ustroj toga svetišta potpuno odgovara strukturi drugih nama poznatih Perunovih svetišta u Kijevu, kod Novgoroda, u okrugu Stralsund u sjevernoj Njemačkoj pri Baltičkom moru, nad Žrnovnicom kod Splita. Time se pretpostavljeno svetište nad Mošćenicama precizno uklapa u široko postavljen okvir.

Veles kao Vṛtra ispod Povila kod Novoga Vinodolskog
Ispod naselja Povile i Kalanji odmah istočno do Novoga Vinodolskog izbija u more nisko položen zaobljen stjenovit poluotok kojemu je ime Veles, kako se zove velik bog poganskih Slavena. Uska uvala s njegove istočne strane zove se Žrnovnica. Zapravo je to ime rijeke koja moćno izvire iz stijene nad najdubljim zakutkom te uvale i u sasvim se kratkom toku obrušuje u morsku uvalu. Ta je rijeka nekad gonila mlinove i po tome je dobila ime. Po tim mlinovima je na tom sakralnom području prisutan i slavenski gromovnik, bog Perun, jer se tutnjava žrvnjeva shvaćala kao grmljavina i iskre što frcaju od njih kao munje. Odatle se jasno razabire kako su poganski Slaveni mitski interpretirali to zemljište. Bog Perun, kojega će gora biti da je bila na uzvisini iznad Povila na kojoj je danas gradina Ledenice, na tom je mjestu ubio svojega protivnika, boga Velesa i oslobodio vode koje je taj bio zatvorio. Tako je Veles, dolje, zbijen na svojem mjestu, postao darežljiv davatelj stoke i žita, svega blaga. Sve to mitsko zbivanje dobro je potvrđeno u slavenskoj predaji. Nema dvojbe, nalazimo se tu na svetom mjestu poganskih Slavena. A mitska predodžba na kojoj počiva ta svetost izražena je obredno mjerodavno u staroindijskom himnu RV 3, 33. On tako reći pruža tekst uz to. Zato se ovdje navodi od riječi do riječi, prevodi i tumači. Toliko je uska indoeuropska srodnost prvobitnih slavenskih i indoarijskih vjerskih predočaba i obrednih ustanova.
http://forum.srednjiput.rs/

User avatar
Fazlija
Osvježenje foruma
Osvježenje foruma
Posts: 1646
Joined: 29 Dec 2015, 00:34
Location: Martin Brod
Contact:
Status: Offline

Re: Paganizam

Post by Fazlija » 16 Jun 2017, 23:55

Image

Zeleni lug - tragom svetih pjesama naše pretkršćanske starine: Knjiga je to u kojoj autor na temelju rekonstrukcije fragmenata pretkršćanskih slavenskih tekstova pokazuje što možemo znati o nekim likovima iz slavenskog pretkršćanskog vjerovanja. Knjiga metodologijom i filološkom strogošću u potpunosti slijedi knjigu Božanski boj, no dok je ta prva kao glavni predmet istraživanja imala dva najviša božanska lika, Peruna i Velesa, ova knjiga u središtu zanimanja ima, da tako kažemo, drugu generaciju, božansku djecu, Juru i Maru, Jarila i Moranu. Na sasvim jedinstven i uvjerljiv način Katičić nam u ovoj knjizi otkriva tko su u stvari Jura i Mara o kojima govore slavenske obredne pjesme, osobito one koje se pjevaju oko blagdana Svetog Jurja. No knjiga ne bi bila značajna kad bi bila kompendij jurjevsih pjesama. Njena vrijednost leži prvenstveno u neprikosnovenoj filološkoj metodi koja svoje zaključke temelji na brojnim slavenskim i indoeuropskim paralelama i tumačenima, dotičući i naizgled tako daleke obredne postupke kao što su velika indijska vedska žrtva konja.

Sažetci poglavlja (preuzeto iz knjige)

Trudan hod
U ovom se poglavlju uz pomoć tragova koji se raspoznaju u usmenoj književnosti svih naroda slavenskoga jezika rekonstruiraju framenti praslavenskoga svetoga pjesništva u kojem se pripovijeda mit o dolasku i trudnome hodu mladoga boga koji svake godine u proljeće dolazi po dalekom putu i donosi rodnost poljima i stoci.
Najprvo se uspostavljaju temeljni mitski iskazi o hodu koji donosi rodnost. Onda se pokazuje kako izvorni tekstovi prikazuju taj hod kao smjenu crvenoga i zelenog, vatre i vode, blata i iskara, čime se u taj hod uključuju sfere dvaju velikih bogova, pa se time povezuje suprotno, po čemu taj trudan hod postaje posredništvom. Zatim se iz tekstova usmene književnosti iščitava opis dalekoga puta po kojem dolazi mladi bog. On vodi od iza mora, preko brda i dolina preko zelenoga luga sve do pred svjetla vrata gazdinskoga dvora. Da bi došao tamo mora mladi bog gaziti kroz vodu i blato. Pri tome mu se ošteti obuća, pa u nju prodire mokrina. Pored toga o mladome se bogu od jednako davne praslavenske starine pjeva i da dolazi kao jahač na konju. To proturječje ostaje nerazriješeno. Iz tekstova usmene književnosti iščitava se i kazivanje o mitskom zbivanju u kojem mladi bog svojemu protivniku zmaju mačem odsijeca glavu. Pokazuje se da je mladomu bogu, koji je poslije pokrštenja Slavena identificiran sa svetim Jurjem, izvorno ime najvjerojatnije bilo Jarovit i u hipokorističkim likovima Jarylo ili Jarila.
Na temelju svega toga materijala zacrtavaju se skice tekstovnih rekonstrukata koje nam omogućuju da dobijemo konkretniju predodžbu o praslavenskim svetim tekstovima kojima se obredno kazivalo to mitsko zbivanje i o njihovim izražajnim kvalitetama.

Zeleni lug
U ovom se poglavlju na temelju tragova raspoznatljivih u usmenoj književnosti i folklornoj predaji svih naroda slavenskoga jezika rekonstruiraju, koliko je to moguće, ulomci praslavenskoga poganskog sakralnoga pjesništva u kojima se kazuje mit što pripovijeda o ljubavnom susretu mladoga boga i mlade božice, djece boga gromovnika, susretu u zelenom lugu, o njihovoj svetoj svadbi na zelenoj travi, svadbi brata i sestre, koja, jer su oni sebi najbliži mogući krvni rod, svake godine pokreće ciklus rodnosti.
Najprvo se uspostavljaju temeljni mitski iskazi o njihovu susretu u zelenom lugu pod suhim drugom, na kojem je nebeski dvor. On, mlad neženjen, dolazi iz daleka, gdje je boravio od djetinstva, do luga pod vratima toga dvora. Ona je u gradu, u dvoru svojega moćnog oca, sa svoje devet (osam) braće, a on je deseti (deveti). U različitim slavenskim predajama ti se brojevi navode različito. Još kao dijete, otišao je daleko, na drugi kraj svijeta, u zemlju iza mitskoga mora. U lugu se na zelenoj travi prostire magla. Oni u ljubavi liježu u tu travu. Od toga je godini rodnost.
Posebno se uspostavljaju ulomci obrednih tekstova koji govore o bliskom odnosu u značenju između lug i luka, o svadbi brata i sestre, prokletoj i strogo zabranjenoj kada se radi o ljudima, a svetoj i blagotvornoj kada se radi o tom božanskom paru. Prodor čak do u indoeuropsku starinu omogućuje opis tijeka svete svadbe i rječnik kojim se govori o njoj kakav je kao ukras epskoga izraza preuzet u Homerov pjesnički jezik. Utvrđuje se zatim kako se opisuje susret mladoga para na vodi.

Zlatna jabuka
Ovdje se nastavlja rekonstrukcija, koliko je moguća, obrednoga kazivanja mita godišnje rodnosti. Razmatraju se pojedinosti opisa rodoskvrne svete svadbe brata i sestre, djece boga gromovnika. Tu je na prvom mjestu zlatna jabuka koju ima i kojom se igra mlada nevjesta. Ona nije samo plodonosna, pa ju taču u polje da mu potaknu rodnost, nego je i opasna, razorna i gromovita. Zapravo je to okrugla munja, ona najubojitija. Djevojka koja se igra njome gromovita je, sestra je gromu, s njim se igra i nadigrava, a i sunčeva je djevojka, opasna onom tko se u nju zagleda. Svadba se odvija u gradu na grani od oblaka. Latvijske pjesme pokazuju da je ta mitska predaja ne samo praslavenska, nego je i baltoslavenska. Nevjestu prose mnogi, sve velika gospoda. Tko dobije Jabuku, taj dobije djevojku. To se kazuje s gledišta raznih generacija u božanskom rodu. Sa suhog vrha drveta svijeta ili iz paunova repa trusi se zlato. Djevojka ga nosi zlataru i od njega se kuje ključ. Njime se otvaraju gradu vrata. U njem se i opet nalazi nevjesta skupocjeno opremljena za svadbu, okružena sa svoje devet braće. Na dan svete svadbe potjera drveće i grmlje i na njem izrastu dragocjeni predmeti djevojačke svadbene opreme. I taj je mit baltoslavenski. Te predmete kuje zlatar koji je nevjestin brat. Sve njezino devet braće su zlatari. To je također baltoslavenski mit. Na dan svete svadbe zvoni zlato, budi mladoženju i nevjestu koji su bili zaspali.

Hrt i sokol
Tu se polazi tragom daljnjih slavenskih usmenih tekstovnih predaja koje se odnose na dolazak mladoga boga Jarila iz daleka na svoju svadbu u očevu dvoru, a potječu od ulomaka slavenskog pretkršćanskog sakralnog pjesništva. Najprvo je to mitsko kazivanje o tome kako mladi bog dolazi kao lovac s hrtom i sokolom i lovi kunu ili lisicu. Uloviti kunu znači zadobiti nevjestu. To je prežitak pradavnog običaja kupovanja nevjeste. Tastu se kći koju bi dao mladoženji plaćala skupocjenom kunovinom. Prositi djevojku značilo je stoga ići u lov. Po tome je i krvavo kunino krzno i s time povezano prolijevanje krvi, bez kojega nema svadbe, pa niti one svete božanskih brata i sestre, i kapa od kunovine koja obilježuje božanskoga mladoženju i iskazuje ga na vratima dvora njegova oca predmet ovoga razlaganja. Likovi slavenskog božanskoga para, brata i sestre, ali i mladenaca svete svadbe, Jarila i Morane, Mare, počinju se tako ocrtavati. Predstavljaju se zatim vukovi kao Jarilovi hrtovi, a sam mladi bog kao gospodar vukova. A sve to na temelju ulomaka slavenske sakralne poezije očuvanih u usmenoj predaji. Tu je i interpretatio christiana toga lika: sveti Juraj, i njezina interpretatio Serbica: sveti Sava. Zatim se prikazuje predaja o dolasku mladoga boga gledanom iz daljine, iz zemlje iza mora, odakle će preko brda i dolina, preko mora i mosta putovati svojoj nevjesti, ako takva usmena predaja doista potječe s praslavenske vremenske razine. I na kraju prikazuje se suprotstavljenost tuđega svojemu, osobito tuđega roda svojem rodu, koja se naročito zaoštrava pri svakoj svadbi, pa i pri svadbi božanskih brata i sestre, ali se onda upravo svadbom ta suprotstavljenost i prevladava jer se svadbom tuđe posvojuje, tuđ rod postaje svojta. Tu se otvara dubok uvid u vjersku sliku svijeta još nepokrštenih Slavena.

Jurjev konj
Tu se najprvo prate i razmatraju tragovi slavenskih pretkršćanskih obrednih tekstova, očuvanih u usmenoj književnosti narodā slavenskoga jezika, u kojima se spominje trgovina konjem mladoga boga godišnje rodnosti, Jarila, kojega su pokršteni Slaveni identificirali kao svetoga Jurja. On svojim konjem otkupljuje djevojku na koju je zmaj polagao pravo da ju poždere i tako ju oslobađa. Zatim se na temelju obredne zagonetke očuvane u tekstu sjevernoruskoga svadbenog običaja pokazuje da se bog godišnje rodnosti koji u proljeće dolazi iz daljine kao mladoženja svete svadbe i u pjesmama se opisuje kako gaca i topće po vodi i blatu, a ujedno, sasvim u proturječju s time, kako dolazi kao konjanik, pa se čini kao da je neodvojiv od svojega konja, – da se taj božanski mladoženja prvotno sam zamišljao kao konj. Nevjesta svete svadbe, Mara ili Morana, zamišljala se kao kukavica, a Perun se javlja kao orao ili sokol, Veles kao zmija odnosno zmaj ili medvjed. Nekršteni su Slaveni tako i u običnom životu susretali svoje bogove okom u oko. Zatim se razmatraju tragovi sakralnoga pjesništva koje pripovijeda o nevjeri i uznositosti mladoga boga raslinja, te o kazni kojom ga je kaznila njegova strahovito uvrijeđena mlada žena. Ona, kći gromovnika Peruna, naredila je svojoj braći da dognaju nevjernika, konja, do sredine ravnoga polja i da ga ubiju kamenim šiljcima gromskih strijela. Na to mu je dala raskomadati tijelo i od njegovih je dijelova izradila uporabne predmete kojima je opremila svoj stan. U toj se tekstovnoj predaji prepoznaje indoeuropska ustanova konjske žrtve, najbolje poznate iz brahmanske obrednosti, kako je opisana i protumačena u vedskim tekstovima. Čarobna se nevjesta Mara tako preobrazuje u strašnu božicu osvetnicu, u ubojitu Moranu, i ostaje sasušena i ukočena kao božica zime. Takvu ju na kraju nose iz naselja i bacaju u vodu ili vatru. I Jarilo, ubijen ali ne i mrtav, jer on je besmrtni bog, traje lišen svake snage sve dok ga, o čem već gotovo zaboravljeni običaji ipak još svjedoče, ne pokapaju u grotesknoj svečanosti. A onda se na prijelazu u novi krug godine njih oboje obnavlja: opet su mladoženja i nevjesta nove svete svadbe. Na kraju se razmatra pitanje je li boj gromovnika sa zmajem smješten na nekoj određenoj točki godišnjega kruga. Ponešto govori za to da bi to mogao biti vrhunac ljeta i vrijeme žetve, ali se na to pitanje ne može pouzdano i određeno odgovoriti.
http://forum.srednjiput.rs/

User avatar
scarface
Na probnom
Na probnom
Posts: 47
Joined: 14 May 2017, 01:12
Status: Offline

Re: Paganizam

Post by scarface » 17 Jun 2017, 00:01

Svatko svakome treba da oprosti i svatko je svakome kriv za sve!!

User avatar
Fazlija
Osvježenje foruma
Osvježenje foruma
Posts: 1646
Joined: 29 Dec 2015, 00:34
Location: Martin Brod
Contact:
Status: Offline

Re: Paganizam

Post by Fazlija » 17 Jun 2017, 00:04

Image

Gazdarica na vratima - istrazivanje o slavenskoj Velikoj Majci

U ovoj su knjizi prikazani i osmišljeni, koliko je to bilo moguće, ulomci slavenskih pretkršćanskih obrednih tekstova koji govore o božici Velikoj Majci u baltičkoj i slavenskoj grani indoeuropske predaje. Ona stoji u posebnoj i prisnoj vezi s bogom gromovnikom na vrhu gore, u krošnji drveta svijeta i s njegovim suprotnikom, darovateljem blaga i svake dobrobiti, vladarem podzemlja što boravi u duplji u korijenju toga drveta. Ona je dionica obaju svjetova i onoga na vrhu gore i onoga u nizini i blatu. Kada i kako se povezuje s prozračnim vrhom gore, a kada i kako s mutnim blatom u dolu pitanje je na koje se daju vrlo zanimljivi odgovori, ali pouzdana sigurnost u tome još nije postignuta. Stoga to pitanje i u ovoj knjizi na kraju krajeva ostaje otvoreno, koliko god se temeljito promatra i obrazlaže.

Velika Majka dubok je vjerski doživljaj, u mnogome univerzalan, koji svojim početcima nedvojbeno seže u najdublju davninu čovječanstva. Ovdje se na temelju ostataka baltičke i slavenske tekstovne predaje ocrtava slika njezina lika kakav se oblikovao u tom kulturnom ozračju. I tu se možemo osloniti na autentičan i izvoran jezični izraz. Možemo, bar malo, naučiti govoriti o NJOJ onim riječima i onako kako su govorili naši stari. Upotpunjuje se tako tek nedavno opet otkriveni zagubljeni sloj našega kulturnog bića, naše cjelokupne duhovnosti.

U tome pak da ove knjige kraj sve težnje za cjelovitosti shvaćanja i izlaganja po samoj naravi svojih vrela i materijala iz kojega se ona dobivaju ostaju po samoj naravi stvari bitno obilježene razdrobljenošću te tako ostaju razapete između fragmentarnosti neumoljivo zadane jedinim pristupnim materijalom i cjelovitosti za kojom teže, to je već podrobnije razloženo u Uvodu knjizi Zeleni lug. Čitajući i ovu treba to imati na pameti.

Image

Vilinska vrata: I dalje tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine

Akademik Radoslav Katičić u knjizi Vilinska vrata rekonstruira i tumači svete tekstove, obrede i vjerovanja naše pretkršćanske starine. U trinaest cjelovitih studija autor donosi priče posebno vezane za hrvatsko podneblje, konkretna pojedina mjesta i sredine. U njima upućuje na obilježja naše stare vjere koja su povezane sa samim zemljištem - tako i sam naslov djela dolazi iz istoimene studije o velebitskom toponimu. Autor prvenstveno motri prostor i uočava da je prostor doživljen kao božanski, dok tražeći ostatke pretkršćanske tekstovne predaje zaključuje kako nam je ona dostupna samo preslojena kršćanstvom te treba promatrati kako se pretkršćanska predaja preoblikuje i nastavlja u kršćanskoj.

"Utvrđivanje staroga, ishodišnog stanja zahtijeva intenzivno bavljenje mijenom. Valja iznaći i utvrditi kako se je stara vjera mijenjala u doticaju s kršćanstvom i kako se je kršćanstvo mijenjalo u tijesnom i dugotrajnom doticaju sa starom vjerom. Kroz duga stoljeća jedno je živjelo u uskom dodiru s drugim. Svečani čin na Crkvini u Biskupiji nije mogao trenutačno iščupati staru vjeru narodu iz duše." Radoslav Katičić
http://forum.srednjiput.rs/

User avatar
Fazlija
Osvježenje foruma
Osvježenje foruma
Posts: 1646
Joined: 29 Dec 2015, 00:34
Location: Martin Brod
Contact:
Status: Offline

Re: Paganizam

Post by Fazlija » 17 Jun 2017, 00:24

Kreso je legenda sa svojim emisijama! Evo jos jedne odlicne epizode njegove legendarne emisije:

http://forum.srednjiput.rs/

User avatar
Julia-Klara
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 80778
Joined: 02 Dec 2011, 23:48
Location: u gajevima
Has thanked: 9954 times
Been thanked: 6793 times
Status: Online

Re: Paganizam

Post by Julia-Klara » 17 Jun 2017, 11:45

:ok

Mene licno ne zanima samo slavenski paganizam nego uopste - ukljucujuci wicca :) Ne bas onaj "tamni" tipa OTO *prijatelj mim je Crawley-ev svecenik tako da smo imali rasprava i rasprava :hihi , ali mi je paganizam kao pojava jako zanimljiv. Pogotovo sto je svaka danasnja velika religija neke dijelove preuzela i u svojim knjigama i ucenjima
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija :djed

User avatar
Fazlija
Osvježenje foruma
Osvježenje foruma
Posts: 1646
Joined: 29 Dec 2015, 00:34
Location: Martin Brod
Contact:
Status: Offline

Re: Paganizam

Post by Fazlija » 17 Jun 2017, 21:16

Nema frke, ja sam nabacio ovdje malo slavenstine od mojeg omiljenog slaviste Katicica, ali ti slobodno udri i o wici, i o Crowleyu. Ja nemam pojma o wici. Koliko sam razumio, ona se temelji na keltskom paganizmu, pa ti ovo nase dodje isto to, samo se drugacije zovu bozanstva. Mozda grijesim? Dadem se i razuvjeriti.

Ponesto znam o Crowleyu, ali... mislim da je bio u potpunoj zabludi, i nije cudo da se to sve raspalo jos za njegovog zivota.
http://forum.srednjiput.rs/

User avatar
Fazlija
Osvježenje foruma
Osvježenje foruma
Posts: 1646
Joined: 29 Dec 2015, 00:34
Location: Martin Brod
Contact:
Status: Offline

Re: Paganizam

Post by Fazlija » 02 Jul 2017, 11:05

Julika, jesi li vidjela u medjuvremenu kakve vile po sumarcima, potocicima? Ja sam bio vec na par raftinga, ali nista...
http://forum.srednjiput.rs/

User avatar
Julia-Klara
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 80778
Joined: 02 Dec 2011, 23:48
Location: u gajevima
Has thanked: 9954 times
Been thanked: 6793 times
Status: Online

Re: Paganizam

Post by Julia-Klara » 02 Jul 2017, 11:36

Vidjela nisam, ali ih osjetim u sumi kad odem :rumenko
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija :djed

User avatar
Julia-Klara
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 80778
Joined: 02 Dec 2011, 23:48
Location: u gajevima
Has thanked: 9954 times
Been thanked: 6793 times
Status: Online

Re: Paganizam

Post by Julia-Klara » 03 Jul 2017, 11:47

Image
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija :djed

User avatar
Mutevelija
Selonačelnik
Selonačelnik
Posts: 86350
Joined: 28 Nov 2015, 20:04
Has thanked: 853 times
Been thanked: 1641 times
Status: Offline

Re: Paganizam

Post by Mutevelija » 04 Jul 2017, 17:04

Pogano- prljavo dolazi od riječi pagani.
Pero la suerte se ensañó contigo
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció

🍉🍉🍉🍉

User avatar
Fazlija
Osvježenje foruma
Osvježenje foruma
Posts: 1646
Joined: 29 Dec 2015, 00:34
Location: Martin Brod
Contact:
Status: Offline

Re: Paganizam

Post by Fazlija » 04 Jul 2017, 17:42

Rijec dolazi od latinskog pojma - paganus - sto znaci seoski, seljacki; a ne prljav.

Kako je seosko stanovnistvo manje uceno nego gradsko, sklonije je drzanju tradicije, nego usvajanju novih obicaja. Tako se i krscanstvo sirilo u rimskim gradovima, dok je selo jos uvijek cuvalo rimsku vjeru. Zato je rimsko gradsko krscansko stanovnistvo sljedbenike stare rimske vjere nazivalo paganima - seljacima.

Isto k`o i danas. Ja vam tu propovijedam buddhizam, a vi se jos drzite popova i hodza. Svi svjetski ljudi su vec presli na buddhizam. Tina Turner, Richard Gere, Leonard Cohen... a vi paganusi bosanski jos uvijek tjerate islam i krscanstvo. To vise nije moderno. Ekipa u gradu sada nosi buddhizam, yogu, paganizam, grljenje drveca...
http://forum.srednjiput.rs/

User avatar
Mutevelija
Selonačelnik
Selonačelnik
Posts: 86350
Joined: 28 Nov 2015, 20:04
Has thanked: 853 times
Been thanked: 1641 times
Status: Offline

Re: Paganizam

Post by Mutevelija » 04 Jul 2017, 19:25

To je sve tetkasto sto ti propovijedas i pagansko.
Cuj da se kipu molim.
Kip je dobar samo za razbiti ga.
Pero la suerte se ensañó contigo
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció

🍉🍉🍉🍉

User avatar
Socrates
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 44805
Joined: 09 Jan 2016, 07:50
Location: . . . . . . . . .
Been thanked: 2 times
Status: Offline

Re: Paganizam

Post by Socrates » 04 Jul 2017, 19:45

Kako mislis "tetkasto"?
. . . . . . . . .

User avatar
Fazlija
Osvježenje foruma
Osvježenje foruma
Posts: 1646
Joined: 29 Dec 2015, 00:34
Location: Martin Brod
Contact:
Status: Offline

Re: Paganizam

Post by Fazlija » 04 Jul 2017, 20:16

Kako mislis... razbiti?!

Mislis li bas onako... uzmes cekic, udjes u muzej, vidis anticki kip i pras! Razbijes ga. Ides dalje - bosanski srednjovjekovni stecak, stucas ga u tucanik za nasipati cestu. Vidis, okacena slika, neki Rembrandt... nozem rasparas i tako redom...

Takvim ponasanjem i izjavama bas pokazujes da si seljacina, taliban, paganus... kazem ti da to nije vise moderno danas. To nije kulturno ponasanje. Morat cemo te hitno mijenjati. Modernizirati. Buddhizam, paganizam ili barem neki reiki ti ne gine :D
http://forum.srednjiput.rs/

User avatar
Socrates
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 44805
Joined: 09 Jan 2016, 07:50
Location: . . . . . . . . .
Been thanked: 2 times
Status: Offline

Re: Paganizam

Post by Socrates » 04 Jul 2017, 20:21

Mute bi razbijao sve sto ne poznaje ili sto ne zeli da poznaje.

Nije jedini. :123
. . . . . . . . .

User avatar
Fazlija
Osvježenje foruma
Osvježenje foruma
Posts: 1646
Joined: 29 Dec 2015, 00:34
Location: Martin Brod
Contact:
Status: Offline

Re: Paganizam

Post by Fazlija » 04 Jul 2017, 20:23

Pagan pravi sa sela :D
http://forum.srednjiput.rs/

Post Reply

Return to “Religija”

Who is online

Users browsing this forum: Ahrefs [Bot] and 25 guests