Sekte u islamu

Islam, Budizam, Kršćanstvo, hodže, popovi....
User avatar
Japrak
Na probnom
Na probnom
Posts: 86
Joined: 13 Apr 2018, 00:13
Location: Rotimlja
Been thanked: 1 time
Status: Offline

Re: Sekte u islamu

Post by Japrak » 12 Oct 2020, 12:44

Hasan al-Sabbah; Starac na vrhu strme planine, u orlovom gnijezdu, sjedi u dvorcu Alamut. Čovjek koji je rušio kraljevstva, dijelio pravdu, širio teror! Tadašnji seldžučki sultan poslao je lovce na glavu Hasana al-Sabbaha. Hasan je s druge strane želio sultanovu glavu. Noć prije pohoda na Alamut u sultanovom taboru se pojavljuje lutajući derviš, izaslanik Hasana. Straža ga zaustavlja i pita ga šta treba a on odgovori da je došao da razgovara sa sultanom.

- "Poslao me moj gospodar" - reče, "Hasan al Sabah."
Sve se zaledilo. Znali su da se oni, asasini, nikad ne predstavljaju javno. Sultan, obavješten o iznenadnom gostu odluči istog primiti u svoje odaje.
- "Pričaj!", naredi mu...
- "Došao sam ovdje po naredbi svog gospodara Hasana da ti prenesem jednu poruku."
- "Bujrum", reče sultan.
- "Ali meni je rečeno da samo vama smijem reći naređeno. Na ovom mjestu je gužva. Nema šanse da bilo šta kažem."
Sultan raspusti određenu svitu i ostade nekolicina njih...
- "Izvoli sada, pričaj!"
- "Meni je naređeno da samo vama poruku prenesem."
On raspusti svu svitu osim dvojice najbližih saradnika.
- "Pričaj!", reče sultan nervozno.
- "Ili u četiri oka ili nikako", isključiv bijaše Hasanov emisar.
Sultan ljutito skoči i reče: "Ova dvojica su kao ja. Njima najviše vjerujem. Zamisli da smo nas trojica jedna osoba. Ili reci šta imaš da kažeš ili odlazi!"
- "Kada bi vam naredio da ubijete sultana", obrati se asasin dvojici najvjernijih sultanovih savjetnika, "šta bi uradili?"
Nakon par sekundi tišine u glas rekoše: "Postupili bi po naređenju!"
Izaslanik se zatim udaljio, a da se nije ni osvrnuo!
Istorija bilježi da je sultan nakon spremne vojne na Alamut sutradan iz nepoznatih razloga odustao od odlaska na megdan sa Hasanom.

Image

User avatar
Remzudin
Aktivni forumaš
Aktivni forumaš
Posts: 4964
Joined: 29 Feb 2016, 19:05
Has thanked: 192 times
Been thanked: 261 times
Status: Offline

Re: Sekte u islamu

Post by Remzudin » 12 Oct 2020, 17:04

semi zimmitti wrote: 22 May 2011, 08:30 kao prvo od vas nije ni jedan musliman pravi pravi musliman ne prica tako i ne prepire se stvarno smjesno

a jesi sirotinja

User avatar
Remzudin
Aktivni forumaš
Aktivni forumaš
Posts: 4964
Joined: 29 Feb 2016, 19:05
Has thanked: 192 times
Been thanked: 261 times
Status: Offline

Re: Sekte u islamu

Post by Remzudin » 12 Oct 2020, 17:06

mrki62 wrote: 12 Mar 2011, 22:53
carobnjak_iz_voza wrote:To je bolan nepotrebno zamaranje mozga sa tim i gubljenje vremena.Mene zanima samo islam ,cisti islam sa svojim temeljima i njegovim duhovnim velikanima.To ti je kao hajmo pricati o racunskoj operaciji koja se koristi u atomskoj fizici,a nismo jos ni skontali operaciju sabiranja i oduzimanja.Bavite se islamom a ne kako je nesto nastalo pod uticajem islama.
Ja cu postaviti jedan link na kojem se mogu pogledati dugometrazni dokumentrani filmovi o islamu.
Nisu to nikakvi sektaski uradci ni slicna cjepidlacenja vec zanimljivi dokumentarci o npr Ibrahimu.a.s ili o el-Gazaliju jednom od najvecih islamskih mislioca ,cak su ga i zapadnjaci svrstali u rang sa Platonom i Aristotelom..pa bujrum pogledajte,ostavite se mlacenja prazne slame.
Link cu staviti na temu islam
Hoš reći da u ovo ne vjeruješ : MOJ UMET POSLIJE MENE CE SE PODIJELITI NA 73.SKUPINE.
JEDNA U DZENET A SEDAMDESET I DVIJE U DZEHENEM !
a grdna rano,..pa ti si jos veca sirotinja

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120132
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6876 times
Been thanked: 7755 times
Status: Offline

Re: Sekte u islamu

Post by Krokodil Behko » 12 Oct 2020, 18:53

Japrak wrote: 12 Oct 2020, 12:44 Hasan al-Sabbah; Starac na vrhu strme planine, u orlovom gnijezdu, sjedi u dvorcu Alamut. Čovjek koji je rušio kraljevstva, dijelio pravdu, širio teror! Tadašnji seldžučki sultan poslao je lovce na glavu Hasana al-Sabbaha. Hasan je s druge strane želio sultanovu glavu. Noć prije pohoda na Alamut u sultanovom taboru se pojavljuje lutajući derviš, izaslanik Hasana. Straža ga zaustavlja i pita ga šta treba a on odgovori da je došao da razgovara sa sultanom.

- "Poslao me moj gospodar" - reče, "Hasan al Sabah."
Sve se zaledilo. Znali su da se oni, asasini, nikad ne predstavljaju javno. Sultan, obavješten o iznenadnom gostu odluči istog primiti u svoje odaje.
- "Pričaj!", naredi mu...
- "Došao sam ovdje po naredbi svog gospodara Hasana da ti prenesem jednu poruku."
- "Bujrum", reče sultan.
- "Ali meni je rečeno da samo vama smijem reći naređeno. Na ovom mjestu je gužva. Nema šanse da bilo šta kažem."
Sultan raspusti određenu svitu i ostade nekolicina njih...
- "Izvoli sada, pričaj!"
- "Meni je naređeno da samo vama poruku prenesem."
On raspusti svu svitu osim dvojice najbližih saradnika.
- "Pričaj!", reče sultan nervozno.
- "Ili u četiri oka ili nikako", isključiv bijaše Hasanov emisar.
Sultan ljutito skoči i reče: "Ova dvojica su kao ja. Njima najviše vjerujem. Zamisli da smo nas trojica jedna osoba. Ili reci šta imaš da kažeš ili odlazi!"
- "Kada bi vam naredio da ubijete sultana", obrati se asasin dvojici najvjernijih sultanovih savjetnika, "šta bi uradili?"
Nakon par sekundi tišine u glas rekoše: "Postupili bi po naređenju!"
Izaslanik se zatim udaljio, a da se nije ni osvrnuo!
Istorija bilježi da je sultan nakon spremne vojne na Alamut sutradan iz nepoznatih razloga odustao od odlaska na megdan sa Hasanom.

Image

Saladin, reci i to, to je najzanimljiviji dio priče.
online

User avatar
Japrak
Na probnom
Na probnom
Posts: 86
Joined: 13 Apr 2018, 00:13
Location: Rotimlja
Been thanked: 1 time
Status: Offline

Re: Sekte u islamu

Post by Japrak » 12 Oct 2020, 18:57

Krokodil Behko wrote: 12 Oct 2020, 18:53
Japrak wrote: 12 Oct 2020, 12:44 Hasan al-Sabbah; Starac na vrhu strme planine, u orlovom gnijezdu, sjedi u dvorcu Alamut. Čovjek koji je rušio kraljevstva, dijelio pravdu, širio teror! Tadašnji seldžučki sultan poslao je lovce na glavu Hasana al-Sabbaha. Hasan je s druge strane želio sultanovu glavu. Noć prije pohoda na Alamut u sultanovom taboru se pojavljuje lutajući derviš, izaslanik Hasana. Straža ga zaustavlja i pita ga šta treba a on odgovori da je došao da razgovara sa sultanom.

- "Poslao me moj gospodar" - reče, "Hasan al Sabah."
Sve se zaledilo. Znali su da se oni, asasini, nikad ne predstavljaju javno. Sultan, obavješten o iznenadnom gostu odluči istog primiti u svoje odaje.
- "Pričaj!", naredi mu...
- "Došao sam ovdje po naredbi svog gospodara Hasana da ti prenesem jednu poruku."
- "Bujrum", reče sultan.
- "Ali meni je rečeno da samo vama smijem reći naređeno. Na ovom mjestu je gužva. Nema šanse da bilo šta kažem."
Sultan raspusti određenu svitu i ostade nekolicina njih...
- "Izvoli sada, pričaj!"
- "Meni je naređeno da samo vama poruku prenesem."
On raspusti svu svitu osim dvojice najbližih saradnika.
- "Pričaj!", reče sultan nervozno.
- "Ili u četiri oka ili nikako", isključiv bijaše Hasanov emisar.
Sultan ljutito skoči i reče: "Ova dvojica su kao ja. Njima najviše vjerujem. Zamisli da smo nas trojica jedna osoba. Ili reci šta imaš da kažeš ili odlazi!"
- "Kada bi vam naredio da ubijete sultana", obrati se asasin dvojici najvjernijih sultanovih savjetnika, "šta bi uradili?"
Nakon par sekundi tišine u glas rekoše: "Postupili bi po naređenju!"
Izaslanik se zatim udaljio, a da se nije ni osvrnuo!
Istorija bilježi da je sultan nakon spremne vojne na Alamut sutradan iz nepoznatih razloga odustao od odlaska na megdan sa Hasanom.

Image

Saladin, reci i to, to je najzanimljiviji dio priče.

Pošto je u ovoj priči spomenut Hasan al-Sabah, protivnik bi jedino mogao biti Nizam-ul Mulk.

Saladin dolazi nešto kasnije na svijet. On je imao konflikt sa Rashiduddinom Sinanom odnosno pravim "Starcem s planine".

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120132
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6876 times
Been thanked: 7755 times
Status: Offline

Re: Sekte u islamu

Post by Krokodil Behko » 12 Oct 2020, 19:00

Japrak wrote: 12 Oct 2020, 18:57
Krokodil Behko wrote: 12 Oct 2020, 18:53


Saladin, reci i to, to je najzanimljiviji dio priče.

Pošto je u ovoj priči spomenut Hasan al-Sabah, protivnik bi jedino mogao biti Nizam-ul Mulk.

Saladin dolazi nešto kasnije na svijet. On je imao konflikt sa Rashiduddinom Sinanom odnosno pravim "Starcem s planine".

Moguće, međutim cijela je priča identična, s ta dva najpovjerljivija tjelohranitelja, pa zato jedna od njih nije tačna.
online

User avatar
Julia-Klara
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 80750
Joined: 02 Dec 2011, 23:48
Location: u gajevima
Has thanked: 9939 times
Been thanked: 6770 times
Status: Online

Re: Sekte u islamu

Post by Julia-Klara » 08 Nov 2023, 10:32

Gdje spada bektasizam? :)

Sinoc pregledah nesto na TV, ima ih poprilicno u Albaniji, i ono sto rekose mi se cini skroz OK.

https://hanefijskimezheb.wixsite.com/bo ... ercegovini
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija :djed

User avatar
Julia-Klara
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 80750
Joined: 02 Dec 2011, 23:48
Location: u gajevima
Has thanked: 9939 times
Been thanked: 6770 times
Status: Online

Re: Sekte u islamu

Post by Julia-Klara » 08 Nov 2023, 14:51

AHA!

U sufizmu se smatra da postoji dvanaest priznatih (temeljnih) tarikata iz kojih su nastali kolovi (ogranci). Na nekim mjestima se spominje i četrnaest priznatih tarikata, ali opće shvatanje u sufizmu je da postoji dvanaest osnovnih derviških redova.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Dervi%C5%A1

Menju njima i bektasijski tarikat.

Bektaši su derviši bektašijskog tarikata (derviškog reda) koji je osnovao hadži Bektaš Veli (1209. – 1271.).

Hadži Bektaš Veli je bio anadolski mistik i filozof. Bektašijski tarikat se iz Anadolije raširio Balkanom tijekom osmanskog perioda, čijeg su se učenja držali janjičari. Danas se ovo učenje osobito sačuvalo među Albancima u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu.
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija :djed

User avatar
Masamune
DeLorean
DeLorean
Posts: 42117
Joined: 12 Dec 2019, 23:29
Mood:
Has thanked: 13757 times
Been thanked: 12310 times
Status: Offline

Re: Sekte u islamu

Post by Masamune » 08 Nov 2023, 17:32

Viče mi drug skoro na kafi, a koji je u vjeri, da su se u BiH pojavile Kur'anije.

Nešto nisam čitao o tome, ali može biti da su došli u onim migrantskim valovima.

Kur'anije su sekta koja odbacuje hadise u kompletu i drže se samo Kur'ana.
When people believe in me I am good, but when people doubt me I am great.

User avatar
Julia-Klara
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 80750
Joined: 02 Dec 2011, 23:48
Location: u gajevima
Has thanked: 9939 times
Been thanked: 6770 times
Status: Online

Re: Sekte u islamu

Post by Julia-Klara » 08 Nov 2023, 18:14

Valja se malo pozabaviti i sa dervisima i njihovim redovima, ima tu svasta.

Eto, ja nisam znala da dervisa u BiH ima i dan danas, i da imaju neke sastanke u tekiji na Buni
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija :djed

User avatar
Julia-Klara
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 80750
Joined: 02 Dec 2011, 23:48
Location: u gajevima
Has thanked: 9939 times
Been thanked: 6770 times
Status: Online

Re: Sekte u islamu

Post by Julia-Klara » 08 Nov 2023, 18:15

Bilo bi lijepo da imamo nekoga (normalnog) ko nam moze odogovoriti na ovakva pitanja, i lijepo pricati o Islamu :julia I ostalim religijama naravno


Dje je onaj Arzo, vratite gaaaaaaa


Ko ga zna nek' ga zove, hajte!
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija :djed

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120132
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6876 times
Been thanked: 7755 times
Status: Offline

Re: Sekte u islamu

Post by Krokodil Behko » 08 Nov 2023, 18:31

Chan wrote: 08 Nov 2023, 17:32 Viče mi drug skoro na kafi, a koji je u vjeri, da su se u BiH pojavile Kur'anije.

Nešto nisam čitao o tome, ali može biti da su došli u onim migrantskim valovima.

Kur'anije su sekta koja odbacuje hadise u kompletu i drže se samo Kur'ana.

Njih ima u Turskoj, ne znam za ostale zemlje.
Izgleda da imaju sličnosti s negdašnjim Hamzevijama, koji su bili rasprostranjenmi kod nas u 16. stoljeću.

Što se bektešija tiče, za njih se čuje svašta, pa i to da su poprilični bludničari.

Idealan pokret za bezbožnu Juliju :hihi
online

User avatar
ElTriconi
Đulaga
Đulaga
Posts: 36819
Joined: 24 Mar 2019, 14:13
Mood:
Has thanked: 23101 times
Been thanked: 4498 times
Status: Offline

Re: Sekte u islamu

Post by ElTriconi » 08 Nov 2023, 18:33

Julia-Klara wrote: 08 Nov 2023, 18:14 Valja se malo pozabaviti i sa dervisima i njihovim redovima, ima tu svasta.

Eto, ja nisam znala da dervisa u BiH ima i dan danas, i da imaju neke sastanke u tekiji na Buni
Oj a bio sam dol ima godina dana, potrosio tries maraka 🤔

Nece vise od mene ni marke vidit 🤔
Sehara mi puna blaga
Al ne haje moja draga 🤗😊

User avatar
Masamune
DeLorean
DeLorean
Posts: 42117
Joined: 12 Dec 2019, 23:29
Mood:
Has thanked: 13757 times
Been thanked: 12310 times
Status: Offline

Re: Sekte u islamu

Post by Masamune » 08 Nov 2023, 21:38

Julia-Klara wrote: 08 Nov 2023, 18:14 Valja se malo pozabaviti i sa dervisima i njihovim redovima, ima tu svasta.

Eto, ja nisam znala da dervisa u BiH ima i dan danas, i da imaju neke sastanke u tekiji na Buni
Ima ih, ali su na marginama islamskog svijeta jer ih je selefijski pokret potisnuo.
When people believe in me I am good, but when people doubt me I am great.

User avatar
Julia-Klara
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 80750
Joined: 02 Dec 2011, 23:48
Location: u gajevima
Has thanked: 9939 times
Been thanked: 6770 times
Status: Online

Re: Sekte u islamu

Post by Julia-Klara » 09 Nov 2023, 09:38

Krokodil Behko wrote: 08 Nov 2023, 18:31
Chan wrote: 08 Nov 2023, 17:32 Viče mi drug skoro na kafi, a koji je u vjeri, da su se u BiH pojavile Kur'anije.

Nešto nisam čitao o tome, ali može biti da su došli u onim migrantskim valovima.

Kur'anije su sekta koja odbacuje hadise u kompletu i drže se samo Kur'ana.

Njih ima u Turskoj, ne znam za ostale zemlje.
Izgleda da imaju sličnosti s negdašnjim Hamzevijama, koji su bili rasprostranjenmi kod nas u 16. stoljeću.

Što se bektešija tiče, za njih se čuje svašta, pa i to da su poprilični bludničari.

Idealan pokret za bezbožnu Juliju :hihi
Julia je agnostik, svasta je zanima ;)
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija :djed

User avatar
Julia-Klara
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 80750
Joined: 02 Dec 2011, 23:48
Location: u gajevima
Has thanked: 9939 times
Been thanked: 6770 times
Status: Online

Re: Sekte u islamu

Post by Julia-Klara » 10 Nov 2023, 10:12

MOzda nekog zanima

https://www.hermetics.org/bektashi.html

Google translate:

Objavljeno uz ljubazno dopuštenje web stranice Alevi Bektashi Research, koja je puna mnogo zanimljivijih članaka o ovoj temi i srodnim temama. (Ovo je citirano iz - BIRGE, John Kingsley: THE BEKTASHI ORDER OF DERVISHES, Luzac & Co., 1937, str. 13-21)

1. OPĆE MJESTO DERVIŠKIH REDOVA U TURSKOJ I DRUGIM MUSLIMANSKIM ZEMLJAMA

Proučavanje mističnih redova u islamu jedno je od posebnog značaja ako se želi adekvatno razumjeti muslimanski svijet. Vjera koju je Muhamed ostavio vrlo rano razvijala se u dva pravca. S jedne strane proizvela je krutu, skolastičku teologiju s nefleksibilnim vjerskim zakonom. U isto vrijeme, već unutar prva dva stoljeća, tendencija udaljavanja od ovog fiksnog, vanjskog sustava pokazala je svoj početak i brzo se razvila u pojedince i skupine koji su naglašavali asketski život i mistični pristup izravnoj spoznaji Boga. Kako su se ortodoksni kanonisti i profesionalni teolozi usprotivili ovoj tendenciji "ispitivanja savjesti" na temelju toga da bi krajnji rezultat bio u smjeru krivovjerja, počele su se razvijati organizirane grupe ili bratstva, temeljena na temeljnoj ideji da je "gorljiva praksa ibadeta rađa u duši milosti (fawaid), nematerijalne i inteligibilne stvarnosti, i da će 'znanost o srcima' (ilm al kulub) pribaviti duši eksperimentalnu mudrost (ma'rifa) (1).”

Iako članak Tarika u Enciklopediji islama daje izjavu da “U pravilu broj osoba pridruženih bratstvima u bilo kojoj muslimanskoj zemlji nije veći od tri posto. stanovništva, čini se sigurnim da je u Turskoj i Albaniji, barem, udio stvarnih članova i onih labavo povezanih daleko veći. Kada je pisac prvi put posjetio Tursku 1913., išao je pod dojmom koji je stekao iz knjiga da je Turska sunitska (tj. s muhamedanskog gledišta ortodoksna) zemlja. Brzo je otkrio na svoje iznenađenje da je ogroman dio ljudi ne samo bio povezan s derviškim bratstvima, nego su čak i vođe koji su se petkom pojavljivali kao imami na formalnom ibadetu (namazu) u džamiji, drugim danima bili v.d. kao šejhovi (šejhovi) u derviškim tekijama. (2) Tijekom Muharema, mjeseca kada se ši'ije posebno sjećaju Husejinove smrti i rane nepravde učinjene Aliju i njegovoj obitelji kada su im oduzeli hilafet, pisac je posjećivao tekiju za tekijom, i u svim njima nalazio derviše kako strastveno oplakuju smrti Hasana i Hüseyina. U kasnijem razgovoru o ovom pitanju s jednim od najvećih turskih učenjaka, pisac je izrazio dojam da je turski narod, iako izvana sunitski, pod okriljem svojih derviških bratstava, djelomično šijitski, barem u svojim sklonostima, i svakako mistični, a ne ortodoksni. Učenjak je odgovorio da tamo u Carigradu, gdje je udio bio vjerojatno manji od ostatka zemlje, vjerojatno šezdeset posto. ljudi pripadali izravno ili neizravno derviškim bratstvima. Istaknuo je da smo u kršćanskim zemljama u crkvenoj povijesti doživjeli svoje progone, katolici ubijali protestante i obrnuto, ali da u tome postoji određena moralna prednost. Duboka iskrenost, rekao je, leži iza ovih progona. Dok je u muslimanskim zemljama, nastavio je, praksa takiye, prikrivanja, izrasla kako bi čovjeku omogućila nastavak njegovog položaja kao ortodoksnog člana mističnog bratstva koje je naglašavalo eksperimentalni, a ne tradicionalni i formalni pristup stvarnosti.

Stoga se u Turskoj ova tendencija grupiranja života u bratstvo onih koji traže izravnu spoznaju Boga mora prepoznati kao široko rasprostranjena tendencija koja ponekad leži ispod površine, ali koja vjerojatno utječe na živote velike većine ljudi.

Općenito, ideologija takvih skupina dolazi iz arapskih i perzijskih izvora, pri čemu su učeniji među derviškim vođama dobro znali čitati i pisati na tim jezicima. Najvažniji neposredni izvori ideja za sve turske derviške redove bile su Mesnevija, velika pjesma koju je na perzijskom jeziku u trinaestom stoljeću napisao Mevlana Celaleddin Rumi, svetac zaštitnik mevlevijskog derviškog reda, i dva arapska djela Futuhatı Mekkiye i Fususul Hikâm od Muhyiddinija Arabija (1165-1240). Kao temelj sustava razvijenog pod utjecajem ovih knjiga bilo je uobičajeno vjerovanje i praksa turskog naroda s njihovim naslijeđenim običajima iz azijske prošlosti. Određeni redovi, od kojih su Mevlevijevi izvanredan primjer, izrasli su uglavnom u urbanim središtima, kao aristokratska, intelektualna bratstva, posebno privlačeći članove iz viših klasa zbog estetske privlačnosti. Druge skupine, od kojih su bektašije istaknuti predstavnici, razvile su se izravno iz života naroda. Na površini u ovim posljednjim skupinama leži islam koji je postao prihvaćena vjera ljudi. Ispod toga su ležali, kroz čitavu osmansku povijest, običaji i prakse koji su izvorno dolazili iz etničkog života raznih naroda koji su se miješali na granicama u trinaestom stoljeću, i iz kojih je izrasla prirodna religija naroda.

2. MJESTO BEKTAŠIJSKOG REDA U TURSKOM ŽIVOTU

Među mnogim derviškim bratstvima koja su vršila svoj utjecaj na živote velikog dijela turskog naroda Osmanskog Carstva, Bektašije su imale jedinstveno mjesto. Sa stajališta pukih brojeva bili su značajni. Sami bektašije procjenjuju njihov broj na oko sedam milijuna. Ali Turabi Baba, postnişin bektašijske tekije na planini Tomori u Albaniji, pišući u svojoj Historija E Bektashinjvet (3) kaže da je prije uništenja janjičara 1826. godine i popratnog ukidanja bektašijskog reda, vođena godišnja statistika, i da ove brojke pokazuju da je broj Bektašija bio 7.370.000 sedam milijuna u Anatoliji, 100.000 u Albaniji, 120.000 u Stambulu, a ostatak je bio rasut po Iraku, Kreti, Makedoniji i drugim dijelovima, posebno na Balkanu. U listopadu 1933. godine Niyazi Dedei, glava službeno priznate bektaške zajednice u Albaniji, dao mi je osobno svoju procjenu da je u starom Turskom Carstvu bilo 7.500.000 Bektašija ne računajući više ili manje labavo povezane Kizilbaše. Samo u istočnim provincijama Turske bilo ih je, rekao je, 1.500.000. U Albaniji ih je, prema njegovoj procjeni, bilo 200.000 ili dvadeset posto. stanovništva. Engleski putopisac i povjesničar, Rycaut, pišući u sedamnaestom stoljeću, kaže da su Bektašije "sada izrasli u to ogromno mnoštvo koje je gotovo nemoguće istrijebiti." On citira svog učitelja koji je rekao da je Bektaš imao mnogo miliona sljedbenika. (4) Noviji promatrač, Besim Atalay, delegat iz Aksaraya u Velikoj narodnoj skupštini, pišući 1340. (1924.) procjenjuje njihov broj na 1.500.000. (5) uključujući očigledno Kizilbašu i Tahtajije na ovoj slici. Ako uzmemo najnižu brojku koju je dao bilo koji promatrač, otprilike deset posto. stanovništva Turske bili su izravno ili neizravno pod utjecajem ovog Reda. (6)

Ne samo mistično bratstvo, Bektašije su igrali svoju važnu vojnu ulogu kroz cijelu osmansku povijest sve do 1826. godine kroz svoju intimnu vezu, očito od samog početka, s korpusom janjičarske vojske. Seoske skupine raštrkane po cijeloj Anadoliji, pod imenima Kizilbash (Crvene glave), Tahtaci's, Abdal's, Çepni's, na načine koji će kasnije biti nabrojani, tijesno su povezane s bektašijskom organizacijom vjerovanjem i tradicijom i vjerskim obredom, a često i dobrom organizacijom.

Međutim, možda najvažnije opravdanje za proučavanje Bektašijskog reda je činjenica, koju danas općenito priznaju svi proučavatelji turske kulture, da je kroz čitavu osmansku povijest, kada je ortodoksni vjerski život naroda bio pod dominantnim arapskim utjecajem, kada je klasična literatura u modi u krugovima palača bila perzijska, i kada je čak i veliki mistični red kao što je Mevlevija, temeljio svoje vjerovanje i praksu na knjizi u potpunosti napisanoj na perzijskom, Bektašije su se dosljedno držale turskog jezika i ovjekovječile u svom vjerovanju i prakticirati barem neke od predislamskih elemenata turske kulture. Turski istraživač 1926. godine, pišući u službenom časopisu nacionalnog kulturnog društva pod nazivom Turski Ocak, iznosi tvrdnju da turski nacionalni ideal nikada nije mogao pronaći svoj izraz u arapskom internacionalizmu, ali ga je našao u tekijama ili ložama. sobe alevitskih redova od kojih su glavni primjeri bektašije i njima srodne seoske skupine. Samo u tajnim praksama tih vjerskih skupina nalazila se “nacionalna sloboda”. (7) Sam cilj, kaže on, osnivača ovih grupa bio je očuvanje turskog jezika i rase i krvi. (8)

Da ovo gledište, iako ekstremno, nije mišljenje izoliranog pojedinca pokazuje činjenica da je 1930. Ministarstvo republike tiskalo 3000 primjeraka knjige pod nazivom Bektašijski pjesnici (9) koja sadrži biografske crtice i odabire iz vjerskih stihova od 180 bektašijskih pjesnika. Posljednjih godina svaka povijest turske književnosti napisana iz školske upotrebe naglašavala je za svako stoljeće “bektašijsku književnost” jer je u njoj, više nego u bilo kojoj drugoj vrsti pisma, korišten izvorni turski jezik i turski književni oblici i turski nacionalni običaji i točke pogled reflektiran.

3. KRATKA POVIJEST PROUČAVANJA BEKTAŠIJSKOG REDA

Može se reći da moderni interes učenjaka Bektašijskog reda seže do velike povijesti Turske koju je napisao Von Hammer. U toj povijesti publicitet daje predaji o prvom blagoslovu janjičarskih vojnika na njihovom početku Hadži Bektaš Veli. (10) Prvi pokušaj pisanja o samom redu i njegovim praksama dogodio se 1868. kada se pojavila Brownova knjiga, Derviši ili istočnjački spiritualizam. Izuzetno vrijedna, ali nekritična zbirka materijala koji se odnosi na vjerovanja i prakse i simbole Bektašija kao i drugih derviških redova, ova knjiga je nedavno tiskana u novom izdanju s bilješkama, indeksom i boljim aranžmanom od strane Posea. . (11) Neslućeno novo svjetlo bačeno je na vjerovanja Bektašijskog reda kada je, u proljeće 1897., prof. Edward G. Browne proveo uskršnje praznike u Parizu proučavajući u Bibliotheque Nationale dva rukopisa koji sadrže nekoliko ugovora koji se tiču opskurna sekta zvana Hurufije. Rezultati ove studije objavljeni su u Journal of the Royal Asiatic Society za siječanj 1898., au drugom članku u istom časopisu u srpnju 1907., prof. Browne je izvijestio o daljnjim otkrićima. Probuđen zanimanjem za hurufijsku sektu svojim studijama u Parizu 1897. godine, naredio je svom knjižaru da mu s Istoka nabavi dostupne hurufijske tekstove. Na njegovo iznenađenje, ugovori reda za koji se smatralo da je odavno mrtav pojavili su se u količinama otkrivajući da su bili u upotrebi u nekom današnjem kvartalu. Na upit je otkriveno da dolaze od Bektašija, te da se u današnjem Bektašijskom Redu nastavljaju doktrine Fazlullaha, osnivača Hurufijske sekte.

Godine 1908. u Njemačkoj se pojavio prvi pokušaj kritičkog proučavanja bektašija. Prof. Jacob u svom Beitrage zur Kenntnis des Derwisch-Ordens der Bektaschis, ne samo da je ispitivao povijest i širenje bektašija, kritizirajući, između ostalog, tradiciju da je hadži Bektaš Veli mogao osobno dati svoj blagoslov u vrijeme osnivanje janjičarskog vojnog korpusa, ali je također dodao prijevod turske knjige koja se pojavila 1873. (1290.) pod nazivom Kâşif ul esrar ve Def ul eşrar, Otkrivač tajni i odbacivač zala, ogorčen napad na Bektašije, posebno zbog njihovog prihvaćanja hurufijskih doktrina. Jacob je nastavio ovu studiju svojom knjigom Die Bektaschijje, objavljenom 1909. godine, koja je sadržavala pažljivu analizu cjelokupnog materijala, orijentalnog i zapadnog, koji je tada bio dostupan u vezi s Bektašijskim redom. U ovoj knjizi posvetio je posebnu pažnju proučavanju izvora, kršćanskih, šiitskih, gnostičkih i paganskih, iz kojih su Bektašije primile doktrine ili prakse.

Temeljeći svoje studije na osobnim putovanjima i istraživanjima u Turskoj, engleski klasičar, F. W. Hasluck, objavio je u godinama od 1911., posebno u Annals of the British School at Athens, zanimljive studije o Bektašijama, njihovoj geografskoj distribuciji, njihovim metodama propaganda, te odnos njihovih svetih mjesta prema kršćanskim svetim mjestima. Te su studije prevedene na turski (12) 1928. Kasnije, dopunjujući ta osobna istraživanja na terenu čitanjem svih europskih knjiga koje se bave ovom temom, Hasluck je prikupio masu materijala koju je, nakon njegove smrti, njegova supruga objavila 1929. pod naslov, kršćanstvo i islam pod sultanima. U ovim studijama Hasluck je ispitao europske izvore za razumijevanje osnivanja janjičara i zaključio da predaja Haji Bektash Velija u vezi s tim ne može biti istinita. On je bio sklon u Fazlullahu Hurufiju pronaći pravog utemeljitelja bektašijskog reda, te sumnjati čak iu povijesnost postojanja Hadži Bektaša Velija (13), osim kao mogućeg plemenskog pretka koji je pridonio samo svojim imenom.

U međuvremenu su turski znanstvenici radili na turskim izvorima. Godine 1918. prof. dr. Köprülü Zade Fuat Bey (14) sa Sveučilišta u Istanbulu objavio je svoje važne Prve mistike u turskoj književnosti (15), posvećujući značajan prostor tradiciji Haji Bektasha Velija i kritičkoj studiji povijesnih činjenica. Pišući 1924. godine, Hilmi Ziya, profesor u školi Galata Saray, (16) zabilježio je u časopisu Mihrap (17) da je proučavanje Hadži Bektaša Velija, koje je počelo u tradiciji, prešlo u kritičnoj fazi na pretjerano poricanje njegovog utjecaja, čak i njegovog postojanja, te da se visak sada vraća unazad kako bi se dobila stvarnija povijesna slika utemeljitelja Bektašijskog reda. U tom je članku objavio otkriće primjerka djela datiranog 812. (1409.), bacajući moguće svjetlo ne samo na Hadži Bektaš Velijevo postojanje, već i na njegovo učenje. (18) U listopadu 1923. prof. Fuat Bey je na Međunarodnom kongresu povijesti religija u Parizu održao najvažniji govor o podrijetlu bektašizma. U ovome je kritizirao dosadašnji rad na bektašijama, ukazujući na nužnost proučavanja religijske povijesti Anatolije radi razumijevanja pozadine svih derviških redova. On je izvijestio o novim povijesnim dokazima otkrivenim od objavljivanja njegovih “Ranih mistika” ne samo da su jasnije utvrdili povijesni lik Haji Bektash Velija, već također otkrivaju očigledno autentična učenja učitelja. (19)

Nadopunjujući izravan rad kritičkih učenjaka, posljednjih godina je napravljeno važno istraživanje o životu, doktrinama i praksi alevija ili takozvanih seoskih bektašijskih grupa. U časopisu Teološkog odjela Sveučilišta u razdoblju od 1928. do 1930. prof. Yusuf Ziya Bey objavio je vrlo zanimljiv izvještaj o osobnim posjetima alevijskim selima oko Eski Şehira u potrazi za dovoljno intimnim znanjem o životu i mišljenju Alevija tako da u ulozi stvarnih Alevija mogli bi posjetiti sela Tahtacija u blizini Smirne. (20) Rezultat ovih studija iz stvarnog života daje fond informacija koje su od posebne vrijednosti u utvrđivanju stvarnog odnosa ovih seoskih alevitskih skupina s Bektašijskim redom, njegovim doktrinama i praksom.

Za razliku od drugih derviških redova u Turskoj, kao što su mevlevi ili derviši koji se vrte i rufai ili derviši koji zavijaju, Bektašije nemaju javnu službu bogoslužja. U stvari, cijeli ritual Bektašijskog reda je čuvan u takvoj apsolutnoj tajnosti, a vjerovanja su tako očito skrivena od javnog razumijevanja da je u Turskoj dugo vladala velika znatiželja u pogledu Bektašijske tajne. Napisane su knjige i članci u pokušaju otkrivanja nedostižne misterije. Bektaşilik ve Edebiyatı (21) Besima Atalaya i Bektaşi Sırrı, (22) (Bektašijska tajna) Ahmeta Rıfkıja spadaju među važnije od njih, a oba su pokušaji pravedne ocjene Reda. Ziya Beyev “Bektaşilik” na stupcima dnevnih novina, Yeni Gün, (23) izvrsna je studija samog bektašije, koja predstavlja prikaz povijesti, vjerovanja i prakse s bektašijske tačke gledišta. Članci završavaju stajalištem koje se slaže s onim koje često izražavaju bektašije otkako je Republika Turska ukinula sve derviške redove. Budući da je Republika, kažu oni, djelovanjem vlade postigla ono za što su se Bektašije dugo zalagali - ukidanje kalifata, slobodu žena od vela i društvenih ograničenja, stavljanje na kraj fanatizmu vjerskih vođa - više nema potrebe za nastavak poretka u granicama Republike.

Kao da nadoknađuju povoljna izvješća radoznalih učenika, a kao prirodan rezultat možda neortodoksne doktrine koja je držana u tajnosti, pojavili su se posljednjih godina, osobito od studenog 1925., kada su sve derviške lože zatvorene, mnogi članci u svrhu obezvrjeđivanja bektašija. . Pokazalo se da je njihova tajna nešto suprotno i vjeri i moralu. (24) Važan roman, Nur Baba, jednog od najvećih turskih pisaca, Yakupa Kadrija, koji je i sam svojedobno bio bektašija, prvo se pojavio u novinskim stupcima, zatim u dva izdanja u obliku knjige, (25) i nevjerojatno je iskren tretman zloporabe, napisane prije nego što su derviški redovi ukinuti, u nadi da će pomoći potrebnoj reformi.

4. SVRHA OVOG ISTRAŽIVANJA

Upravo taj red sa svojom tajanstvenošću koja je stoljećima izazivala pažnju studenata, svojom intimnom vezom s turskom vojnom poviješću i njezinom društvenom i književnom kulturom, red čiji su opisi napisani uz visoke hvale i gorke osude, mi smo na ovim stranicama da pokušamo proučavati. Naš cilj neće biti niti hvaliti niti osuđivati poredak, već ga objektivno proučavati, s posebnom svrhom pokušaja najboljeg što suosjećajni autsajder može vidjeti život i njegove probleme, misterij svemira i njegovo objašnjenje, kao Vidi ih sam Bektašija. Nadamo se da će ova studija poslužiti kao dovoljno sveobuhvatno izlaganje vjerovanja i prakse reda, te uobičajenih referenci u bektašijskoj književnosti, tako da može biti uvod u inteligentno čitanje bektašijske poezije i drugih književnih izraza. Studija je tek sekundarno zainteresirana za prikaz odnosa s islamom općenito i s drugim vjerskim izvorima. Istaknut će se brojne sličnosti s drugim religijskim sustavima, ali pisac je iskreno skeptičan prema bilo kakvom pokušaju da se dogmatski prati podrijetlo određenog vjerovanja i prakse do njegovog točnog i jedinog izvora. I vjerovanja i običaji često su bili rezultat utjecaja iz različitih smjerova koji su se kombinirali u novom obliku gdje su zajednički elementi zadržani ili različiti elementi toliko promijenjeni da privlače vrlo miješano stanovništvo, čineći da svaka grupa nađe nešto poznato u odnosu na onu koja je bila već poznato.

Iako je ova studija uglavnom pokušaj da se sazna da su vjerovanja i običaji Bektašija kao takvi objašnjeni u njihovoj vlastitoj literaturi iu rukopisnim priručnicima koje zapravo koriste njihovi vođe, činilo se uputnim također na početku iznijeti takve činjenice kao što su poznati o povijesti i podrijetlu reda. Ovo je tim više potrebno jer pisac smatra da su dosadašnja istraživanja europskih znanstvenika bila pogrešna. Novi materijal koji su otkrili turski znanstvenici bacio je novo svjetlo na ovu vrlo opskurnu, ali značajnu stranicu povijesti. Međutim, tek treba provesti mnogo istraživanja prije nego što se potpuna priča o podrijetlu Bektašija i ulozi koju su odigrali u osmanskoj povijesti može adekvatno razumjeti.

Bilješke:

(U njegovoj knjizi Birge, bilješke dane na svakoj stranici počevši od broja 1, ali dajemo brojeve kontinuirano za sve stranice. Urednici)

(1) Enciklopedija islama, članak Tesavvuf.

(2) Tekija je derviško mjesto okupljanja radi ibadeta i pouke.

(3) Historija E Pergjitheshme E Bektashinjvet prije Ate Ali Turabiut. Tirane, 1929. Stranica 64.

(4) Sadašnje stanje Osmanskog Carstva Paul Rycaut, London, 1668. Stranica 149.

(5) Bektaşilik ve Edebiyatı, Besim Atalay. İstanbul, 1340. Stranica 5.

(6) Hasluck u kršćanstvu i islamu pod sultanima, stranica 161, daje 80.000 kao broj Bektašija u Albaniji, i kaže da sami Bektašije tvrde da je njihov ukupan broj 3.000.000.

(7) Türk Yurdu, br. 21, Eylül 1926, članak Baha Saita o Türkiyede Alevi Zümreleri. Stranica 204.

(8) Ibid. stranica 207.

(9)Bektaşi Şairleri, Sadettin Nüzhet, Istanbul, 1930.

(10) Geschichte des Osmanischen Reiches; Pešta, 1834., sv. I, strana 97.

(11) The Darvishes, Oxford Press, 1927.

(12) Bektaşilik Tetkikleri, Istanbul, 1928.

(13) Hasluck, Kršćanstvo i islam pod sultanima, stranice 341 i 488.

(14) U skladu sa zakonom koji zahtijeva izbor i registraciju prezimena, ovo je ime promijenjeno u M. Fuad Köprülü 1936. godine.

(15) Türk Edebiyatında İlk Mutasavvıflar.

(16) Sada na fakultetu Sveučilišta u Istanbulu.

(17) Temmuz 1340, br. 15, 16, stranica 515.

(18) Temmuz 1340, br. 15, 16, stranica 517.

(19) Les Origines du Bektachisme, Extrait des Acts du Congres International d’Histoire des Religions. Pariz, 1926. Članak Bektaşiliğin Menşeleri u Türk Yurdu, br: 8, 1341.

(20) İlahiyat Fakültesi Mecmuası, br. 8, 12, 13, 14, 15, 17, 19, godine 1928.-1930. Prethodnu studiju o sličnoj temi napravio je 1891. V. Luschan: “Die Tahtadji und andere Reste der der Alten Bevolkerungt Lykiens” u Archiv. für Anthropologie, 19.Pd., Braunschiveig 1891.

(21) Objavljeno u Istanbulu 1340. (1924.).

(22) Objavljeno u Istanbulu 1325-1327 (1909-1911)

(23) Četrdeset rata, od 26. siječnja 1931. do 8. ožujka 1931.

(24) Vidi, na primjer, članke u Büyük Gazette, br. 1-26, studeni 1926.-ožujak 1927.

(25) Drugo izdanje, Istanbul, 1923.
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija :djed

User avatar
Rum
Sebijin pulen
Sebijin pulen
Posts: 95668
Joined: 17 Oct 2010, 17:29
Mood:
Has thanked: 33875 times
Been thanked: 20662 times
Contact:
Status: Offline

Re: Sekte u islamu

Post by Rum » 10 Nov 2023, 11:00

Ko ovo sve procita =kacim ga u heroj dana pa ja
Neka si nam Živa I Zdrava Sultanija 💚

User avatar
Julia-Klara
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 80750
Joined: 02 Dec 2011, 23:48
Location: u gajevima
Has thanked: 9939 times
Been thanked: 6770 times
Status: Online

Re: Sekte u islamu

Post by Julia-Klara » 10 Nov 2023, 11:10

Kaci me :D
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija :djed

Post Reply

Return to “Religija”

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 17 guests