Sretan Uskrs

[srculence7]

Ne baš, ali biće žestoko kući, stiglo pojačanje

[SPINERKA]

Drzim ti 'fige'

[storm]

Uskrs je sutra ujutro...
Jucer razapet...
A u ponedjeljak se ukazao...
Tak da znate redosljed

[storm]

Moja su još u dućanu....danas ujutro se prema pravilima farbaju jaja
Kud žurite

[Username]

Jel zivo to pile, podsjeca na Njuska

[Pasaga]

...posljednje priprema za farbanje jaja ....

[Veca]

...znaci u ponedeljak da cestitamo?! ...ne znam ja nista...ja sam cestitala, a vi prihvatite cestitku ili odbacite

[Mutevelija]

Uskrs je sutra ujutro...
Jucer razapet...
A u ponedjeljak se ukazao...
Tak da znate redosljed

Kroz tri dana, kako ide razapeli ga, pa ga pokopali pa se pojavio kroz tri dana tj uskrsao?

[storm]

...znaci u ponedeljak da cestitamo?! ...ne znam ja nista...ja sam cestitala, a vi prihvatite cestitku ili odbacite

Ma joj, nebitno sasvim hvala
Mi si cestitamo nedjeljom ujutro, nakon rane mise...uskrsnuce...

[Mutevelija]

to isto kao da vama neko cestia Bajram za Ramazan, je li i sad Korizma? Znam da kad okreću za Božić da poste pa pečenicu ne smiju dirati, a da li okreću za uskrs ne znam.

[storm]

Uskrs je sutra ujutro...
Jucer razapet...
A u ponedjeljak se ukazao...
Tak da znate redosljed

Kroz tri dana, kako ide razapeli ga, pa ga pokopali pa se pojavio kroz tri dana tj uskrsao?

Malo je cudno to, da...kaze se tri dana a nije zapravo...
Nego je uskrsnuo na treci dan nakon razapeca...ako se racuna razapece kao prvi..
Vremenski je dva dana ustvari...
U ponedjeljak se pojavi prvim vidiocima...Mariji Magdaleni i nekim zenama cini mi se
Zato se i slavi veliki ponedjeljak...
Ako sam dobro poducen

[Mutevelija]

Ovo nisam znao.
"Zastiranje križeva i slika

Ima nekih liturgijskih propisa i običaja kojima, možda, i ne razumijemo smisao. Tako je u starom misalu bilo propisano da se na Petu nedjelju korizme (Gluhu) zastiru križevi i slike, a u važećem je misalu to ostavljeno kao mogućnost:

Može se zadržati običaj pokrivanja križeva i slika u crkvi. Sud o tome donosi biskupska konferencija. Križevi ostaju zastrti sve do svršetka službe Muke Gospodnje na Veliki petak, a slike do početka Vazmenog bdjenja.[1]

1. Podrijetlo i smisao ovog običaja
Prekrivanje križeva i slika vuče podrijetlo od srednjovjekovnog običaja germanskog podrijetla da se u korizmi između oltara i vjernika razapne veliko platno, tako da vjernici ne mogu vidjeti oltar.[2] Zašto? Dva su tumačenja: ljudi u ono vrijeme nisu imali kalendare, pa im je to bio znak duboke korizme. Platno je označavalo hramsku zavjesu i micalo se na Veliku srijedu na riječi evanđelja: „I zavjesa se hramska razdrije po sredini”. Drugo, vjerojatnije tumačenje, veli da je taj običaj vezan uz kanonsku pokoru. Pokornici su, naime, bili isključeni iz euharistijske službe. Kasnije, u srednjem vijeku, kad pokornika više nije bilo, svi su vjernici bili smatrani pokornicima. Kako je oltar bio zaklonjen platnom, svi su oni tako na simboličan način bili isključeni iz euharistije. Kasnije je to zastiranje svedeno samo na zastiranje križeva i slika, a ne cijelog svetišta.

2. Zašto na Gluhu nedjelju?
Ostaje daljnje pitanje, zašto baš na Gluhu nedjelju? Po sebi bi bilo logičnije da je tome tako tijekom cijele korizme. Razlog leži u tome da se do zadnje liturgijske obnove ova nedjelja nazivala Nedjeljom muke, jer su misna čitanja od toga dana pa do svetog trodnevlja govorila o događajima koji su prethodili Kristovoj muci.[3] U svakom slučaju, može se reći da se s Gluhom nedjeljom (kojoj je prethodila nedjelja „Laetare“) ulazi u „duboku korizmu“.

3. Boja platna
Boja platna uvijek je bila ljubičasta, jer je to korizmena boja.[4] Valja napomenuti, da u dosadašnjim misalima (pa i u najnovijem iz 2002.) nije izrijekom spomenuta boja platna kojim se prekrivaju križevi i slike. Međutim, u papinskoj se liturgiji Velikog petka moglo vidjeti da je križ zastrt crvenim velom (jer se u bogoslužju Velikog petka uzima crvena boja). Prva dva izdanja rimskog misala nakon sabora (1970. i 1975.), pa tako i važeći hrvatski misal ne spominje boju platna kojom se zastire križ na Veliki petak. Međutim, Misal iz 2002. za klanjanje križu u bogoslužju Velikog petka jasno veli:

Đakon s poslužiteljima ili drugi prikladan službenik ode u sakristiju iz koje u ophodu nosi Križ, zastrt ljubičastim velom…[5]

Prema tome, ako se traži da križ bude prekriven ljubičastim velom i na Veliki petak, kada je po sebi crvena boja, onda to više vrijedi za ostale dane od Glušnice do Velikoga petka.

4. Današnja vrijednost
Kao što smo vidjeli, zastiranja slika i križeva, izgubilo je svoju prvotnu nakanu. Međutim, i danas može biti vrijedno i znakovito zadržati ovaj običaj, koji vuče podrijetlo čak od 9. st.[6] Taj običaj, rekao bih, daje ipak određenu „dramatičnost“ i ozbiljnost vremenu duboke korizme. Ako je dosadašnja liturgija i bila opterećena nekim nepotrebnim elementima, mi danas ne bismo trebali ići u drugu krajnost, tj. oduzimati liturgiji znakovitost, otajstvenost i mističnost. Jer, što je bogoslužje drugo, nego djelatna nazočnost Kristova spasenja izraženog vidljivim znakovima?

[1] Predsaborski je misal precizirao da se to čini u subotu prije I. večernje. U važećem hrvatskom misalu ta napomena stoji nakon mise u subotu uoči Pete korizmene nedjelje, a u Misalu iz 2002. ta opaska stoji na početku mise Pete korizmene nedjelje.

[2] U njemačkoj se to platno nazivalo “Hungertuch”, što se odnosilo na post. Zanimljivo je da je tematski „Hungertuch“ (redovito karitativnog karaktera) u Njemačkoj i danas prisutan. U praksi je to platno veličine zastave koje u korizmi bude izvješeno na prikladnom mjestu u crkvi.

[3] Međutim, izvorno je Nedjelja muke bila na Cvjetnicu, kako je to i danas slučaj. Usp. M. RIGHETTI, Manuale di storia liturgica., 2, L’anno liturgico, Ancora, Milano, 1969., str. 173-177.

[4] U prijesaborskim je misalima bio propis da se na Veliki četvrtak jedino oltarni križ umjesto ljubičastim prekrije bijelim platnom.

[5] Missale Romanum ex decreto Sacrosancti eocumenici Concilii Vaticani II instauratum auctoritate Pauli PP. VI promulgatum Ioannis Pauli PP. cura recognitum, Editio tertia, Typis Vaticanis 2002., str. 323.

[6] Na primjer, ukoliko ima puno slika u crkvi, po sebi bi bilo znakovito prekriti samo jedan križ ili samo glavnu sliku na (pretkoncilskom) oltaru…http://www.vjeraidjela.com/zastiranje-krizeva-i-slika/

[storm]

to isto kao da vama neko cestia Bajram za Ramazan, je li i sad Korizma? Znam da kad okreću za Božić da poste pa pečenicu ne smiju dirati, a da li okreću za uskrs ne znam.

Tko ispostuje korizmu, smije tek u nedjelju ujutro poceti uzimati, cega se odrekao...
Ranom misom uskrsnuca zavrsava korizma.
Isto za bozic prema propisu tek nakon ponocne mise moze se uzeti pecenica...ali to je jako razlicito...kako tko...neki vec to veceraju...nije ispravno...
Isto neki jedu vec danas navecer posveceni obrok (pecenica/sunka, jaja, hren, vino) a trebali bi tek sutra ujutro...
Inace su samo dva stroga nemrsna posta u katolika...pepelnica i veliki petak...

[storm]

Nikad cuo a ni vidio to zastiranje krizeva i slika...ok, i nisam neki ekspert

[Mutevelija]

Pa traje li još korizma do sutra?
Ili je prestala prošle nedjelje?

[storm]

Pa traje li još korizma do sutra?
Ili je prestala prošle nedjelje?

Sutra ujutro zavrsava korizma...
I isto se kaze, da traje 40 dana...a zapravo je 46...jer se nedjelje ne broje...

[storm]

Pardon mute...istina je to za pokrivanje križa ...slabo idem a i gledam u pod kad odem uglavnom

[Mutevelija]

To za uskrs sam kontao da je dva dana jr ako je recimo hm razapet petak, onda subota nedjelja trebalo bi u ponedjeljak biti uskrs.
Ali dobro ima toga sa brojevima i u drugim religijama, barem se sa ostalim katolicima možete dogovoriti kad vam je koji praznik.

[Socrates]

Sretan Uskrs I Vaskrs katolickim i pravoslavnim vjernicima

[SPINERKA]

Sretan Uskrs i Vaskrs svima koji slave.