DZ. Rumi
- Heidi
- Forum [Bot]
- Posts: 45896
- Joined: 01 Sep 2011, 22:10
- Location: Kosmicki raspor
- Been thanked: 5 times
- Status: Offline
Re: DZ. Rumi
Sjetila sam se da sam sacuvala clanak o Rumiju.
RUMI, MISTIK ZA SVA VREMENA
1. “Vidio sam mnogo ljudi koji nemahu odijela na sebi, ali i mnogo odijela u kojima nemaše ljudi.”
2. “Ne mogu se sporazumjeti oni koji govore istim jezikom. Sporazumjeti se mogu samo oni koji dijele ista osjećanja.”
3. “Strasti su poput vatre, a želje poput drva. Vatra se gasi kad ostane bez drva, a strasti kad im se ne ispune želje.”
4. “Ako jedna svijeća potpali drugu svijeću, neće izgubiti ništa od svoje svjetlosti.”
5. “Budi učen koliko hoćeš, ali znaj da tebi pripada samo onoliko koliko te bude razumio tvoj sagovornik.”
6. “Prekomjerna posjeta uznemirava, a nedovoljna prijateljstvo uništava.”
7. “Zalivanje voćki je pravda a zalivanje trnja je nasilje. Pravda je kada blagodat staviš tamo gdje joj je mjesto. Zato pazi šta zalivaš i nemoj misliti da je zalivanje svakog korijena blagodat.”
8. “Dvije stvari uništavaju život čovjeku:
– izdaja koja mu dođe od strane prijatelja i
– milost koja mu dođe od strane neprijatelja.”
9. “Otkrivati tajne osobi koja voli mnogo da priča je isto kao stavljati vodu u naprslu testiju.”
10. “Ja svoje prijatelje ne volim ni srcem a ni razumom. Jer dešava se da srce stane a razum zaboravi. Ja ih volim dušom, jer duša niti staje niti zaboravlja.”
11. “Prvo vaspitaj svoje srce pa tek onda svoj jezik. Jer riječi dolaze iz srca, a izlaze iz usta.”
12. “A šta ako Allah voli to srce koje si slomio?! Otkud znaš, ali kad bi znao, prepao bi se od straha!”
13. “Ne uljepšavaj svoje tijelo već svoje srce i dušu. Jer spoljašnjost je ono u šta gledaju stvorenja, a unutrašnjost ono u šta gleda Stvoritelj.”
14. “Kada se razum udruži sa drugim razumom, svjetlost se poveća, a put osvijetli. A kada se ego udruži sa drugim egom, tmina se poveća, a put zamrači.”
15. “Oholost je kod svakoga ružna, ali je najružnija kada se nađe kod prosjaka.”
16. “Imena nisu važna. Ruža bi mirisala i kada bi se drukčije zvala.”
17. “Nije čudno kada ovca bježi od vuka, ali je čudno kada se ta ovca zaljubi u vuka.”
18. “Čuo sam da si me ogovarao. Stvarno si me iznenadio što mi se nisi u lice obratio. Uplašio si se mene nemoćnoga, a nisi se uplašio Allaha Svemoćnoga.”
19. “Čak i suza ima svoju dužnost. Njena dužnost je da čisti teren za osmjeh koji dolazi nakon nje.”
20. “Tri stvari prakticirajte malo, a jednu mnogo:
– malo jedite,
– malo govorite,
– malo spavajte,
– mnogo razmišljajte.”
21. “Ako ti treba vječna ljubav, zaljubi se u Vječnoga.”
22. “Ako se ikada budeš konsultovao sa svojim egom, postupi suprotno od onoga što ti kaže taj pokvarenjak.”
23. “Tamo gdje svako isto razmišlja, tu niko mnogo ne razmišlja.”
24. “Ili ćeš u potpunosti otvoriti svoje srce za ljubav ili ga uopće nemoj otvarati! U ljubavi nema sive boje. Kada je u pitanju ljubav, moraš se opredijeliti ili za crno ili za bijelo…”
25. “Zmija te može samo lišiti života, a loš prijatelj te može otjerati u Džehennem.”
26. “Nemoj da vas nervira to što mi je glava pognuta dok hodam! Strah me je samo da se ne spotaknem na vaš obraz koji se nalazi na putu.”
27. “Pazite sa kim šetate i sa kim se družite, jer slavuj vodi ružičnjaku, a vrana smeću.”
28. “Šta je skrivanje ljubavi? To vam je nešto poput skrivanja vatre u vuni i pamuku. Što je više skrivate, toliko je i otkrivate.”
29. “Ako nam je čaša mala, nemamo pravo kriviti more.”
30. “Veličina svih srca je ista, ali je veličina duhovnosti koja se nalazi u njima sasvim različita.”
31. “Nemoj prodavati ogledala u čaršiji slijepih i nemoj pjevati pjesme u čaršiji gluhih.”
32. “Nemoj žudjeti za životom drugih ljudi, jer ima puno ljudi koji za tvojim životom žude.”
33. “Ljubav je poput ‘krivične prijave’, a bol i patnja za voljenom osobom poput ‘svjedoka’. Uzalud je tužiti nekoga ako nemaš svjedoka! Svaka tvrdnja se mora dokazati!”
Dželaludin Muhamed Rumi (perzijski: جلالالدین محمد رومی) poznat i kao Mevlana je bio pjesnik, pravnik, islamski učenjak, teolog i sufijski učitelj. Smatra se jednim od najznačajnijih mističnih pjesnika islama, koji je pisao na perzijskom jeziku. Ime Rumi je dobio zbog toga što je život proveo u Rumu (Rumski sultanat), današnja srednja Anadolija, dok naziv Mevlana na perzijskom jeziku znači “naš vodič”.
Rođen je u Belhu (današnji Afganistan) 6. rebiul-evvela 604. godine po islamskom računanju vremena, odnosno 29. septembra 1207. godine. Otac mu je bio Behauddin Veled, poznat i pod imenom Sultanul-Ulema (Sultan učenjaka), a majka mu je bila Mumin Hatun, kćerka Rukneddina, emira Belha. Pred najezdom mongola Behauddin odlučuje da izmjesti svoju porodicu iz rodnog kraja, a za novo prebivalište, nakon što su neko vrijeme živjeli u Bagdadu, Hidžazu i Damasku, odabrao je Konju u Anadoliji – tadašnju prijestonicu seldžučkih vladara.
Život se u Konji, u skladu sa ustaljenim običajima i navikama, odvijao mirno i, poput rijeke u širokome koritu, tekao bez uzbuđenja i brige. Nakon očeve smrti Rumi peuzima njegovo mjesto učitelja u medresi i glavnog propovjednika u gradskoj džamiji u Konji. Uživao je nepodijeljene simpatije i poštovanje svojih učenika i ostalih žitelja grada. Premda se ponekad, kao i drugi fakihi , znao oprobati u poeziji, u njegovom biću nije bilo plamena koji bi tu poeziju pretvorio u vatrenu oluju. Medresa ga bijaše začarala. Međutim, sudbonosni susret sa lutajućim dervišem po imenu Šems Tabrizi učiniće da Rumi napusti svijet medrese, nauke i propovijedi i okrene se dotad nepoznatome carstvu ljubavi, zanosa i mistične ekstaze. Derviš Šems Tabrizi iz Rumija izvlači ono najbolje – nastaje Sema, ples vrtećih derviša, a svaka pjesma koju je Rumi kasnije napisao inspirirana je ljubavlju koju je Šems osvijestio u Rumiju.
Godine 672./ 1273. Mevlana Dželaluddin Rumi se smrtno razbolio. Posljednje dane života proveo je okružen svojim duhovnim potomstvom, čekajući smrt koja je za njega, kako je to izrekao u mnogim svojim stihovima, predstavljala susret s njegovim Voljenim, trenutak za kojim je cijelog života žudio i iščekivao ga. U skladu s tim, i dan njegove smrti sufije mevlevijskog reda obilježavaju kao šeb-i arus - nevjestinu noć, večer vjenčanja. Umro je 5. džumadel-ahira/16. decembra 1273. Na njegovoj sahrani okupilo se, kako to hroničari bilježe, na desetine hiljada ljudi iz cijele Anadolije. Kršćani i jevreji iz Konje došli su odati svoje poštovanje velikom muslimanskom duhovnom prvaku u kome su prepoznali istinsku svetu ličnost, čovjeka koji je, čvrsto, ukorijenjen u islamsku tradiciju kojoj je bio krajnje i bezrezervno odan.
Mevlana Dželaluddin Rumi jedan je od najpopularnijih pjesnika današnjice u SAD.
"Tražiti put do ljubavi razumom, isto je što i tražiti svjetiljkom sunce."
“Sjeme kad se u zemlju posije zar ne vidiš da proklija, zašto onda o nicanju čovjeka, sumnja tolika.”
---------------------------------------------------
Ako je tvoja misao ruža,
ti si ružičnjak;
ako li je trn,
ti si triješće za potpalu.
---------------------------------------------------
Sedam savjeta Mevlane Dželaluddina Muhammeda Rumija:
1. U darežljivosti i pomaganju, budi poput tekuće vode.
2. U milosrdnosti i dobročinstvu, budi poput sunca.
3. U pokrivanju tuđih nedostataka, budi poput noći.
4. U srdžbi i nervozi, budi poput mrtvaca.
5. U skromnosti i poniznosti, budi poput zemlje.
6. U dobronamjernosti, budi poput mora.
7. Ili se predstavljaj onakvim kakav jesi, ili budi onakav kakvim se predstavljaš.
Veteran.ba
RUMI, MISTIK ZA SVA VREMENA
1. “Vidio sam mnogo ljudi koji nemahu odijela na sebi, ali i mnogo odijela u kojima nemaše ljudi.”
2. “Ne mogu se sporazumjeti oni koji govore istim jezikom. Sporazumjeti se mogu samo oni koji dijele ista osjećanja.”
3. “Strasti su poput vatre, a želje poput drva. Vatra se gasi kad ostane bez drva, a strasti kad im se ne ispune želje.”
4. “Ako jedna svijeća potpali drugu svijeću, neće izgubiti ništa od svoje svjetlosti.”
5. “Budi učen koliko hoćeš, ali znaj da tebi pripada samo onoliko koliko te bude razumio tvoj sagovornik.”
6. “Prekomjerna posjeta uznemirava, a nedovoljna prijateljstvo uništava.”
7. “Zalivanje voćki je pravda a zalivanje trnja je nasilje. Pravda je kada blagodat staviš tamo gdje joj je mjesto. Zato pazi šta zalivaš i nemoj misliti da je zalivanje svakog korijena blagodat.”
8. “Dvije stvari uništavaju život čovjeku:
– izdaja koja mu dođe od strane prijatelja i
– milost koja mu dođe od strane neprijatelja.”
9. “Otkrivati tajne osobi koja voli mnogo da priča je isto kao stavljati vodu u naprslu testiju.”
10. “Ja svoje prijatelje ne volim ni srcem a ni razumom. Jer dešava se da srce stane a razum zaboravi. Ja ih volim dušom, jer duša niti staje niti zaboravlja.”
11. “Prvo vaspitaj svoje srce pa tek onda svoj jezik. Jer riječi dolaze iz srca, a izlaze iz usta.”
12. “A šta ako Allah voli to srce koje si slomio?! Otkud znaš, ali kad bi znao, prepao bi se od straha!”
13. “Ne uljepšavaj svoje tijelo već svoje srce i dušu. Jer spoljašnjost je ono u šta gledaju stvorenja, a unutrašnjost ono u šta gleda Stvoritelj.”
14. “Kada se razum udruži sa drugim razumom, svjetlost se poveća, a put osvijetli. A kada se ego udruži sa drugim egom, tmina se poveća, a put zamrači.”
15. “Oholost je kod svakoga ružna, ali je najružnija kada se nađe kod prosjaka.”
16. “Imena nisu važna. Ruža bi mirisala i kada bi se drukčije zvala.”
17. “Nije čudno kada ovca bježi od vuka, ali je čudno kada se ta ovca zaljubi u vuka.”
18. “Čuo sam da si me ogovarao. Stvarno si me iznenadio što mi se nisi u lice obratio. Uplašio si se mene nemoćnoga, a nisi se uplašio Allaha Svemoćnoga.”
19. “Čak i suza ima svoju dužnost. Njena dužnost je da čisti teren za osmjeh koji dolazi nakon nje.”
20. “Tri stvari prakticirajte malo, a jednu mnogo:
– malo jedite,
– malo govorite,
– malo spavajte,
– mnogo razmišljajte.”
21. “Ako ti treba vječna ljubav, zaljubi se u Vječnoga.”
22. “Ako se ikada budeš konsultovao sa svojim egom, postupi suprotno od onoga što ti kaže taj pokvarenjak.”
23. “Tamo gdje svako isto razmišlja, tu niko mnogo ne razmišlja.”
24. “Ili ćeš u potpunosti otvoriti svoje srce za ljubav ili ga uopće nemoj otvarati! U ljubavi nema sive boje. Kada je u pitanju ljubav, moraš se opredijeliti ili za crno ili za bijelo…”
25. “Zmija te može samo lišiti života, a loš prijatelj te može otjerati u Džehennem.”
26. “Nemoj da vas nervira to što mi je glava pognuta dok hodam! Strah me je samo da se ne spotaknem na vaš obraz koji se nalazi na putu.”
27. “Pazite sa kim šetate i sa kim se družite, jer slavuj vodi ružičnjaku, a vrana smeću.”
28. “Šta je skrivanje ljubavi? To vam je nešto poput skrivanja vatre u vuni i pamuku. Što je više skrivate, toliko je i otkrivate.”
29. “Ako nam je čaša mala, nemamo pravo kriviti more.”
30. “Veličina svih srca je ista, ali je veličina duhovnosti koja se nalazi u njima sasvim različita.”
31. “Nemoj prodavati ogledala u čaršiji slijepih i nemoj pjevati pjesme u čaršiji gluhih.”
32. “Nemoj žudjeti za životom drugih ljudi, jer ima puno ljudi koji za tvojim životom žude.”
33. “Ljubav je poput ‘krivične prijave’, a bol i patnja za voljenom osobom poput ‘svjedoka’. Uzalud je tužiti nekoga ako nemaš svjedoka! Svaka tvrdnja se mora dokazati!”
Dželaludin Muhamed Rumi (perzijski: جلالالدین محمد رومی) poznat i kao Mevlana je bio pjesnik, pravnik, islamski učenjak, teolog i sufijski učitelj. Smatra se jednim od najznačajnijih mističnih pjesnika islama, koji je pisao na perzijskom jeziku. Ime Rumi je dobio zbog toga što je život proveo u Rumu (Rumski sultanat), današnja srednja Anadolija, dok naziv Mevlana na perzijskom jeziku znači “naš vodič”.
Rođen je u Belhu (današnji Afganistan) 6. rebiul-evvela 604. godine po islamskom računanju vremena, odnosno 29. septembra 1207. godine. Otac mu je bio Behauddin Veled, poznat i pod imenom Sultanul-Ulema (Sultan učenjaka), a majka mu je bila Mumin Hatun, kćerka Rukneddina, emira Belha. Pred najezdom mongola Behauddin odlučuje da izmjesti svoju porodicu iz rodnog kraja, a za novo prebivalište, nakon što su neko vrijeme živjeli u Bagdadu, Hidžazu i Damasku, odabrao je Konju u Anadoliji – tadašnju prijestonicu seldžučkih vladara.
Život se u Konji, u skladu sa ustaljenim običajima i navikama, odvijao mirno i, poput rijeke u širokome koritu, tekao bez uzbuđenja i brige. Nakon očeve smrti Rumi peuzima njegovo mjesto učitelja u medresi i glavnog propovjednika u gradskoj džamiji u Konji. Uživao je nepodijeljene simpatije i poštovanje svojih učenika i ostalih žitelja grada. Premda se ponekad, kao i drugi fakihi , znao oprobati u poeziji, u njegovom biću nije bilo plamena koji bi tu poeziju pretvorio u vatrenu oluju. Medresa ga bijaše začarala. Međutim, sudbonosni susret sa lutajućim dervišem po imenu Šems Tabrizi učiniće da Rumi napusti svijet medrese, nauke i propovijedi i okrene se dotad nepoznatome carstvu ljubavi, zanosa i mistične ekstaze. Derviš Šems Tabrizi iz Rumija izvlači ono najbolje – nastaje Sema, ples vrtećih derviša, a svaka pjesma koju je Rumi kasnije napisao inspirirana je ljubavlju koju je Šems osvijestio u Rumiju.
Godine 672./ 1273. Mevlana Dželaluddin Rumi se smrtno razbolio. Posljednje dane života proveo je okružen svojim duhovnim potomstvom, čekajući smrt koja je za njega, kako je to izrekao u mnogim svojim stihovima, predstavljala susret s njegovim Voljenim, trenutak za kojim je cijelog života žudio i iščekivao ga. U skladu s tim, i dan njegove smrti sufije mevlevijskog reda obilježavaju kao šeb-i arus - nevjestinu noć, večer vjenčanja. Umro je 5. džumadel-ahira/16. decembra 1273. Na njegovoj sahrani okupilo se, kako to hroničari bilježe, na desetine hiljada ljudi iz cijele Anadolije. Kršćani i jevreji iz Konje došli su odati svoje poštovanje velikom muslimanskom duhovnom prvaku u kome su prepoznali istinsku svetu ličnost, čovjeka koji je, čvrsto, ukorijenjen u islamsku tradiciju kojoj je bio krajnje i bezrezervno odan.
Mevlana Dželaluddin Rumi jedan je od najpopularnijih pjesnika današnjice u SAD.
"Tražiti put do ljubavi razumom, isto je što i tražiti svjetiljkom sunce."
“Sjeme kad se u zemlju posije zar ne vidiš da proklija, zašto onda o nicanju čovjeka, sumnja tolika.”
---------------------------------------------------
Ako je tvoja misao ruža,
ti si ružičnjak;
ako li je trn,
ti si triješće za potpalu.
---------------------------------------------------
Sedam savjeta Mevlane Dželaluddina Muhammeda Rumija:
1. U darežljivosti i pomaganju, budi poput tekuće vode.
2. U milosrdnosti i dobročinstvu, budi poput sunca.
3. U pokrivanju tuđih nedostataka, budi poput noći.
4. U srdžbi i nervozi, budi poput mrtvaca.
5. U skromnosti i poniznosti, budi poput zemlje.
6. U dobronamjernosti, budi poput mora.
7. Ili se predstavljaj onakvim kakav jesi, ili budi onakav kakvim se predstavljaš.
Veteran.ba
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.
- KOMESAR
- Forum [Bot]
- Posts: 11755
- Joined: 28 Dec 2013, 23:26
- Location: Ilidža
- Has thanked: 14 times
- Been thanked: 2 times
- Status: Offline
Re: DZ. Rumi
O dervišu!
Ako su te uvrijedili, ako su te optužili, ako te ogovaraju, ne izgovaraj ništa loše. Ne budi onaj ko uviđa sramotu, budi onaj koji je ispravlja.
Rumi
Ako su te uvrijedili, ako su te optužili, ako te ogovaraju, ne izgovaraj ništa loše. Ne budi onaj ko uviđa sramotu, budi onaj koji je ispravlja.
Rumi
Čovjek i magarac znaju više nego sam čovjek.
- KOMESAR
- Forum [Bot]
- Posts: 11755
- Joined: 28 Dec 2013, 23:26
- Location: Ilidža
- Has thanked: 14 times
- Been thanked: 2 times
- Status: Offline
Re: DZ. Rumi
Kad Bog nekome učini počast, ne govori se o zemlji.Kad se čovjek duhovno uzdigne, Bog mu ukazuje pažnju.
Rumi
Rumi
Čovjek i magarac znaju više nego sam čovjek.
- KOMESAR
- Forum [Bot]
- Posts: 11755
- Joined: 28 Dec 2013, 23:26
- Location: Ilidža
- Has thanked: 14 times
- Been thanked: 2 times
- Status: Offline
Re: DZ. Rumi
Putevi jesu različiti, ali je zato odredište samo jedno. Zar ne vidiš koliko mnogo puteva Kabi vodi? (...) Stoga, ako u puteve gledaš, razlika je golema, a razdaljine su neizmjerne. No kad pogledaš u odredište, ono je isto svima.
Rumi
Rumi
Čovjek i magarac znaju više nego sam čovjek.
- KOMESAR
- Forum [Bot]
- Posts: 11755
- Joined: 28 Dec 2013, 23:26
- Location: Ilidža
- Has thanked: 14 times
- Been thanked: 2 times
- Status: Offline
Re: DZ. Rumi
“Zalivanje voćki je pravda a zalivanje trnja je nasilje.
Pravda je kada blagodat staviš tamo gdje joj je mjesto.
Zato pazi šta zalivaš i nemoj misliti da je zalivanje svakog korijena blagodat.”
Rumi
Pravda je kada blagodat staviš tamo gdje joj je mjesto.
Zato pazi šta zalivaš i nemoj misliti da je zalivanje svakog korijena blagodat.”
Rumi
Čovjek i magarac znaju više nego sam čovjek.
- KOMESAR
- Forum [Bot]
- Posts: 11755
- Joined: 28 Dec 2013, 23:26
- Location: Ilidža
- Has thanked: 14 times
- Been thanked: 2 times
- Status: Offline
Re: DZ. Rumi
Potroših život,srce
Potroših oči svoje
Jer mišljah da ašik i
Voljeni su dvoje.
No,sada saznah nešto
Suhog zlata vrijedno
Gdje ja vidjeh dvoje
Bješe samo jedno.
Rumi
Potroših oči svoje
Jer mišljah da ašik i
Voljeni su dvoje.
No,sada saznah nešto
Suhog zlata vrijedno
Gdje ja vidjeh dvoje
Bješe samo jedno.
Rumi
Čovjek i magarac znaju više nego sam čovjek.
- KOMESAR
- Forum [Bot]
- Posts: 11755
- Joined: 28 Dec 2013, 23:26
- Location: Ilidža
- Has thanked: 14 times
- Been thanked: 2 times
- Status: Offline
Re: DZ. Rumi
“Ja svoje prijatelje ne volim ni srcem a ni razumom. Jer dešava se da srce stane a razum zaboravi. Ja ih volim dušom, jer duša niti staje niti zaboravlja.”
Rumi
Rumi
Čovjek i magarac znaju više nego sam čovjek.
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 19 guests