Sufijska knjizevnost

Poezija, proza, pisci, pravopis, povijest jezika, dijalekti, lokalizam.
Post Reply
User avatar
Heidi
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 45896
Joined: 01 Sep 2011, 22:10
Location: Kosmicki raspor
Been thanked: 5 times
Status: Offline

Sufijska knjizevnost

Post by Heidi » 20 Nov 2019, 12:39

Image

Sufijsko-tesavufski motivi u knjizevnom stvaralastvu


Književnost zauzima privilegovan i značajan položaj među umjetnostima u svim svjetskim kulturama. Izuzetak nije ni islamski svijet. Zajedno sa slikarstvom, kaligrafijom i muzikom, književnost predstavlja nosioca kulture gotovo kod svih islamskih naroda. Cjelokupna islamska književnost dobija na značaju i kvalitetu tek kada se u nju infiltriraju sufijski elementi i kada istaknuti mislioci i arifi praktično preuzimaju liderstvo na ovom polju. Jačanjem iranskog elementa i perzijskog jezika u granicama islamskog kulturno-civilizacijskog toka, sufijska, odnosno vjerska književnost malo po malo preuzima primat i suverenitet unutar islamske književnosti. Velikani kao što je Senai, Atar i Rumi postavljaju i definiraju temelje jedne nove književnosti koja će kasnije, sve do početka XX stoljeća, biti osnovni i jedini izraz islamske literature.

Misticizam

U islamskom svijetu prisutni su mnogi pravci koji predstavljaju neku vrstu njegove punine i savršenosti, a jedan takav pravac je i tesavuf. Tesavuf (tesawwuf) je arapska riječ za islamski misticizam. Ova riječ u bukvalnom prevodu znači “biti mistik, sufija”. Prve sufije su, inače, bile poznate po svom specifičnom izgledu i gruboj odjeći od vune (suf). I na osnovu fizičkog izgleda sufije su se diferencirale od ostalih grupacija.

Postoji, zaista, mnogo definicija sufizma, etimologija i teorija o njegovom porijeklu. Cilj islamskog misticizma – sufizma je približavanje Bogu, a put kojim se mistik približava Bogu dovodi do određenih duhovnih stanja. Sufizam, najopširnije rečeno, obuhvata, s jedne strane, teoriju – filozofski, spekulativni put, a s druge strane institucionalni put, derviški red, bratstvo ili tarikat. Glavni učitelji sufizma, pristalice tog prvog “filozofskog” puta, bili su Abulhasan Ali Hudžviri iz Lahorea, Hamid Muhamed el Gazali iz Perzije, Dželaludin el Rumi iz Anadolije i Ibn Arebi iz Španije.

Sufizam je put koji slijede sufije u dostizanju Istine, Boga. I dok ovaj termin obično izražava teoretski ili filozofski aspekt ovog traženja, fizički ili praktični aspekt obično se referira kao “biti derviš”.

Sufizam se definira na razne načine. Neki u njemu vide nestajanje u Bogu poništavanjem vlastitog ega, volje ili samousredsređenja i ponovno oživljavanje svoje duhovnosti svjetlošću Njegove (Božije) suštine. Takva transformacija rezultira Božijim upravljanjem pojedinčeve volje u skladu s Njegovom voljom. Drugi u sufizmu vide neprestanu posvećenost čišćenju vlastitog bića od svega što je loše ili zlo, da bi to biće postiglo vrlinu.

Mada je tesavuf kroz relativno dugu historiju razvoja islamske civilizacije katalizatorski djelovao na razvoj, nerijetko i nastanak, svih dimenzija islamske kulture, njegova kreacijska i stvaralačka moć se najviše i najveličanstvenije ugleda u islamskoj književnosti koja je veoma originalna i po mnogo čemu specifična. Tesavufsku nit moguće je pratiti od perioda prvih klica islamske književnosti, pa sve do savremenih književnih tvorevina kojima se dive i najveći umovi Istoka i Zapada. Kada je riječ o islamskoj umjetnosti nije moguće govoriti o njenom razvoju i toku nakon XII stoljeća, a da se pri tome ne uvaži presudna uloga tesavufa i sufija na istu. Sufije i derviši su u svojim sobama, u osami i tokom provođenja vremena u dobrovoljnoj izolaciji poznatoj pod nazivom čele, stvarali vrhunska kaligrafska, likovna i literarna djela. Nakon Ibn Arebija i Rumija islamska književnost, kako svjetovna tako i vjerska, postaje zbir mnogobrojnih sufijskih motiva, metafora, aluzija, lirskih slika, sufijskih termina i vješte igre riječi. Stoga u kasnijim periodima, posebno za vrijeme vladavine Osmanlija, islamsku književnost karakteriše apsolutna dominacija sufijskih motiva, slika, termina i figura. Sufije su mišljenja da cjelokupna zbilja od početka do kraja dolazi jedino od Boga te jedino u Njemu iznova iščezava. U navedenom i počiva poetika sufijske poezije koja u svom tematskom okrilju sadrži traženje puta koji vodi ka sjedinjenju sa Svevišnjim.

Tesavufska poezija

Tesavufska poezija odlikuje se, ne samo poukama i simbolima koje posjeduje nego i motivima koji su isključivo karakteristični za ovu poeziju. Sve tesavufske poetičke tvorevine, zasigurno, nastaju s ciljem veličanja Stvoritelja. Tesavufski pjesnici na jako tajanstven i specifičan način, podsredstvom poezije, tragaju za Spoznajom. Nakon doživljenja Spoznaje, sufije slave Apsolutnu Ljubav, Jedinstvo i Jednoću, najjaču Svjetlost i nepresušni Izvor. Slaveći Jednoću Stvoritelja, oni ujedno slave i mnoštvo kojem i sami pripadaju. Svemogući Tvorac, Jedan i Jedini po sufijskom učenju, pojavljuje se u nizu oblika, odnosno u svemu stvorenom. Svoju misao o Spoznaji sufijski pjesnici uobličavaju u pjesničke tvorevine koje sadrže motive koji ovu poeziju diferenciraju u odnosu na sva druga književna ostavrenja. Tesavufske motive, a često i cijele pjesničke tvorevine, moguće je grupisati prema četiri stepena vjeronaučkog učenja i to prema: šerijatu, tarikatu, hakikatu i marifetu.

Poetika šerijata ne sastoji se od pitanja o vjeri i vjerovanju, već se samo preporučije izvršavanje naređenog. Poeziju koja počiva na poetici šerijata gotovo je nemoguće pronaći kod sufijskih pjesnika. Kod nas, ova poetika zastupljena je najviše u alhamijado književnosti, što je i razumljivo s obzirom na njenu didaktičku funkciju.

Tesavufska poezija sadrži simbole i alegorije, neovisno o tome da li joj je u osnovi tarikat, hakikat ili marifat.

Poezija koja počiva na poetici tarikata sažima različite motive poput krčme, krčmarice, vina; ljepotice, njenog lica, vrata i solufa. Svi ovi motivi imaju simbolička značenja. U pjesmama sufijskih stavralaca krčma nije ništa drugo do tekija – prostor i mjesto gdje se skupljaju derviši sufije na zajedničkom zikru s ciljem približavanja Stvoritelju. Isto tako, vino, kao napitak koji je po islamskom učenju i tradiciji predstavljen kao haram, tj. zabrana, ima simboličku vrijednost. Vino je znanje koje vodi ka Spoznaji. Za sufije krčma predstavlja šejha, odnosno duhovnog vođu. Dakle, sufijska poezija koja objedinjuje ova tri motiva ne govori ni o čemu drugom do o potrazi za Spoznajom. Sufija, ašik, zaljubljenik treba krčmaricu – šejha, koja će mu putem vina – znanja, u krčmi – tekiji omogućiti dolazak do Spoznaje. Traganje za Spoznajom i njeno otkrivanje nije nešto što može upražnjavati svako. Do spoznaje dolaze jedino oni vjernici koji mole ne zbog trenutne želje i trenutnog interesa, nego zbog Kur’ana, odnosno Svetog pisma koje kaže: Moli i Ja ću ti se odazvati. Ašik Mašuha, zasigurno, ne ponalazi nigdje drugo do u vlastitom srcu. Za pronalazak Stvoritelja u vlastitiom srcu potrebno je znanje i potpuna predaja Voljenome.

Poezija temeljena na tarikatu kao motive može imati i motiv ljepotice, njenog lica i solufa. I ovi pojmovi koriste se u prenesenom značenju. Dakle, pišući o ljepotici pjesnik vidljivi svijet stapa s nevidljivim u traganju za Apsolutnom Ljubavi.

U poetici marifeta značajno mjesto zauzima odnos muršida i murida, odnosno učitelja i učenika. Ovaj odnos zasniva se na odnosu Musa a.s. i Hidra koji poučava poslanika da bi i on kasnije postao učiteljem. Odnos muršida i murida veoma je značajan u sufizmu. Onaj koji se želi, putem prakticiranja tesavufa, približiti Stvoritelju zove se murid. Na svom putu približavanja murid traži vodiča – učitelja, odnosno muršida. Najučestaliji motiv poetike marifeta su leptir i svijeća. Slabost, ovisnost i prolaznost ašika pretočena je u simbol leptira koji žudi za svjetlosti svijeće – Božijem nuru. Leptir, u stalnom kruženju oko plamena svijeće predstavlja beskonačno traženje Vječne ljubavi, dok ne izgubi svoju tjelesnost i ne sagori u ljubavi, postajući jedno sa svojim Voljenim.

Motivi zastupljeni u poeziji hakikata najčešće su kap i more. Pjesme s ovim motivima podrazumijevaju postojanje Jednoće i mnoštva. Jednoća Gospodara predstavlja duhovni oblik Njegove pojave, dok je mnoštvo materijalna pojava Jednoće u vidljivom svijetu. Kap, tako sićušna nastoje od nepresušnog Okeana, i Njemu se vraća. Kap, sama po sebi nije postojana, štaviše, ona je beznačajna. Tek u momentu sjedinjavanja kapi s Okeanom, koji predstavlja i njen izvor i njeno ušće, ona spoznaje sebe i postaje potpuna.

Tesavufska poezija predstavlja jedan složen sistem, koji donekle možemo razumjeti razlaganjem na četiri poetike i na motive koji su svojevrsni svakoj od poetike. Tesavufska poezija je cjelina koja se sastoji od manjih poetičkih cjelina – mikrokosmosa.

Intelektaulno.com
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.

User avatar
Heidi
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 45896
Joined: 01 Sep 2011, 22:10
Location: Kosmicki raspor
Been thanked: 5 times
Status: Offline

Re: Sufijska knjizevnost

Post by Heidi » 20 Nov 2019, 12:45

Ovdje mozemo postirati sve o sufijskoj knjizevnosti. Poezija, price, biografije pjesnika I sve drugo sto nas zanima.
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.

User avatar
Heidi
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 45896
Joined: 01 Sep 2011, 22:10
Location: Kosmicki raspor
Been thanked: 5 times
Status: Offline

Re: Sufijska knjizevnost

Post by Heidi » 20 Nov 2019, 12:49

Sve što je na Zemlji prolazno je, ostaje samo Gospodar tvoj, Veličanstveni i Plemeniti. (er-Rahmān, 27., 28.)


U gluho doba, Sufija poče plakati i reče:

„Ovaj svijet je kao zatvoren (mrtvački) kovčeg,
u kojem mi kroz naše neznanje
živote provodimo u ludosti i pustoši.

Kada smrt dođe da digne poklopac,
svaki onaj koji ima krila će odletiti u Vječnost
ali oni koji nemaju krila će ostati zaključani u njemu.

Tako, prijatelji moji, prije nego poklopac bude podignut.
uradite sve da postanete ptice na Allahovom putu,
uradite sve da vam izrastu krila i perje na njima.

Attar Nisapuri
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.

User avatar
Heidi
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 45896
Joined: 01 Sep 2011, 22:10
Location: Kosmicki raspor
Been thanked: 5 times
Status: Offline

Re: Sufijska knjizevnost

Post by Heidi » 20 Nov 2019, 12:51

Rastanak

Cijeli ovaj svijet bazar je ljubavi;
ko ljubavi nema ništa ne vrijedi.

Mudri Tvorac sve u ljubavi stvori;
od ljubavi svi zavise, to vam je posrijedi!

Zemlja, nebo, mjesec, sunce i zvijezde,
samo ljubav imaju u srcu svoje srijede.

Svakoga je potresla, svakoga je zbunila,
svakoga je svojim gustim vinom opila!

Od svakog ona traži tajnovitu tišinu,
dok Sva bića svemira traže samo nju.

Ljubav se krije u najdubljim mislima,
u ljubavi 'ja' i `ti' nema postojanja.

Ja i ti ćemo sagorjeti u kotlu ljubavi
kada se spuste svi njeni zastori.

Tada, u Kjabi najdublje tajne,
vidjećeš Dosta Ljubavi beskrajne.

Onaj koji tajne oba svijeta traži,
zalud mu je ići dalje od ljubavi!


Attar Nisapuri
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.

User avatar
Skin
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 5710
Joined: 19 Sep 2019, 15:46
Has thanked: 1818 times
Been thanked: 2239 times
Status: Offline

Re: Sufijska knjizevnost

Post by Skin » 20 Nov 2019, 13:36

Image

hafez, dance of life

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120145
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6889 times
Been thanked: 7763 times
Status: Offline

Re: Sufijska knjizevnost

Post by Krokodil Behko » 20 Nov 2019, 17:29

Mislim da je Rumi pomeo konkurenciju.

Jedan čovjek dođe do vrata Ljubljenog i pokuca.
Glas upita: “Tko je to?”
On odgovori: “Ja sam.”
Glas reče: “Nema mjesta za Tebe i Mene.” Vrata ostaše zatvorena.
Nakon godine samoće i odricanja on se vrati i pokuca.
Glas iznutra upita: “Tko je to?”
Čovjek reče: “Ti.” Vrata mu se otvoriše.
online

User avatar
Hannibal
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 64067
Joined: 03 Sep 2015, 23:23
Mood:
Has thanked: 6850 times
Been thanked: 2189 times
Status: Offline

Re: Sufijska knjizevnost

Post by Hannibal » 20 Nov 2019, 17:49

jes ga zajebo 😂
🐽

User avatar
Heidi
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 45896
Joined: 01 Sep 2011, 22:10
Location: Kosmicki raspor
Been thanked: 5 times
Status: Offline

Re: Sufijska knjizevnost

Post by Heidi » 20 Nov 2019, 19:46

Image

Abdurrahman Džami


Nuradin Abdurahman Džami (perzijski: نورالدین عبدالرحمن جامی) također poznat i kao Mevlana Nuradin Abdurahman ili jednostavnije Džami je bio sufijski učitelj i pjesnik. Smatra se posljednjim velikim pjesnikom klasične perzijske književnosti.




Ako ptica djela, kad hoće da poleti,

zaboravi da se Boga hvalom sjeti,

krila zalud širi, cilju ne može da stigne,

već će pasti da se nikad ne podigne.

Beharistan, VRT PRVI

Sa cvijetovima ubranim u baščama dalekovidih na putu ispravnosti i odličnika dvora vilajeta[1]



Prvak (ove) skupine Džunejd[2], sveta bila Tajna njegova, kaže: “Kazivanja šejhova o znanju i postojanoj spoznaji su vojska među vojskama Boga Svevišnjeg. Kad ovladaju nekim srcem, poraze i protjeraju iz njega svoje protivnike – strast i tlapnju.

STIHOVI

Kad strasti i tlapnje, te šejtanske vojske,

svom silom navale na srce vjerničko,

osim riječi pravih prvaka u znanju

iz srca ih ne može protjerati niko.



Bog Svevišnji govori Svom Poslaniku, blagoslov i mir Božiji neka je na nj: “A sve ove vijesti koje ti o pojedinim događajima o poslanicima kazujemo zato su da njima srce tvoje učvrstimo.”[3]

STIHOVI

Kada hoćeš da se tvoje srce preporodi,

udahni mu novi život dahom ljudi spoznaje,

a ako ti zla ćud tvoja srce poljulja,

o vitezima srca pričom neka u mjestu se zakuje.

Pir iz Herata[4], Bog njime bio zadovoljan, oporučio je svojim drugovima: “Zapamtite kazivanja koja budete čuli od nekog među šejhovima. Ne budete li to mogli, pamtite makar njegovo ime, e kako biste od toga imali koristi.”

RUBAIJA

O ti čije ime jeste sama ljubav,

ono što riječi tvoje nose jeste ljubav,

zaljubi se svako ko ti u ulicu svrati,

jer s vrata i krova tvoga kaplje – ljubav.

U predaji se kaže da će Bog Svevišnji sutra na Danu sudnjem upitati svog postiđenog, griješnog roba: “Jesi li poznavao tog i tog učenjaka i arifa[5] u toj i toj mahali?” “Jesam”, odgovorit će ovaj. A onda će stići odredba: “Zarad njega ti je oprošteno!”

STIHOVI



To što su te voljeli ponad odredbe je Moje,

učinjen je time korak da se spojimo



U srcu ime stoji onih što na vratima Ti prose,

dovoljno je to da grijehe iz knjige ne brojimo.

Sari Sakati[6], posvetio Bog Svevišnji njegovu Tajnu, dade Džunejdu neku zadaću, a kad je ovaj valjano uradi, pruži mu papir na kome je pisalo:

STIHOVI

Idući žurno kroz pustinju gonič kamila reče:

Plačem, a ko će ti reći zašto mi srce vene;

plačem iz straha da ćeš me ostaviti,

prekinuti sve veze i otići od mene.

RUBAIJA



Krvari mi srce, od Tebe zar nešto da skrijem?

Pred milošću Tvojom gorke suze lijem.

Koliko god srce sastanku se raduje,

uzdišem jer da sam teški griješnik mnijem.

A Džunejd, sveta bila Tajna njegova, kaže: Jednog dana dođoh Sarijevoj kući i zatekoh ga kako govori ove stihove i plače:

Noću nisam radostan, danju samo plačem,

svejedno mi jesu l’ noći duže ili kraće

Pitali su Halladža[7], sveta bila Tajna njegova: “Ko je murid?”, pa je odgovorio: “Murid je onaj ko je Boga uzeo za svoj cilj, pa, dok Njemu ne stigne, ničemu se ne posvećuje i ni na koga se ne obazire.”

RUBAIJA

Tražeći Te prošao sam sve zemlje i mora,

slazih u doline, osvojih vrhove mnogih gora,

no odbacih sve što ondje nađoh,

onaj ko želi Te sresti tako postupiti mora.

Ebu Hašim Sufi[8], sveta bila Tajna njegova, rekao je: “Lakše je vrhom igle kopati do središta planine nego iščupati iz srca zvon oholosti.”

STIHOVI

Ne hvali se da u tvom srcu oholost ne spava,

skrivenija je već u noći na crnoj stijeni trag noge mrava.

I ne pomisli da oholost ćeš lahko iz srca iščupati,

lakše ti je vrhom igle brdo zemlje iskopati.

Zun-nun[9], sveta bila Tajna njegova, otiđe u Magrib[10] posjetiti jednog od šejhova da bi ga nešto upitao. Ovaj mu reče: “Zašto si došao? Ako želiš znanje o Prvom i Posljednjem, stvorenja nisu dostojna da to saznaju. A ako si došao tražeći Njega, ta On je bio s tobom još kad si načinio prvi korak.”

RUBAIJA

Mislio sam da si negdje izvan mene,

mislio sam naći ću Te ako na put krenem,

a sada kad nađoh Te, meni posta jasno:

od koraka prvog da si bio Ti uz mene.

Pir Herata kaže: “On je uvijek skupa s tražiteljem i drži ga za ruku dok ovaj traži Njega.”

STIHOVI

Onaj Kome traga ni imena ne znam

za ruku me vodi dok za Njime tragam.

Uz moju ruku i nogu On je kamo god krenem,

i tako kročim dalje dok za ruku drži mene.

Fudejl ‘Ijad[11], Bog njime bio zadovoljan, kaže: “Ja sam Slavljenog Istinitog obožavao iz ljubavi i ne znam jesam li Ga doista obožavao.” Neko ga upita: “Ko je postojan?” On reče: “Onaj ko Istinitog štuje iz nade i straha.” “A kako Ga ti štuješ?”, upitaše, pa on reče: “Zarad Njegove ljubavi i milosrđa; Njegova ljubav i milosrđe su ono zbog čega Ga štujem.”

RUBAIJA

Draga, ja, evo, pred tvojim vratima stradam,

a džennet i hurije nisu ono čemu se nadam;

zbog ljubavi sam ti pred vratima, a ne jer nešto hoću,

želju da sam pred kapijom tvojom ne mogu da svladam.

Ma’ruf Karhi[12], posvetio Bog njegovu Tajnu, rekao je: “Sufija je ovdje gost, a ružno je od gosta da ište nešto od domaćina. Pristojan gost čeka i ne traži.”

STIHOVI

Gostu je potaman što je Tvoja volja,

sjedi zadovoljan s onim što mu daješ;

nadne oči uprli smo mi u milost Tvoju,

ne tražimo već čekamo da blagodat šalješ.

Pitali su Bajazida[13], posvetio Bog Svevišnji njegovu Tajnu: “Šta je sunnet[14], a šta je farz?” Rekao je: “Sunnet je odreći se ovoga svijeta, a farz je činiti ono što kaže Gospodar.”

STIHOVI

O ti što se po zakonu Božijeme vladaš,

šta je sunnet, a šta farz reci nama sada?

Sunnet je da se želje za ovim svijetom paziš,

a farz je da budeš na Božijoj stazi.

Šiblija[15], posvetio Bog Svevišnji njegovu Tajnu, obuze ushićenje, pa on završi u bolnici. Ljudi dođoše da ga obiđu. On ih upita: “Ko ste vi?” “Tvoji prijatelji!”, odgovoriše. Šibli ih stade gađati kamenjem i ljudi se razbježaše. On se nasmija i reče: “Vratite se, o vi što tvrdite da ste prijatelji! Prijatelj ne bježi od svog prijatelja ni ako se ovaj na nj baci kamenom.”

STIHOVI

Prijatelj pravi nikada ne bježi,

makar da drug njegov nanosi mu boli,

nek’ hiljadu kamenica padne mu na glavu,

iskreni će prijatelj još više da voli.

Za njeg se također prenosi da se jednom razbolio, pa je halifa poslao nekog liječnika kršćanina da ga liječi. Liječnik ga upita: “Imaš li neku želju?” Šibli reče: “Želio bih da ti postaneš musliman.” “Ako postanem musliman, hoćeš li ti ozdraviti i dići se iz postelje?”, upita ovaj. “Da”, odgovori Šibli. Liječnik tad očitova vjeru, a Šibli se diže iz postelje i na njemu više nije bilo ni traga od bolesti. Potom zajedno otiđoše halifi i sve mu ispričaše. Halifa reče: “Mislio sam da sam poslao liječnika bolesniku, ali se ispostavilo da sam bolesnika poslao liječniku.”

STIHOVI

Onaj ko se od ljubavi silne razboli

zna da lijek mu je vidjeti lice voljene;

nad postelju njegovu kad liječnik džennetski dođe,

od sreće što takvog liječnika ima iz bolesti se prene.

Abdullah Tusteri[16], sveta bila Tajna njegova, kaže: “Prođi se svakog onog ko ujutro osvane i brine ga pitanje šta će taj dan pojesti!”

STIHOVI

Kad čovjek probudi se i u glavi druge nema

već da misli kakvu nafaku novi dan mu sprema,

u krevetu proteže se, a već bi da trži,

od takvoga ti se podaleko drži.

Ebu Said Harraz[17], posvetio Bog njegovu Tajnu, priča: “Na počecima svog duhovnog stanja posvetio sam se čuvanju svoje Tajne i svog vremena (vaqt). Idući jednom kroz pustinju začuh iznad sebe neki glas. Odvratih svoje srce od njega i zatvorih oči kako ne bih ništa vidio. Glas mi se približavao dok ne dođe pred mene. Shvatih da se radi o dvije goleme krvoločne zvijeri koje su mi se objesile o ramena. Nisam obraćao pažnju na njih niti u trenutku kad su se ispele niti onda kad su sišle s mene.

STIHOVI

Ne želi odvojen ni na tren biti sufija pravi ko je,

on samo jednu boju vidi u tome dvoru u dvije boje;

Sa Voljenim ne prekida svoje veze tajne,

ni kad put mu prepriječe vuk i tigar, s jedne i druge strane

On, sveta bila njegova Tajna, također je rekao: “Ko god misli da se trudom može doći do cilja, uzalud se napatio. A ko misli da se do cilja može stići bez truda, taj je rob svojih želja.”

STIHOVI

Trudom se ne stiže do susreta blaga,

al’ bez truda tome blagu nema niti traga.

Neće svako ko trči divljem magarcu prići,

ali ko ne potrči i neće ga stići.

Ebul-Hasan Nuri[18], posvetio Bog Svevišnji njegovu Tajnu, kaže: “Kad Bog Svevišnji sakrije sebe od nekoga, nema nade ni prilike da će Ga ovaj ikad pronaći.”

RUBAIJA

Kada draga iza vela lice sakrije

nema toga ko bi mog’o da joj lice otkrije.

Ako čitav svijet bi kakav veo pokrio,

važno nije kad ljepota Njegova se otkrije.

Ebu Bekr Vasiti[19], sveta bila njegova Tajna, kaže: “Onaj ko kaže da je blizu, daleko je. A onaj ko, poništivši svoje jastvo, kaže da je daleko, u Njegovom bivstvovanju je blizu.”

STIHOVI

Onaj ko kaže da je blizu Duši svijeta,

takav je ustvari od Njega daleko,

a kad neko kaže da je daleko od Njega,

u blizini Njegovoj prebiva taj neko.

Ebul-Hasan Fušendži[20], sveta bila njegova Tajna, rekao je: “Na svijetu nema ništa ružnije od prijatelja koji je prijatelj samo zarad kakve koristi ili očekivanja.”

STIHOVI

Voljeni traži prijatelja iskrena,

u savezu s Njime druga stamena.

Na svijetu čovjeka gadnijega nema

od onoga što ne voli zbog ljubavi imena.

Ebu Ali Deqqaq[21], sveta bila Tajna njegova, kažu, pred kraj života je tako bolovao (od ljubavi) da bi se svakog dana ispeo na krov svoje kuće i govorio bi Suncu: “O ti što obilaziš svijet, gdje si sve danas bio i kuda si prošao, pa vidje li igdje nekog žalosnijeg od mene!?Vidje li među jadnima igdje nekog goreg od mene!?” I tako bi govorio sve do sumraka.

RUBAIJA

Sunce, niko kao ti svijet ne obilazi,

na svom putu da li nekog poput mene nalaziš?

Da li danas ikog vidje da na putu ljubavi

lice mu je ovako blijedo dok bol srce snalazi?

Šejh Ebul-Hasan Hurkani[22], sveta bila Tajna njegova, reče jednog dana svojim drugovima: “Znate li šta je najbolje?” “O šejhu, ti nam reci”, kazaše. On reče: “Srce ispunjeno sjećanjem na Njega.”

RUBAIJA

Imam srce čija svaka misao je ista,

zikrom Tvojim pisana svaka mu stranica čista.

Sjećanje na Tebe obuze mi srce posve,

pa u njemu drugo ne ostade ništa.

Šejha Ebul Sa'ida Ebul-Hajra[23], sveta bila Tajna njegova, upitaše: “Šta je tesavvuf?” Kaza: “Da daš ono što imaš u rukama, da izbaciš iz glave ono što ti je u njoj, i da ne bježiš od onoga što ti se događa.”

RUBAIJA

Ako tvrdiš da baš ti sufija si pravi,

odreci se strasti, želja što su ti u glavi,

pruži drugom ono što ti je u ruci

i ne bježi makar da te sto nevolja davi.

Ruvejm[24], sveta bila Tajna njegova, rekao je: “Viteštvo jeste da opraštaš svojoj braći, a ako ti neko od njih nanese kakvo zlo, ne ponesi se tako da ćeš ti njemu kasnije biti dužan izvinjenje.”

STIHOVI

Viteštvo se može preko dvoje steći,

pa poslušaj sada ono što ću reći:

Jedno jeste opraštati svojim drugovima,

sto nevolja svakog trena makar imaš s njima

Drugo jeste ne dovedi sebe u nepriliku

da drugome zbog svog djela ti duguješ ispriku.

Bišru Hafiju[25], Bog mu se smilovao, neki njegov murid reče: “Katkad zaradim nešto hljeba, a onda ne znam kome od svojih bližnjih da to darujem” Bišr mu reče: “Steci dobrotu, a onda njome počasti svoje bližnje.”

STIHOVI

Kad kod sebe nemaš niti komad hljeba suha,

tad počasti siromaha barem blagom duha,

jer kad bližnji tvoj se u nevolji nađe,

i riječ lijepa dobro dođe kad već nema kruha.

Šekik Belhi[26], posvetio Bog Svevišnji njegovu Tajnu, rekao je: “Kloni se druženja s moćnikom, jer kad vežeš svoje srce za nj i budeš zadovoljan onim što ti on daje, uzeo si sebi gospodara pored Boga Svevišnjeg.”

STIHOVI

Ako s tobom neki bogataš se druži,

da ti on nafaku daje nipošto ne drži.

Slaboga ne drži za svog zaštitnika,

za božanstvo ne smatraj Bož’jeg podanika.

Jusuf Ibnul-Husein[27], posvetio Bog njegovu Tajnu, rekao je: “Sva dobra su u jednoj kući, a njen ključ su pokornost i poniznost. I sva zla su u jednoj kući, a njen ključ su oholost i samoljublje.”

STIHOVI

U jednoj su kući skupljena sva dobra,

ona nema ključa doli poniznosti.

U drugoj su kući sva zla na okupu,

a njen ključ ćeš naći baš u oholosti.

Pa pripazi je li noga čvrsto u dobro stala,

i čuvaj se zablude, mnogih zamki, zala

Sammun Muhabb, sveta bila Tajna njegova, kazao je: “Štovatelj neće ostvariti čistu ljubav prema Gospodaru sve dok ne prezre cijeli svijet!“

STIHOVI

Kad ljubav prema Vječno Lijepom u tvom srcu pusti žile

ni hurije rajske tad ti više neće biti mile;

Ako želiš vječna ljubav da ti srce prži,

cijeli svemir prezri, zabludom ga drži.

Ebu Bekr Varrak[28], sveta bila Tajna njegova, rekao je: “Kada bi pitali škrtost: ‘Ko ti je otac?’, odgovorila bi: ‘Sumnja u odredbu Gospodara.’ Ako bi je pitali: ‘Šta ti je posao?’, rekla bi: ‘Da sakupljam bijedu i nesreću.’ A ako bi je upitali: ‘Kakav je tvoj svršetak?’, kazala bi: ‘Zapadanje u tugu beznađa.’”

STIHOVI

Pitaju li škrtost: Ko je otac tvoj?,

kazala bi: Sumnja u Bož’je određenje!,

pitaju li: A šta činiš i kako li živiš?,

kazala bi: Život mi je u očaju tavorenje!

Ibrahim Havvas[29], sveta bila Tajna njegova, rekao je: “Ne trudi se tražeći ono što ti je još u prapočetku zajamčeno odredbom, a to je tvoja opskrba. I ne budi slab u onome za šta će se od tebe tražiti da jamčiš, a to je poštovanje Božijih propisa što se tiče onog naređenog i onog zabranjenog.”

STIHOVI

Opskrba je tvoja tebi zajamčena,

da te ona brine baš je ružno stanje,

za tebe je bitno da si Bogu pokoran,

pobrini se da ispravno bude tvoje robovanje.

Ebu Ali Rudbari[30], sveta bila Tajna njegova, rekao je: “Najtješnji zatvor jeste druženje s onima koji ti nisu nalik.”

STIHOVI

Ljudima srca zatvor je svugdje

gdje mirisa Prijatelja niti daška nije,

najtješnji je, ipak, zatvor zaljubljenom

družiti se s onim koga ljubav ne grije.

Šejh Ebul- Abbas Kasab vidje nekog derviša kako krpi svoju hrku. Parao je svaki končić koji je otišao ukrivo, pa bi ponovo zašivao. Šejh mu reče: “Ta hrka je tvoj kumir!”

STIHOVI

Kad sufija svoju hrku zašiva i krpi

posao je čestit, djelo bez mahane,

no ta hrka kumir njegov lahko postat može

ukoliko samo o njoj brinuti se stane.

Hasri, posvetio Bog Svevišnji njegovu Tajnu, kazao je: “Sufija je onaj ko iščezne iz svog prirodnog bivstvovanja i više se u njega ne vraća. A pošto dosegne istinsko i vječno bivstvovanje, više ga ne gubi.”

RUBAIJA

Blago onom ko napusti to prividno bivstvovanje,

i više se ne povraća u ništavno ljudsko stanje,

pa kad jednom dosegne onaj život pravi

zadrži ga i uživa vječno radovanje.

Hadže Jusuf Hamadani[31], sveta bila Tajna njegova, držao je jednom vaz u bagdadskoj Nizamiji. Ustade pravnik poznat kao Ibn Siqa i postavi neko pitanje. Jusuf mu reče: “Sjedi, jer u tvojim riječima osjećam miris kufra. Moguće da ti nećeš umrijeti kao musliman.” Taj pravnik je kasnije postao kršćanin i umro je u kršćanstvu.

STIHOVI

Kada sretneš nekog kog je siromaštvo odgojilo,

nekog ko se kao čovjek živog srca pročuo,

nemoj da se takvom suprotstavljaš olahko,

e da ne bi vjeru svoju ti u vjetar prosuo.

Jednom neki derviš reče hodže Abdul-Haliku Gadžadvaniju[32]: “Kad bi mi Bog Svevišnji dopustio da biram između dženneta i džehenema, odabrao bih džehennem. Jer, džennet je želja moje duše, a džehennem volja Božija.” Hadže ga prekide i reče: “O kakvom izboru može da priča rob Božiji!? Otići ćemo kamo nam On kaže i bit ćemo ondje gdje nam odredi da budemo!”

STIHOVI

Ne očekuj da Gospodar tebi da po volji,

o ti kome je ropstvo određeno,

bit će onako kako Gospodar bude htio,

robovima da biraju nije ponuđeno.

Hadže Alija Rametinija[33], posvetio Bog njegovu Tajnu, pitali su: “Šta je vjera?”, pa on reče: “Kidanje i vezanje.”

STIHOVI

Kada reče da je vjera kidanje i vezanje,

nema druge nego ove riječi prihvatiti.

Znaš li na kakvo kidanje i vezanje se misli?

Znači: odvratiti srce od ljudi, a Boga se prihvatiti.

Pitali su Hadže Behauddina Naqšibenda[34], sveta bila Tajna njegova: “Dokle seže vaše porijeklo?” On reče: “Porijeklom niko nikamo neće stići.”

RUBAIJA

Od hrke i štapa vjera se iskrena nije stekla,

iz tespiha licemjerstva mnoga su potekla,

ako nešto i postigneš, to s porijeklom veze nema,

nikamo stići neće ko se hvata svog porijekla.


[1]Wilayet etimološki znači bliskost, prijateljstvo, ali i pokrajina odnosno provincija. U islamskom gnosticizmu pod ovim terminom podrazumijeva se duhovni stupanj krajnje bliskosti Bogu, svojevrsnog duhovnog prijateljevanja s Njim, i radi se o stupnju koji je odmah iza stupnja Božijih poslanika. Posjednik ovog stupnja naziva se vali, a iz oblika množine, koji glasi evlija, u bosanskom jeziku uvriježen je termin evlija za duhovnog odličnika na stupnju vilajeta, s tim što se pripadnik ovakve duhovne elite u bošnjačkoj tradiciji naziva još i dobri.

[2]DžunejdBagdadi, čuvenisufija, umro 298/910 godine, poznatkaoistrajannaideji čvrstespregeizmeđu šerijata (islamskogvjerozakona) itarikata (sufijskogputa). Svojim djelima Kitabul-tevhid (Knjiga o Jedinstvu Božijem) i Kitabul-fena’ (Knjiga o mističkom iščeznuću u Bogu) postavio je temelje znanosti poznate kao irfan-i nazari odnosno teorijski islamski gnosticizam.

[3]Hud, 120.

[4] Pir-e Herat (starac iz Herata odnosno šejh iz Herata) je nadimak šejha Hadže Abdullaha Ensarija (umro 481/1088) čuvenog sufije iz Horasana, autora glasovitog sufijskog udžbenika duhovne prakse Menazilus-sairin (Postaje duhovnih putnika). Njegova Munadžat-nama (Knjiga obraćanja Bogu), djelo pisano u rimovanoj prozi, spada među remek-djela klasične perzijske književnosti, osobito one sufijske provenijencije.

[5]Arif u terminologiji islamskih gnostika znači upravo gnostik, onaj koji je spoznao.

[6]Sari Sakati spada u red ranih sufija (umro 253/867), naravno ukoliko govorimo o institucionaliziranom sufizmu. Inače, bio je učitelj i daidža naprijed spomenutog Džunejda Bagdadija.

[7]Mensur Halladž je jedna od najkontroverznijih ličnosti u svekolikoj historiji tesavvufa i islamskog gnosticizma. U stanju posvemašnjeg duhovnog pijanstva davao izjave (poput one glasovite Ana’l-Haqq – Ja sam Istina!) zbog kojih će ga kruto svećenstvo optužiti za herezu, te je 309/913, nakon žestoke torture i mučenja, razapet. O njegovom životu i stradanju opširno govori Attar u svojoj Tezkiratul-evlija (Spomenici dobrih).

[8] Rani sufija iz Kufe u Iraku. Nije poznat datum njegove smrti, ali zna se da je bio učitelj Ebu Sufjana Sevrija (umro 161/777).

[9] Zun-Nun Misri (porijeklom Kopt iz Nubijske pustinje) prvi je među sufijama koristio jezik simbola raumljivih samo odabranima. Sam Džami ga u svojim drugim djelima naziva Prvakom sufija. Bio je izuzetno učen i u znanosti o vjerozakonu (fikh), ali je poznat i kao filozof i alhemičar. Umro je u Kairu 246/860 godine.

[10] Pod Magribom se ovdje, dakako, podrazumijevaju prostori Alžira i Tunisa.

[11]Fudejl ’Ijad bio je Iranac arapskog porijekla, rođen u Mervu. Hroničari tvrde da je Fudejl u mladosti bio pljačkaš, no dok se jedne večeri uvlačio u nečiju kuću želeći je orobiti, čuo je vlasnika kuće kako uči Kur’an, što se silno taklo Fudejlovog srca. Fudejl ’Ijad umro je 187/803 godine.

[12]Ma’ruf Karhi porijeklom je, izgleda, kršćanin, a islam je prihvatio posjećujući predavanja Imama Ridaa, osmog šiitskog imama iz Poslanikove porodice.

[13]Bajazid Bistami glasoviti je sufija 3. hidžretskog stoljeća (umro 264/877). Optuživan za herezu, ali među sufijama izuzetno cijenjen i poštovan.

[14]Sunnet je ovdje ono što je vjerom pohvaljeno i preporučeno djelo, dok je farz vjerska obaveza. Sunnet, inače, znači tradicija i obično podrazumijeva riječi, djela i postupke Muhammeda, a.s.

[15]Ebu Bekr Šibli bio je učenik i prijatelj Džunejda Bagdadija, a prenosi se i da se neko vrijeme družio s Halladžom. Budući da su u njegovo doba sufije često optuživani za herezu, pa i stradali zbog toga, Šibli se uobičavao pretvarati da je umno poremećen, te su predaje i anegdote o njemu česte u tradicionalnoj sufijskoj literaturi. Umro je 334/846 godine.

[16]Sehl ibn Abdullah Tusteri jedan je od velikih ranih sufija iz Basre. Za njega se veže sufijski red sehlija. U Egiptu i Mekki družio se sa Zun-nunom Misrijem. Umro je u Basri 282/895 godine.

[17]Ebu Said Harraz također spada među rane sufije, umro 277/890 godine.

[18]Jedan od ranih sufija o kome postoji malo biografskih podataka, ali su zato priče (hikaje) o njemu izuzetno prisutne u sufijskoj tradiciji.

[19]Ebu Bekr Vasiti spada među glasovite sufije iz Horasana. Umro je 932. godine u Mervu.

[20] Ebul-Hasan Fušendži bio je sufija iz 10. stoljeća.

[21] Ebu Ali Deqqaq (umro 412/1021) jedan je od najvažnijih sufijskih šejhova svog doba, inače učitelj Ebul-Kasima Kušejrija. Iranac je arapskog porijekla, rodom iz Nišabura.

[22]Ebul-Hasan Hurkani (umro 425/1033) jedan je od sufijskih prvaka o kome se prenose brojne čudesne priče. Prenosi se da je poznavao čuvenog filozofa Ibn Sinaa i sufiju Ebu Sa’ida Ebul-Hajra.

[23] Ebu Sa’id Ebul-Hajr (umro 440/1048) jedan je od najčuvenijih sufija svih vremena. Tipični predstavnih horasanske sufijske škole. U sufijskim predajama često se spominje njegov susret sa Ibn Sinaom, nakon koga su se, navodno, složili da sve ono što Ibn Sina zna Ebu Sa’id vidi.

[24] Ahmed ibn Jezid Ebu Muhammed Bagdadi, poznatiji kao Ruvejm, spada također među ranije sufije. Umro je 303/915 godine.

[25]Bišr Ibnul-Haris Hafi (umro 227/841) još jedan je od sufija koji su u mladosti živjeli razvratno, a potom se pokajali i posve se predali sufijskom nauku. Rođen je u okolini Merva u Horasanu, a umro je u Bagdadu.

[26] O Šekiku Belhiju ne zna se previše. Poznato je tek da je bio učenik Ebu Sufjana Sevrija (umro 161/777). Prema nekima, on je prvi islamski gnostik koji je nazvan sufijom.

[27] Poznati učenik Džunejda Bagdadija.

[28]Poznati sufija iz 9/3. stoljeća, učenik Hakima Tirmizija.

[29]Ibrahim ibn Ismail Havvas, učenik Džunejda Bagdadija. Rođen u Bagdadu, umro u Reju (Iran) 291/903 godine.

[30] Džunejdov učenik, inače porijeklom vezan za staru iransku vladarsku lozu Sasanida. Umro 322/934 godine.

[31] Hadže Jusuf Hamedani, poznat i kao Ebu Jakub, rođe je u Hamedanu (Iran) 440. hidžretske godine. Umro u Mervu 535. godine po Hidžri.

[32]Porijeklom iz Malatje u istočnoj Anadoliji, Abdul-Halik Gadžadvani rođen je u selu Gadždivun u okolini Buhare. Bio je učitelj utemeljitelja nakšibendijskog reda Bahauddina Nakšibenda, te je ustvari i definirao osnovne principe nakšibendijskog nauka.

[33] Jedan od glasovitih sufija iz Horasana, porijeklom iz gradića Rametin u okolini Buhare. Umro 728/1328 u Harizmu.

[34]Behauddin Nakšibend utemeljitelj je nakšibendijskog sufijskog reda i jedan je od najglasovitijih sufija svih vremena. Bahauddin Nakšibend rođen je 718/1318 u Buhari (tačnije u gradiću Kasri Hinduvan, kasnije preimonovanom u Kasri Arifin). Umro je 791/1389 i sahranjen je u svom rodnom selu. Njegovo turbe jedna je od najvećih znamenitosti Buhare i mjesto je stalnog zijareta derviša nakšibendijskog reda.
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.

User avatar
Heidi
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 45896
Joined: 01 Sep 2011, 22:10
Location: Kosmicki raspor
Been thanked: 5 times
Status: Offline

Re: Sufijska knjizevnost

Post by Heidi » 20 Nov 2019, 19:52

Krokodil Behko wrote: 20 Nov 2019, 17:29 Mislim je Rumi pomeo konkurenciju
Sto nije razlog da ne procitamo i nesto drugo.
Rumi ima posebnu temu, a ova je na nijjet :p za sve ostale pjesnike.
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.

User avatar
arzuhal
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 10040
Joined: 08 Nov 2019, 07:21
Location: čajdžinica "Kod nefsu-l-levvame", u budžaku politički nekorektnih
Been thanked: 4 times
Status: Offline

Re: Sufijska knjizevnost

Post by arzuhal » 22 Nov 2019, 20:20

Krokodil Behko wrote: 20 Nov 2019, 17:29

Jedan čovjek dođe do vrata Ljubljenog i pokuca.
Glas upita: “Tko je to?”
On odgovori: “Ja sam.”
Glas reče: “Nema mjesta za Tebe i Mene.” Vrata ostaše zatvorena.
Nakon godine samoće i odricanja on se vrati i pokuca.
Glas iznutra upita: “Tko je to?”
Čovjek reče: “Ti.” Vrata mu se otvoriše.
I ljubav je ostvarena.

Ne pokazuj ljepote pred Jusufom,
nego plači kao Jakub...
uzmi Lysobact

User avatar
Heidi
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 45896
Joined: 01 Sep 2011, 22:10
Location: Kosmicki raspor
Been thanked: 5 times
Status: Offline

Re: Sufijska knjizevnost

Post by Heidi » 27 Nov 2019, 17:25

Abdurrahman Džami

Beharistan, vrt drugi


s perzijskog preveo: Muamer Kodrić



VRT DRUGI

Prikaz damara tanahnih mudrosti koje su ljudi vrline prosuli na zemlju srca mudraca i dali im da njihovim iznošenjem i tumačenjem ukrase svoje knjige

KORIST: Mudracom se naziva onog ko zbilju stvari poznaje onoliko koliko je moguće, pa potrebu da postupa prema onome što zna učini gospodarem svoje duše.


RUBAIJA


Blago onom što za sreću prolaznu ne haje,

već se drži onog što će zauvijek da traje;

taj se trudi da nauči što god može više,

kad nauči nešto – na djelo se daje.



MUDROST: U vrijeme svoga osvajanja svijeta, Iskender[1] osvoji na varku neku tvrđavu i naredi njeno rušenje. Rekoše mu da ondje živi jedan mudar učenjak, koji je u stanju riješiti svaki problem. Iskender ga pozva k sebi. Kad ovaj dodje, Iskender ugleda pred sobom neuglednog i slabog čovjeka. Reče mu: “Kakav je to jadan izgled i otkud da si tako slab!?” Mudraca zateče takvo pitanje, pa, smijući se glasno Iskenderovim riječima, reče:


STIHOVI


Ne sudi o meni prema liku mome,

o ti koga vrlina i pravednost resi,

jer tijelo su korice, a mač britki duša –

ta, mač, a ne korice, svaku bitku riješi.


Također reče: “Zavidnik vječito pati i u stalnom je sukobu sa svojim Gospodarom – krivo mu je šta god da Bog da drugima i srce mu poželi sve što vidi kod drugih.


STIHOVI


Premudroga Boga uvijek odredbi se protivi

onaj što sa zavišću sve do groba živi,

kada vidi da je drugom nešto darovano,

“Zašto njemu, a ne meni!”, takav Boga krivi.



Također reče: “Pametan i plemenit čovjek poklanja svoj imetak prijateljima, jer samo budalasta tvrdica pušta da mu imetak naposljetku pripadne neprijatelju.“


STIHOVI


Plemenit i pametan što stekne – to dijeli,

prijatelju daruje svoj imetak cijeli,

jer samo će škrta dopustit’ budala

kada umre da dušmanin plijenu se veseli.



Također reče: “Izigravati se s pametnim čovjekom, rugati mu se i lakrdijašiti, povlači za sobom gubitak časti i donosi poniženje.“


STIHOVI


O ti koji dereš halju siromahu,

pazi da te ljudi vukom ne nazovu;

avaj, ti bi da se izruguješ s mudrim,

a tako ćeš izgubiti veličinu svoju.


Također reče: „Onaj ko provodi nasilje nad slabijima skončat će zgažen jačima.“


STIHOVI


Počuj sada, srce, ovaj savjet od mene,

ja ga čuh od onog što mudrošću vlada:

Onaj što se bez milosti svoga mača laća,

nakraju će bez milosti od mača da strada!


Kad napuni uši ovim draguljima mudrosti, Iskender usta onog mudraca napuni zlatom, pa napusti ruševine tvrđave.



Feridun[2], koji u plemenitu zemlju ne posija ništa osim sjeme savjeta, napisao je svojoj djeci sljedeću oporuku: “Dani su stranice knjige života, pa ne pišite u nju ništa osim dobrih djela.”


STIHOVI


Čovjeku su njegovi dani stranice knjige života,

to su riječi čovjeka mudra i pametna,

blago onom ko u čistu knjigu ne upiše

ništa osim djela čestita i sretna.



MUDROST: Jedan od mudraca rekao je: “Napisao sam četrdeset knjiga o mudroslovlju, ali ne vidjeh od njih koristi. Onda odabrah četrdeset rečenica, ali ni njima se nisam okoristio. Uzeh, naposljetku, od svega samo četiri riječi, i nađoh u njima ono što sam tražio:


Prvo – Ne smatraj žene povjerljivim poput muškaraca. To što je žena iz plemena od povjerenja ne znači da je i sama povjerljiva.


STIHOVI


Pamet žene je manjkava, a takva joj je i vjera,

zato nikad povjerljivost ne traži kod žena,

ako je žena loša – svakako je se kloni,

a ni za dobru ne misli da je od povjerenja.


Drugo – Nikad se ne oholi svojim imetkom, pa i ako ga imaš mnogo, jer naposljetku će ga odnijeti mijene vremena.



RUBAIJA

Ne oholi se imetkom kao što budale čine,

imetak je samo oblak što ti nad glavom mine,

a znaš da u oblak, sve da biser nosi,

uzdati se neće mudar čovjek od vrline.



Treće – Ako imaš neku tajnu koju kriješ, ne povjeri je niti prijatelju, jer često se dešava da prijateljstvo propadne i pretvori se u neprijateljstvo.


STIHOVI


Ako, sinak, imaš tajnu koju kriješ od dušmana,

bolje je ni prijatelju da ne bude znana;

mnogo puta vidio sam kako stvar se okrene,

pa prijatelj neprijatelj, a dušmanin drug postane.



Četvrto – Ne stječi znanje koje ti nije potrebno. Kloni se onog što je suvišno i drži se onog što ti treba.


STIHOVI


Traži ono znanje koje tebi treba,

a kloni se onog što ti neće ustrebati,

pa kad stekneš znanje koje steći moraš,

znaj – u skladu s njime moraš djelovati.



MUDROST: Ibn Muqafa[3] kaže: “Knjižnica indijskih vladara bila je tolika da ju je nosilo stotinu kamila. Njihov vladar zatraži da je sažmu kako bi mogla stati na dvije kamile. Kasnije su svu knjižnicu sveli na samo četiri riječi:


Prva riječ – o upućivanju vladara na pravednost i odgajanje puka.


STIHOVI


Kada je vladar pravedan u djelu,

mir i sreća prate zemlju cijelu.


Kad iščupa iz srca korijen okrutnosti,

od nasilja siguran tada puk je prosti.


Od davnina, ukratko, isti zakon važi:

od vladara samo pravednost se traži.


Druga riječ – o savjetovanju puka na dobročinstvo i pokornost.


STIHOVI


Nepokoran puk je sjeme silništva onog ko ih vodi;

ako ječam siješ, ne očekuj da pšenicom rodi.


Treća riječ – o čuvanju zdravlja tijela; ne jesti prije nego se ogladni i dići se od trpeze čim se osjeti sitost.


RUBAIJA


Pripazi se, bolje ti je, uzročnika bolesti,

na prevaru trpeze nemoj nasjesti:

dok želudac prazan nije, stolu nemoj prići,

a čim sitost osjetiš, tad prestani jesti.


Četvrta riječ – o savjetovanju žena da ne gledaju tuđince i da kriju svoje lice od onih s kojima nisu u srodstvu.


STIHOVI


Da je prava žena za onu se kaže

koja pred tuđincem lice ne pokaže,

nek ne gleda u nekoga pored druga svoga,

makar sjalo k’o pun mjesec lice u drugoga.



MUDROST: Četiri su izreke koje su kazala četiri vladara, a one su poput strijela ispaljenih iz istog luka.


Perzijski vladar je rekao: “Zbog nečega što nisam izgovorio nikada se nisam pokajao, a mnogo puta mi se desilo da sam gorko požalio zbog onoga što sam rekao.”


STIHOVI


Mirno sjedi, bolje da se ništa ne razgovara

nego da se kaže nešto što nesreću stvara;

što ne reče neku tajnu ne zaboli nikog glava,

a rečene tajne često nesreća su prava.


Bizantski car je rekao: “Moja moć nad onim što nisam rekao veća je nego nad onim što sam rekao. Jer, ono što nisam rekao još mogu kazati, a ono što sam rekao ne mogu povratiti.”


STIHOVI


Ako je nešto teško za čuti,

kada to reći valja znati;

skriveno uvijek odati možeš,

ali što oda – nikad ne vrati.


Istu stvar kineski hakan rekao je ovako: “Mnogo je teže kajati se zbog onog što se reklo nego zbog onog što se prećutalo.”


STIHOVI


Ako u sebi neku tajnu kriješ,

nije dobro žuriti da je otkriješ;

bojim se da nesreću kad je otkriješ

teže ćeš otrpjeti već to da je kriješ.



O ovome je nešto rekao i indijski vladar: “Riječ koja je potekla s mog jezika više nije u mojoj vlasti, dok ja vladam nad onim što nisam izrekao – ako hoću, mogu to reći, a mogu i prećutati.


STIHOVI


O tajni skrivenoj i o tajni kazanoj

jedan mudrac lijep je primjer spjevao:

prva jeste strijela u luk postavljena,

a druga je kao strijela ispaljena.



MUDROST: Indijski vladar posla bagdadskom halifi poklon koga donese učenjak vičan liječništvu i sklon mudroslovlju. On izađe pred halifu i reče: “Donio sam tri stvari dostojne samo vladara i sultana.” “A šta je to?”, upita halifa. Ovaj reče: “Prvo, boju koja pocrni sijede vlasi tako da više nikad ne izbijele. Drugo, smjesu koja učini da koliko god da pojedeš, želudac ne biva prenatrpan i nikad ne pretjeraš s hranom. I treće, tvar koja snaži leđa i pruža snagu za spolno općenje, tako da, koliko god puta da ono ponoviš, vid ti neće oslabiti niti će te izdati snaga.” Halifa malo razmisli, pa reče: “Mislio sam da si mudriji i pametniji. Ta boja koju si spomenuo je vrelo oholosti i niskosti. Crne dlake su tama, a sijedine su svjetlost. Zaista je neznalica onaj ko pokušava svjetlo presvući tamom.


STIHOVI


Budala je onaj ko želi da svoje sijede vlasi pocrni,

svako se nada da nakon mladosti starosti dani mu slijede,

među mudracima što su okupljeni na dvoru

ima li iko da je crnio svoje vlasi sijede.


A što se te smjese koju si spomenuo tiče, ja nisam od onih koji mnogo jedu i uživaju u hrani. Ima li išta gore od toga da svako malo moraš ići tamo gdje ćeš gledati ono što nije lijepo vidjeti, slušati ono što ne voliš slušati i mirisati ono što ti se ne miriše! Mudri su kazali: glad je bolest koju se liječi jelom i pićem. Neznalica je onaj ko sebe namjerno čini bolesnim kako bi onda liječio svoju slabost.


STIHOVI


Lijek za apetit hodža uzima,

e kako bi od želuca jamu napravio,

onda u nju trpa i kuhano i sirovo,

sve ne bi li tako jamu napunio.


A što se tiče te tvari o kojoj govoriš, biti opsjednut ženama jeste jedna vrsta ludila. Bilo bi daleko od pameti da halifa na Zemlji puzi i moli pred bedrima neke djevojčice.


STIHOVI


O ti što se pameću hvališ, kada strast te uzme

svjedočim da poludiš, ženske kose tvoje su uze,

ima li ludila većeg nego da klečiš pred djevojčicom,

pristaješ na sve što hoće zbog njenih bedara i guze.



MUDROST: Na skup kod perzijskog cara došla su trojica mudraca: bizantski filozof, indijski mudrac i Bazardžumhur[4]. Povede se riječ o tome šta je najteža stvar? Bizantinac reče: “Starost i slabost sa neimaštinom i siromaštvom.” Indijac reče: “Bolesno tijelo skupa s golemom tugom.” Bazardžumhur kaza: “Približavanje smrtnog časa uz manjak dobrih djela.” Svi se složiše da Bazardžumhur ima pravo.


STIHOVI


Kod perzijskog cara došli mudraci u dvore

o najtežoj stvari da se razgovore.


Prvi reče: “To je bolest i tuga golema!”,

drugi reče: “Od starosti siromaške gore nema!


treći kaza: “Najgore je umrijeti bez dobrih djela!”,

složiše se – sva mudrost se na riječi trećeg svela.



MUDROST: Neki mudrac govorio je svome sinu: “Ne izlazi ujutro iz kuće prije nego što staviš nešto hrane u usta, jer sitost je sjeme blagosti i trpeljivosti, a glad je vrelo tupavosti i nepromišljenosti.”


STIHOVI


Nemoj da hrana tvoj ćud pokvari,

od svega bolja jeste duše krepkost,

ali ako glad će tebe da na muke stavi,

tada je od gladi mnogo bolja sitost.



MUDROST: Kad si gladan, svaka hrana i piće koje vidiš potaći će tvoju strast, a tvoj apetit će onda probuditi glad i u onima koji sjede s tobom.


STIHOVI


Što u kući nađeš, masno ili suho,

nahrani se time da se zasitiš;

ne daj da te hrana drugog privuče,

da nafaku siromaha gladan poželiš.



MUDROST: Kad kao gost sjediš uz trpezu za kojom je domaćin, bolje ti je da se nahraniš vlastitom jetrom nego njegovim hljebom i da piješ svoju krv radije nego njegovo piće (ukoliko te on nije ponudio hranom).


STIHOVI


Kad neko kaže: „Ovo je moj hljeb, moje jelo“,

ti se kloni onoga što takav na trpezu stavi;

voćka koju ubereš iz vlastitog vrta,

od janjeta njegovog bolja je zacijelo.



MUDROST: Kome je dato petero, tome je podaren ugodan život: prvo – zdravlje tijela, drugo – vjera, treće – dovoljna opskrba, četvrto – iskren prijatelj, peto – slobodno vrijeme. Ko je uskraćen za ovo, pred njim su zatvorena vrata ugodnog života.


STIHOVI


Lagodan se život na petero svodi

po mišljenju mudraca nebeskoga grada:

dokolica, vjera, zdravlje, opskrba i drug vjeran,

mada uvijek najbolje je da si čovjek smjeran.



MUDROST: Mudar čovjek ne smatra za blagodat bilo koje dobro bez koga ostaje smrću. Ako je čovjeku i podaren dug život, kakva korist od dugog života kad nastupi smrtni čas? Nuh, mir neka je na nj, živio je na ovom svijetu hiljadu godina, ali danas je od njegove smrti prošlo već pet hiljada godina. Vrijedna je ona blagodat koja je vječna i koja je zaštićena od propadanja.


STIHOVI


Mudar čovjek ne smatra da je blagodat

bilo koje dobro nije li ono trajno,

ni srebro ni zlato, kada u grob legneš,

potrajati neće kol’ko biljeg nad mezarom.



MUDROST: Bazardžumhura su pitali: “Koji je vladar najbolji?” Odgovorio je: “Onaj od koga su pošteni sigurni, a griješnici ga se plaše.”


STIHOVI


Mudar i pametan, vladar je pravi,

kod koga je dobrima dobro, a zle na muke stavi.



PRIPOVIJEST: Hadždžadžu[5] rekoše: “Boj se Boga i ne čini nasilje muslimanima!” On se ispe na minber, a bio je krajnje rječit čovjek, i reče: “Svevišnji Bog dao mi je vlast nad vama; ako ja i umrem, vi se, takvi kakvi jeste, nećete izbaviti od nasilja. Jer, Bog ima još mnogo svojih robova, pa ako vam ja umrem, doći će vam neko još gori od mene.”


STIHOVI


Želiš li da vladar pravedan je, i sam pravedan budi,

pripazi šta činiš i pogledaj djela svoja;

vladar je poput ogledala,a ono što u njemu vidiš

odraz je tvojih djela, istinska slika tvoja.



MUDROST: Neki vladar zatraži savjet od mudraca. Mudrac reče: “Upitat ću te nešto, ali iskreno mi odgovori: voliš li više zlato ili svog dušmana?” Vladar reče: “Ta, zlato!” Mudrac kaza: “Čudno je da ono što voliš – zlato, ostavljaš na dvoru, a onog koga ne voliš – dušmana, vodiš svuda sa sobom.” Vladar zaplaka i reče: “Dobar si mi savjet dao; svi su savjeti u ovome sadržani.”


STIHOVI


Sa ljudima ovog svijeta stalno si u ratu

zbog pohote svoje prema srebru i zlatu.


Istina je – ljubiš srebro i zlato, mrziš onog ko ih ima,

nasiljem i spletkom svakom oteo bi blago svima.


Ipak, od mudrosti daleko je i i nema veze s pameću zdravom

to što ćeš voljene ostavit ovdje, a na svijet onaj ćeš za dušmanom.





PRIPOVIJEST: Iskender smijeni jednog svog službenika sa visokog položaja i povjeri mu neki neugledan posao. Jednog dana Iskender srete tog čovjeka i upita ga: “Kako ti se čini ono što radiš?” Ovaj reče: “Živio nam car dugo! Ne postaje čovjek velik i čestit po poslu koga obavlja, nego je posao velik i ugledan zbog čovjeka koji ga radi, ako ga čovjek radi dobro i pošteno.” Iskenderu se to svidje i povrati ga na prijašnju dužnost.


STIHOVI


Treba da se trudiš, radiš povazdan,

kako bi postao poštovan i znan;

nije čovjek velik zbog svojega stanja,

već je stanje veliko zbog ljudskoga znanja.



MUDROST: Od trojice su tri stvari ružne: ishitrenost kod vladara, želja za imetkom kod učenog čovjeka i škrtost kod imućnoga.



STIHOVI


Tri su stvari ružne kod trojice ljudi

budu li dio njihove ćudi:

ishitrenost kod vladara i kod velikaša,

halapljivost kod mudraca, škrtost kod bogataša.



MUDROST: Mudraci su kazali da se pravednošću gradi svijet, a silništvom se on ruši. Pravednost baca svjetlo hiljadu milja ispred sebe, a silništvo hiljadu milja daleko pruža mrak.


STIHOVI


Za pravednošću teži, jer ona kao zora svijetli,

njena svjetlost sija hiljadu milja u daljinu,

a kada se ukaže nasilje nasilnika

svijet u tminu zapadne, u jade i gorčinu.



PRIPOVIJEST: Neki učen derviš i moćan vladar družili su se i međusobno posjećivali. Jednom prilikom vladar se pred dervišom ponese oholo i ukaza na svoju čast i položaj. Tako se derviš prestade družiti s vladarom i posjećivati ga. Vladar ga jednog dana sretne u prolazu i progovori: “O dervišu, šta je razlog pa me se kloniš i ne navraćaš kod mene?” Ovaj odgovori: “Zato jer znam da je bolje da me pitaš zašto ne dolazim nego da ti dolazim kako bih izložio neku svoju potrebu.”


STIHOVI


Upita derviša onaj vladar moćni:

“Šta je razlog da kod mene ne svraćaš?”

A derviš će: “Bolje da me pitaš što me nema,

već kad dođem da me pitaš šta bih da mi daš!”


[1] Iskender je u muslimanskoj tradiciji Aleksandar Makedonski. Inače, Iskender je redovno predstavljen kao pravedan i mudar vladar.

[2] Mitski iranski vladar, u perzijskog književnosti simbol pobjede, pravde i milostivosti. Prema Firdusijevoj Šahnami, Feridun je, skup s kovačem Kaveom, savladao tiranina Zahaka i zasjeo na iranski tron, te je punih pet stoljeća vladao zemljom.

[3] Čuveni prevoditelj iz doba Abasida, preveo glasovite indijske priče o Kelili i Dimni.

[4] Bazardžumhur je legendarni mudrac u perzijskog književnosti, uglavnom predstavljan kao savjetnik iranskih vladara.

[5] Hadždžadž ibn Jusuf, rođen u Taifu 661., umro u Vasitu, Irak 714. godine. Važna politička figura u emevijskom razdoblju, poznat kao okrutni namjesnik u Iraku. Otud je poznat i kao Hadždžadži Zalim odnosno Hadždžadž Tiranin.


Bastinaobjave
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.

User avatar
arzuhal
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 10040
Joined: 08 Nov 2019, 07:21
Location: čajdžinica "Kod nefsu-l-levvame", u budžaku politički nekorektnih
Been thanked: 4 times
Status: Offline

Re: Sufijska knjizevnost

Post by arzuhal » 03 Dec 2019, 22:53

uzmi Lysobact

User avatar
Mutevelija
Selonačelnik
Selonačelnik
Posts: 86350
Joined: 28 Nov 2015, 20:04
Has thanked: 853 times
Been thanked: 1641 times
Status: Offline

Re: Sufijska knjizevnost

Post by Mutevelija » 03 Dec 2019, 22:59

Uh znam da ih braca hanbelije imaju na zubu dobro.
Pero la suerte se ensañó contigo
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció

🍉🍉🍉🍉

User avatar
arzuhal
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 10040
Joined: 08 Nov 2019, 07:21
Location: čajdžinica "Kod nefsu-l-levvame", u budžaku politički nekorektnih
Been thanked: 4 times
Status: Offline

Re: Sufijska knjizevnost

Post by arzuhal » 03 Dec 2019, 23:04

uzmi Lysobact

User avatar
Heidi
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 45896
Joined: 01 Sep 2011, 22:10
Location: Kosmicki raspor
Been thanked: 5 times
Status: Offline

Re: Sufijska knjizevnost

Post by Heidi » 07 May 2020, 00:27

So long as we do not die to ourselves,
and so long as we identify with someone or something,
we shall never be free.
The spiritual way is not for those wrapped up in exterior life.


Farid ud Din Attar
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.

User avatar
Heidi
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 45896
Joined: 01 Sep 2011, 22:10
Location: Kosmicki raspor
Been thanked: 5 times
Status: Offline

Re: Sufijska knjizevnost

Post by Heidi » 07 May 2020, 00:29

In the dead of night, a Sufi began to weep.
He said, "This world is like a closed coffin, in which
We are shut and in which, through our ignorance,
We spend our lives in folly and desolation.
When Death comes to open the lid of the coffin,
Each one who has wings will fly off to Eternity,
But those without will remain locked in the coffin.
So, my friends, before the lid of this coffin is taken off,
Do all you can to become a bird of the Way to God;
Do all you can to develop your wings and your feathers."


Farid ud Din Attar, translation by Andrew Harvey and Eryk Hanut - 'Perfume of the Desert'
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.

Yenna
Aktivni forumaš
Aktivni forumaš
Posts: 3944
Joined: 24 Nov 2019, 15:12
Been thanked: 2 times
Status: Offline

Re: Sufijska knjizevnost

Post by Yenna » 07 May 2020, 00:52

“Dobre je naravi onaj koji je strpljiv prema onima koji su loše naravi.”

Kada pristojni iz svoje pristojnosti ćuti tada nepristojni misli da se ućutio iz straha prema njemu.

Ako se još uvijek selamite sa osobama koje su vas povrijedile, znajte da to nije ništa drugo do sadaka vaše savjesti.

Na sebi nosim ono sto imam, a u srcu nosim ono sto volim.

Rumi :srcee

User avatar
Heidi
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 45896
Joined: 01 Sep 2011, 22:10
Location: Kosmicki raspor
Been thanked: 5 times
Status: Offline

Re: Sufijska knjizevnost

Post by Heidi » 01 Aug 2020, 12:20

Strpljivost...


Strpljivost je ključ željenog,
i sve teško s njom postaje lakše.

Zato se strpi iako noći potraju,
jer možda će tvrdo postati mekše.

Ne gubi nadu iako molba potraje,
ako sebi pomogneš strpljenjem,
možda ćeš spas vidjeti.

Okiti se strpljenjem pa ćeš potrebu namiriti,
onaj koji uporno kuca na vrata,
jednom prođe kroz njih.

(autor nepoznat)

Poslanik s.a.w.s. je rekao: "Strpljivost je svjetlost!"
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.

User avatar
Heidi
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 45896
Joined: 01 Sep 2011, 22:10
Location: Kosmicki raspor
Been thanked: 5 times
Status: Offline

Re: Sufijska knjizevnost

Post by Heidi » 01 Aug 2020, 12:26

Moj mir, o braćo moja, u samoći je,
i moj Ljubljeni sa mnom neprestano je,
za ljubav Njegovu zamjenu ne mogu naći ja,
a ljubav Njegova test je za mene među
smrtnim stvorenjima.

Kad kod Njegovu ljepotu smijem promatrati ja,
On je moj mirhab je i prema Njemu moja
kibla je.

A ako umrem od ljubavi, prije nego ispunim
želju svoju,
avaj želji vrućoj mojoj, i avaj bolu mome.

O liječniče srce se hrani željom svojom,
težnja za jedinstvom je obavila dušu moju,
o Radosti moja, o Vječni živote moj,
Ti si izvor života moga,
od Tebe su ekstaze i zanos moj.

Okrenut ću leđa svemu stvorenom
da ostvarim želju u jedinstvu sa Tobom.

Rabija el Adewijja
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.

Post Reply

Return to “Književnost i jezik”

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 13 guests