Price, odlomci, citati, slobodne forme....
- Chloe
- Žena za sva vremena
- Posts: 102613
- Joined: 18 Dec 2015, 11:40
- Has thanked: 2976 times
- Been thanked: 3084 times
- Status: Offline
❤️❤️❤️
“… tišinom ćeš joj reći sve ono što se nikad usudio nisi i tek tada ćeš znati da nisi izgubio nju. Izgubio si sebe i sve ono što je ona probudila u tebi.”
M. Selimović
M. Selimović
... You are my sunshine, my only sunshine ...
- greeneyes
- Hadžija
- Posts: 90760
- Joined: 19 Jan 2013, 21:17
- Location: Ispod šljive na sred njive.
- Has thanked: 6125 times
- Been thanked: 6702 times
- Status: Offline
Re: Price, odlomci, citati, slobodne forme....
Ne oduševljava mene tuđa uštogljena kuća,
nit stilski namještaj, nit ograde od rosfajda.
Ni perzijski tepisi nit zebra zavjese.
Ne divim se balskim haljinama nit staklenim štiklama.
Nisu za mene porcelani nit srebreni escajg.
Ne divim se uglancanim kuhinjama na koje je potrošeno brdo para a u kojima se ni u mjesecu ništa ne skuha.
Šta ti vrijedi kuća-vila kad je pusta i kad niko ne svraća i ako ko dođe, osjeća se k'o u predsjedničkoj palati uplašen da šta ne prevrne, polomi i uprlja.
Ja ti volim obične kuće.
Obične kuhinje.
Obične šerpe i lonce i krompir kuhani.
I hljeb pečeni.
I sataraš i hurmašice.
I ukuhano mlijeko od Šarulje.
I volim ono mače na pragu dok liže šape.
I onaj cvijet u starom loncu koji je proteko pa mati se dosjeti da posadi cvjeće u njemu jer jazuk je da se baca.
Ne lomi se predamnom, ne pokazuj mi svoje duge crvene nokte i ne pričaj koliko si čekala za nadogradnju jer ja ne vidim u tome vrijednost ni značaj gubljenja vremena za takve stvari.
Ne trudi se glumit damu jer smo zajedno u školu išle i s izvora vodu iz ruke pile.
I pitu sirnicu jele usput da na nas mame ne bi galamile sto nismo pojele.
Ne oduševljava me tvoja odjeća markirana koju si, kako reče po narudžbi kupovala, jer sam te vidjela da na prosjaka dreljiš oči kao da ti traži bogatstvo a ne marku.
Ja se samo oduševim kad vidim insana.
Kad vidim čovjeka.
Kad te opčini dobročinstvom.
Kad te uljudno pozove u svoju kuću i počasti dušom i osmijehom.
#preuzeto
nit stilski namještaj, nit ograde od rosfajda.
Ni perzijski tepisi nit zebra zavjese.
Ne divim se balskim haljinama nit staklenim štiklama.
Nisu za mene porcelani nit srebreni escajg.
Ne divim se uglancanim kuhinjama na koje je potrošeno brdo para a u kojima se ni u mjesecu ništa ne skuha.
Šta ti vrijedi kuća-vila kad je pusta i kad niko ne svraća i ako ko dođe, osjeća se k'o u predsjedničkoj palati uplašen da šta ne prevrne, polomi i uprlja.
Ja ti volim obične kuće.
Obične kuhinje.
Obične šerpe i lonce i krompir kuhani.
I hljeb pečeni.
I sataraš i hurmašice.
I ukuhano mlijeko od Šarulje.
I volim ono mače na pragu dok liže šape.
I onaj cvijet u starom loncu koji je proteko pa mati se dosjeti da posadi cvjeće u njemu jer jazuk je da se baca.
Ne lomi se predamnom, ne pokazuj mi svoje duge crvene nokte i ne pričaj koliko si čekala za nadogradnju jer ja ne vidim u tome vrijednost ni značaj gubljenja vremena za takve stvari.
Ne trudi se glumit damu jer smo zajedno u školu išle i s izvora vodu iz ruke pile.
I pitu sirnicu jele usput da na nas mame ne bi galamile sto nismo pojele.
Ne oduševljava me tvoja odjeća markirana koju si, kako reče po narudžbi kupovala, jer sam te vidjela da na prosjaka dreljiš oči kao da ti traži bogatstvo a ne marku.
Ja se samo oduševim kad vidim insana.
Kad vidim čovjeka.
Kad te opčini dobročinstvom.
Kad te uljudno pozove u svoju kuću i počasti dušom i osmijehom.
#preuzeto
Samo sabura
- Chloe
- Žena za sva vremena
- Posts: 102613
- Joined: 18 Dec 2015, 11:40
- Has thanked: 2976 times
- Been thanked: 3084 times
- Status: Offline
Re: Price, odlomci, citati, slobodne forme....
:greeneyes wrote: ↑05 Dec 2021, 12:04 Ne oduševljava mene tuđa uštogljena kuća,
nit stilski namještaj, nit ograde od rosfajda.
Ni perzijski tepisi nit zebra zavjese.
Ne divim se balskim haljinama nit staklenim štiklama.
Nisu za mene porcelani nit srebreni escajg.
Ne divim se uglancanim kuhinjama na koje je potrošeno brdo para a u kojima se ni u mjesecu ništa ne skuha.
Šta ti vrijedi kuća-vila kad je pusta i kad niko ne svraća i ako ko dođe, osjeća se k'o u predsjedničkoj palati uplašen da šta ne prevrne, polomi i uprlja.
Ja ti volim obične kuće.
Obične kuhinje.
Obične šerpe i lonce i krompir kuhani.
I hljeb pečeni.
I sataraš i hurmašice.
I ukuhano mlijeko od Šarulje.
I volim ono mače na pragu dok liže šape.
I onaj cvijet u starom loncu koji je proteko pa mati se dosjeti da posadi cvjeće u njemu jer jazuk je da se baca.
Ne lomi se predamnom, ne pokazuj mi svoje duge crvene nokte i ne pričaj koliko si čekala za nadogradnju jer ja ne vidim u tome vrijednost ni značaj gubljenja vremena za takve stvari.
Ne trudi se glumit damu jer smo zajedno u školu išle i s izvora vodu iz ruke pile.
I pitu sirnicu jele usput da na nas mame ne bi galamile sto nismo pojele.
Ne oduševljava me tvoja odjeća markirana koju si, kako reče po narudžbi kupovala, jer sam te vidjela da na prosjaka dreljiš oči kao da ti traži bogatstvo a ne marku.
Ja se samo oduševim kad vidim insana.
Kad vidim čovjeka.
Kad te opčini dobročinstvom.
Kad te uljudno pozove u svoju kuću i počasti dušom i osmijehom.
#preuzeto
Upravoooo.....
... You are my sunshine, my only sunshine ...
- greeneyes
- Hadžija
- Posts: 90760
- Joined: 19 Jan 2013, 21:17
- Location: Ispod šljive na sred njive.
- Has thanked: 6125 times
- Been thanked: 6702 times
- Status: Offline
Re: Price, odlomci, citati, slobodne forme....
Ovo je tako tacno. A najvise sam se u to uvjerio kad ovako zaglavim kod starih dida i nena na adresi pa iako je sve oko tebe skromno osjetis tu toplinu u kuci, tu njihovu gostoprimljivost. Ma bosa sku merhametli dusu. Pa ti jos ne daju izaci iz kuce dok ne popijes kafu, sta calabrcnes i prozboris koju s njima..Chloe wrote: ↑05 Dec 2021, 16:39:greeneyes wrote: ↑05 Dec 2021, 12:04 Ne oduševljava mene tuđa uštogljena kuća,
nit stilski namještaj, nit ograde od rosfajda.
Ni perzijski tepisi nit zebra zavjese.
Ne divim se balskim haljinama nit staklenim štiklama.
Nisu za mene porcelani nit srebreni escajg.
Ne divim se uglancanim kuhinjama na koje je potrošeno brdo para a u kojima se ni u mjesecu ništa ne skuha.
Šta ti vrijedi kuća-vila kad je pusta i kad niko ne svraća i ako ko dođe, osjeća se k'o u predsjedničkoj palati uplašen da šta ne prevrne, polomi i uprlja.
Ja ti volim obične kuće.
Obične kuhinje.
Obične šerpe i lonce i krompir kuhani.
I hljeb pečeni.
I sataraš i hurmašice.
I ukuhano mlijeko od Šarulje.
I volim ono mače na pragu dok liže šape.
I onaj cvijet u starom loncu koji je proteko pa mati se dosjeti da posadi cvjeće u njemu jer jazuk je da se baca.
Ne lomi se predamnom, ne pokazuj mi svoje duge crvene nokte i ne pričaj koliko si čekala za nadogradnju jer ja ne vidim u tome vrijednost ni značaj gubljenja vremena za takve stvari.
Ne trudi se glumit damu jer smo zajedno u školu išle i s izvora vodu iz ruke pile.
I pitu sirnicu jele usput da na nas mame ne bi galamile sto nismo pojele.
Ne oduševljava me tvoja odjeća markirana koju si, kako reče po narudžbi kupovala, jer sam te vidjela da na prosjaka dreljiš oči kao da ti traži bogatstvo a ne marku.
Ja se samo oduševim kad vidim insana.
Kad vidim čovjeka.
Kad te opčini dobročinstvom.
Kad te uljudno pozove u svoju kuću i počasti dušom i osmijehom.
#preuzeto
Upravoooo.....
Samo sabura
- Chloe
- Žena za sva vremena
- Posts: 102613
- Joined: 18 Dec 2015, 11:40
- Has thanked: 2976 times
- Been thanked: 3084 times
- Status: Offline
Re: Price, odlomci, citati, slobodne forme....
E došao si na ono što sam nekad davno pisala na forumu. "Čaša" razgovora sa starim osobama je kao terapija.greeneyes wrote: ↑05 Dec 2021, 18:48Ovo je tako tacno. A najvise sam se u to uvjerio kad ovako zaglavim kod starih dida i nena na adresi pa iako je sve oko tebe skromno osjetis tu toplinu u kuci, tu njihovu gostoprimljivost. Ma bosa sku merhametli dusu. Pa ti jos ne daju izaci iz kuce dok ne popijes kafu, sta calabrcnes i prozboris koju s njima..
... You are my sunshine, my only sunshine ...
- Shadow
- Svemirka
- Posts: 51726
- Joined: 06 Apr 2020, 08:13
- Has thanked: 21056 times
- Been thanked: 20892 times
- Status: Offline
Re: Price, odlomci, citati, slobodne forme....
Sećam se samo da je bila
nevina i tanka
i da joj je kosa bila
topla, ko crna svila
u nedrima golim.
I da je u nama pre uranka
zamirisao bagrem beo.
Slučajno se setih neveseo,
jer volim
da sklopim oči i ćutim.
Kad bagrem do godine zamiriše,
ko zna gde ću biti.
U tišini slutim
da joj se imena ne mogu setiti
nikad više.
Miloš Crnjanski
nevina i tanka
i da joj je kosa bila
topla, ko crna svila
u nedrima golim.
I da je u nama pre uranka
zamirisao bagrem beo.
Slučajno se setih neveseo,
jer volim
da sklopim oči i ćutim.
Kad bagrem do godine zamiriše,
ko zna gde ću biti.
U tišini slutim
da joj se imena ne mogu setiti
nikad više.
Miloš Crnjanski
You do not have the required permissions to view the files attached to this post.
Mirno more
- Black Stallion
- Poneki mu pročitamo
- Posts: 806
- Joined: 07 Apr 2021, 11:22
- Has thanked: 28 times
- Been thanked: 111 times
- Status: Offline
Re: Price, odlomci, citati, slobodne forme....
Kada bismo znali strahotu i težinu laži, progonili bismo je ognjem prije nego druge zločine
Honore de Balzac
Honore de Balzac
Kontra mraku, kontra sili.
- Shadow
- Svemirka
- Posts: 51726
- Joined: 06 Apr 2020, 08:13
- Has thanked: 21056 times
- Been thanked: 20892 times
- Status: Offline
Re: Price, odlomci, citati, slobodne forme....
You do not have the required permissions to view the files attached to this post.
Mirno more
- dadojović
- Forum [Bot]
- Posts: 10576
- Joined: 12 Aug 2018, 14:01
- Has thanked: 372 times
- Been thanked: 310 times
- Status: Offline
Re: Price, odlomci, citati, slobodne forme....
"Svakoga dana naučimo nešto novo iz sadašnjosti, ali i zaboravimo nešto iz prošlosti."
Lars Mytting
Lars Mytting
MM "provali rimu za notornu laž, za duboki uzdah posustalog sna, rimu za tminu, i tišinu za dno dna" MM
- Shadow
- Svemirka
- Posts: 51726
- Joined: 06 Apr 2020, 08:13
- Has thanked: 21056 times
- Been thanked: 20892 times
- Status: Offline
Re: Price, odlomci, citati, slobodne forme....
Prvo sam znao ko sam,
a onda krenuo svuda,
gde ima i gde nema
što usamljeni traže.
Od svega digao ruke,
ko zverka na oprezu,
kroz pojas mrtve straže
krenuo u tu jezu.
Što god sam goreo duže
manje sam grejao zna se,
velike vatre služe
da male vatre gase.
Dušan Trifunović
a onda krenuo svuda,
gde ima i gde nema
što usamljeni traže.
Od svega digao ruke,
ko zverka na oprezu,
kroz pojas mrtve straže
krenuo u tu jezu.
Što god sam goreo duže
manje sam grejao zna se,
velike vatre služe
da male vatre gase.
Dušan Trifunović
You do not have the required permissions to view the files attached to this post.
Mirno more
- Shadow
- Svemirka
- Posts: 51726
- Joined: 06 Apr 2020, 08:13
- Has thanked: 21056 times
- Been thanked: 20892 times
- Status: Offline
Re: Price, odlomci, citati, slobodne forme....
Operacija "Sloboda"
Mislim da niko ne može da uspe bez ove operacije: izvaditi iz sebe izgubljena i lažna, ambiciozna mestašca, rane pustiti da zarastu i hrabro priznati šta se sve nema.
Kada se to učini, najteži uspon ostaje iza nas. Ispred vas je jednostavan i širok put.
Ostaje nam samo da svoje sposobnosti i lepotu svesno negujemo a svoje loše osobine pustimo da zakržljaju i sakrijemo ih u ćošak, gde neće smetati nikome osim nama samima. Posle od njih ostaje samo mali zavežljaj koji nosimo sami, na svoju odgovornost.
Možda će nekome uspeti da ga negde zaboravi, ili što je još hrabrije, baci uzvikujući: Konačno su mi ruke slobodne!
Franz Kafka
Mislim da niko ne može da uspe bez ove operacije: izvaditi iz sebe izgubljena i lažna, ambiciozna mestašca, rane pustiti da zarastu i hrabro priznati šta se sve nema.
Kada se to učini, najteži uspon ostaje iza nas. Ispred vas je jednostavan i širok put.
Ostaje nam samo da svoje sposobnosti i lepotu svesno negujemo a svoje loše osobine pustimo da zakržljaju i sakrijemo ih u ćošak, gde neće smetati nikome osim nama samima. Posle od njih ostaje samo mali zavežljaj koji nosimo sami, na svoju odgovornost.
Možda će nekome uspeti da ga negde zaboravi, ili što je još hrabrije, baci uzvikujući: Konačno su mi ruke slobodne!
Franz Kafka
You do not have the required permissions to view the files attached to this post.
Mirno more
- Shadow
- Svemirka
- Posts: 51726
- Joined: 06 Apr 2020, 08:13
- Has thanked: 21056 times
- Been thanked: 20892 times
- Status: Offline
Re: Price, odlomci, citati, slobodne forme....
Za svakog razbijača pivske boce
o glavu kakvog azilanta
postoji kirurg na hitnoj
voljan da je krpa.
I obratno.
Za svakog čistača mina
što riskira život i udove
postoji po jedan trgovac oružjem.
I obratno.
Za svakog silovatelja
postoji žena s nožem za kruh u ruci,
za svakog socijalnog radnika po jedan neonacist,
za svakog u višem platnom razredu
po jedan porezni inspektor, za svako čudovište
nježna madona, i obratno.
Oh, svatko od nas
ima pune ruke;
i tome nikad kraja.
Pjesnikove opcije
Govori jedno te isto
i uvijek jedno te isto
samo drugim riječima.
Ali uvijek istim riječima
kazuj nešto poprilično drugačije
ili to isto ali na poprilično drugačiji način.
Ostavi puno nedorečenog
ili opet riječima koje ne govore ništa
izreci puno.
Ili se naprotiv prepusti šutnji, itekako rječitoj…“
Hans Magnus Enzensberger
o glavu kakvog azilanta
postoji kirurg na hitnoj
voljan da je krpa.
I obratno.
Za svakog čistača mina
što riskira život i udove
postoji po jedan trgovac oružjem.
I obratno.
Za svakog silovatelja
postoji žena s nožem za kruh u ruci,
za svakog socijalnog radnika po jedan neonacist,
za svakog u višem platnom razredu
po jedan porezni inspektor, za svako čudovište
nježna madona, i obratno.
Oh, svatko od nas
ima pune ruke;
i tome nikad kraja.
Pjesnikove opcije
Govori jedno te isto
i uvijek jedno te isto
samo drugim riječima.
Ali uvijek istim riječima
kazuj nešto poprilično drugačije
ili to isto ali na poprilično drugačiji način.
Ostavi puno nedorečenog
ili opet riječima koje ne govore ništa
izreci puno.
Ili se naprotiv prepusti šutnji, itekako rječitoj…“
Hans Magnus Enzensberger
You do not have the required permissions to view the files attached to this post.
Mirno more
- Zizi
- Forum [Bot]
- Posts: 24258
- Joined: 09 Nov 2019, 18:32
- Has thanked: 6305 times
- Been thanked: 5519 times
- Status: Offline
Re: Price, odlomci, citati, slobodne forme....
Josif Brodski: Kako čitati knjigu?
Da bi se razvio dobar ukus u književnosti – treba čitati poeziju! Budući najvišom formom ljudskog načina izražavanja, poezija nije samo najsažetiji, već i najkondenzovaniji način prenošenja čovekovog iskustva.
Knjige su, u celini, manje konačne od nas samih. Čak i lošije među njima nadžive svoje tvorce uglavnom zato što zauzimaju manji fizički prostor od onih koji su ih napisali. One često stoje na policama i skupljaju prašinu dugo vremena pošto se autor pretvorio u šačicu praha. Ipak je i taj oblik budućnosti bolji od sećanja nekolicine nadživelih rođaka ili prijatelja na koje čovek može da računa, i često upravo ta težnja ka posthumnoj dimenziji i pokreće nečije pero.
I zato, kada vrtimo i obrćemo u rukama te pravougaone predmete in octavo, in ljuarto in duodecimo itd., itd. – ne grešimo mnogo ako slutimo da svojim rukama milujemo realne ili potencijalne utrne sa našim povratnim prahom. Na kraju krajeva, to što se ulaže u knjigu – bio to roman, filozofski traktat, zbirka pesama, biografija ili triler – jeste, najzad, jedini čovekov život, dobar ili loš, ali uvek konačan. Onaj ko je izjavio da je filozofiranje vežbanje za umiranje bio je u pravu, jer dok piše niko ne postaje mlađi.
Niko se nije podmladio ni čitajući knjigu. A pošto je to tako, naše prirodno opredeljenje treba da bude usmereno ka dobroj knjizi. Ali, paradoks je u tome što u literaturi, kao uostalom i u svemu drugom, “dobro” nije autonomna kategorija: ono se određuje svojom razlikom od “lošeg”. Čak i više: da bi napisao dobru knjigu pisac mora da pročita masu makulature, inače neće biti kadar da stekne neophodne kriterijume. I upravo bi to moglo da čini najbolju odbranu lošoj literaturi na Strašnom sudu. I u tome je, takođe, raison d’etre poduhvata u kojem danas učestvujemo. Pošto smo svi smrtni i pošto čitanje knjiga oduzima mnogo vremena, moramo smisliti sistem koji će nam omogućiti nešto nalik na ekonomičnost. Naravno da se ne treba odricati mogućeg zadovoljstva uranjanjem u debeo, osrednji roman sa sporim razvojem radnje. Isto tako znamo da se na taj način možemo zabavljati samo do izvesne mere.
U krajnjem slučaju, mi čitamo ne radi samog čitanja već da bismo nešto saznali. Otuda potreba za sažetošću, kondenzovanjem, kompaktnošću dela koje prikazuje čovekov položaj u njegovoj raznovrsnosti, u najoštrijem fokusu; drugim rečima, otuda potreba za najkraćim mogućim putem. Otuda, takođe – kao jedna od posledica pretpostavke da takvi najkraći putevi postoje (a oni postoje, ali o tome ćemo kasnije) – potreba za nekakvim kompasom sred okeana izdavačke produkcije.
Ulogu takvog kompasa, naravno, ima književna kritika, recenzenti. Ali, avaj, njihova kazaljka proizvoljno šeta. Ono što je za jedne sever, za druge je jug (tačnije Južna Amerika); isto se događa, sa još većom proizvoljnošću, sa istokom i zapadom. Sa recenzentima postoje (minimum) tri vrste problema: a) on može biti zanatlija i isti ignorant kao što smo i mi; b) može biti izuzetno pristrastan prema određenoj vrsti pisanja ili može prosto raditi za određene izdavače; c) ako je darovit, pretvoriće svoju recenziju u posebnu umetničku formu – za to je potvrda Horhe Luis Borhes – i vi možete završiti tako što ćete radije čitati prikaze nego same knjige.
U svakom slučaju, obrešćete se bez kormila i jedara u tom okeanu, pri čemu će stranice i stranice šuštati sa svih strana hvatajući se za splav, a vi nećete biti sasvim sigurni koju da sačuvate. Alternativa tome bila bi razvijanje vlastitog ukusa, nalaženje ličnog kompasa, upoznavanje sa, kako se to kaže, zvezdama i sazvežđima – bledim ili jasnim, ali uvek tako dalekim. To, međutim, uzima đavolski mnogo vremena i možete se naći u situaciji da, kao već veoma stari i sedi, tražite izlaz sa šugavim primerkom knjige pod pazuhom. Druga alternativa je – ili je ona možda deo ove iste – oslanjanje na tuđe mišljenje: na savet prijatelja ili na kakav citat koji vam je legao na dušu. Mada nikada nije institucionalizovana (što ne bi ni bilo tako loše), ta procedura se ipak vezuje za ranu mladost. Ali i to se pokazuje kao nesigurno jer se okean raspoložive literature stalno uvećava i širi o čemu jasno svedoči i ova izložba knjiga; ona je još jedna bura u tom okeanu.
Dakle, gde je kopno, makar ono bilo samo pusto ostrvo? Gde je naš dobri Petko, da ne govorim o Čiti? (…)
(…) Da bi se razvio dobar ukus u književnosti – treba čitati poeziju! Ako mislite da to govorim zbog privrženosti esnafu, iz težnje da proširim interese vlastite gilde – varate se: nisam član profesionalnog udruženja. Stvar je u tome da, budući najvišom formom ljudskog načina izražavanja, poezija nije samo najsažetiji već i najkondenzovaniji način prenošenja čovekovog iskustva; ona isto tako nudi najviše moguće standarde za bilo koju lingvističku operaciju – pogotovo onu na hartiji.
Što više čitamo poeziju postajemo netrpeljiviji prema svakoj vrsti praznoslovlja i opširnosti bilo u političkom ili filozofskom govoru, u istorijskim, društvenim naukama ili beletristici. Za dobar prozni stil uvek je zalog preciznost, ubrzanje i lakonska snaga pesničkog govora. Kao dete epitafa i epigrama, kao najkraći mogući put do bilo koje zamišljene teme, poezija u ogromnoj meri disciplinuje prozu. Ona je uoči ne samo vrednosti svake reči već i spretnosti iskazivanja duševnih stanja, alternativama linijske kompozicije, umeću izbacivanja očevidnosti (onoga što se podrazumeva), isticanju detalja, tehnici antiklimaksa. Poezija razvija u prozi, pre svega, težnju ka metafizici koja razlikuje umetnička dela od prostih belles lettres. Međutim, treba reći da se upravo u tom domenu proza pokazala kao prilično lenj učenik.
Molim da me ne shvatite pogrešno: nemam nameru da rušim ugled prozi. Stvar je u tome što je sticajem prilika poezija nastala pre proze i na taj način pokrila veće rastojanje. Književnost je počela poezijom, pesmom nomada koja prethodi pisanju naseljenika. I mada sam jednom poredio razlike između poezije i proze razlikama između vazdušnih snaga i pešadije, rečenica koju izgovaram sada nema nikakve veze ni sa hijerarhijom niti sa antropološkim izvorima literature. Sve što pokušavam da učinim je da budem praktičan i oslobodim vaše oči i moždane ćelije gomile nepotrebnog štampanog materijala. Poezija je, može se reći, i bila izmišljena s tim ciljem jer je ona sinonim za ekonomičnost. I zato sve što treba da činimo je da rekapituliramo, makar u minijaturi, taj proces koji je zauzimao mesto u našoj civilizaciji tokom dva milenijuma.
Iz teksta Kako čitati knjigu, KOVine/ broj 10, KoV, 2007
Da bi se razvio dobar ukus u književnosti – treba čitati poeziju! Budući najvišom formom ljudskog načina izražavanja, poezija nije samo najsažetiji, već i najkondenzovaniji način prenošenja čovekovog iskustva.
Knjige su, u celini, manje konačne od nas samih. Čak i lošije među njima nadžive svoje tvorce uglavnom zato što zauzimaju manji fizički prostor od onih koji su ih napisali. One često stoje na policama i skupljaju prašinu dugo vremena pošto se autor pretvorio u šačicu praha. Ipak je i taj oblik budućnosti bolji od sećanja nekolicine nadživelih rođaka ili prijatelja na koje čovek može da računa, i često upravo ta težnja ka posthumnoj dimenziji i pokreće nečije pero.
I zato, kada vrtimo i obrćemo u rukama te pravougaone predmete in octavo, in ljuarto in duodecimo itd., itd. – ne grešimo mnogo ako slutimo da svojim rukama milujemo realne ili potencijalne utrne sa našim povratnim prahom. Na kraju krajeva, to što se ulaže u knjigu – bio to roman, filozofski traktat, zbirka pesama, biografija ili triler – jeste, najzad, jedini čovekov život, dobar ili loš, ali uvek konačan. Onaj ko je izjavio da je filozofiranje vežbanje za umiranje bio je u pravu, jer dok piše niko ne postaje mlađi.
Niko se nije podmladio ni čitajući knjigu. A pošto je to tako, naše prirodno opredeljenje treba da bude usmereno ka dobroj knjizi. Ali, paradoks je u tome što u literaturi, kao uostalom i u svemu drugom, “dobro” nije autonomna kategorija: ono se određuje svojom razlikom od “lošeg”. Čak i više: da bi napisao dobru knjigu pisac mora da pročita masu makulature, inače neće biti kadar da stekne neophodne kriterijume. I upravo bi to moglo da čini najbolju odbranu lošoj literaturi na Strašnom sudu. I u tome je, takođe, raison d’etre poduhvata u kojem danas učestvujemo. Pošto smo svi smrtni i pošto čitanje knjiga oduzima mnogo vremena, moramo smisliti sistem koji će nam omogućiti nešto nalik na ekonomičnost. Naravno da se ne treba odricati mogućeg zadovoljstva uranjanjem u debeo, osrednji roman sa sporim razvojem radnje. Isto tako znamo da se na taj način možemo zabavljati samo do izvesne mere.
U krajnjem slučaju, mi čitamo ne radi samog čitanja već da bismo nešto saznali. Otuda potreba za sažetošću, kondenzovanjem, kompaktnošću dela koje prikazuje čovekov položaj u njegovoj raznovrsnosti, u najoštrijem fokusu; drugim rečima, otuda potreba za najkraćim mogućim putem. Otuda, takođe – kao jedna od posledica pretpostavke da takvi najkraći putevi postoje (a oni postoje, ali o tome ćemo kasnije) – potreba za nekakvim kompasom sred okeana izdavačke produkcije.
Ulogu takvog kompasa, naravno, ima književna kritika, recenzenti. Ali, avaj, njihova kazaljka proizvoljno šeta. Ono što je za jedne sever, za druge je jug (tačnije Južna Amerika); isto se događa, sa još većom proizvoljnošću, sa istokom i zapadom. Sa recenzentima postoje (minimum) tri vrste problema: a) on može biti zanatlija i isti ignorant kao što smo i mi; b) može biti izuzetno pristrastan prema određenoj vrsti pisanja ili može prosto raditi za određene izdavače; c) ako je darovit, pretvoriće svoju recenziju u posebnu umetničku formu – za to je potvrda Horhe Luis Borhes – i vi možete završiti tako što ćete radije čitati prikaze nego same knjige.
U svakom slučaju, obrešćete se bez kormila i jedara u tom okeanu, pri čemu će stranice i stranice šuštati sa svih strana hvatajući se za splav, a vi nećete biti sasvim sigurni koju da sačuvate. Alternativa tome bila bi razvijanje vlastitog ukusa, nalaženje ličnog kompasa, upoznavanje sa, kako se to kaže, zvezdama i sazvežđima – bledim ili jasnim, ali uvek tako dalekim. To, međutim, uzima đavolski mnogo vremena i možete se naći u situaciji da, kao već veoma stari i sedi, tražite izlaz sa šugavim primerkom knjige pod pazuhom. Druga alternativa je – ili je ona možda deo ove iste – oslanjanje na tuđe mišljenje: na savet prijatelja ili na kakav citat koji vam je legao na dušu. Mada nikada nije institucionalizovana (što ne bi ni bilo tako loše), ta procedura se ipak vezuje za ranu mladost. Ali i to se pokazuje kao nesigurno jer se okean raspoložive literature stalno uvećava i širi o čemu jasno svedoči i ova izložba knjiga; ona je još jedna bura u tom okeanu.
Dakle, gde je kopno, makar ono bilo samo pusto ostrvo? Gde je naš dobri Petko, da ne govorim o Čiti? (…)
(…) Da bi se razvio dobar ukus u književnosti – treba čitati poeziju! Ako mislite da to govorim zbog privrženosti esnafu, iz težnje da proširim interese vlastite gilde – varate se: nisam član profesionalnog udruženja. Stvar je u tome da, budući najvišom formom ljudskog načina izražavanja, poezija nije samo najsažetiji već i najkondenzovaniji način prenošenja čovekovog iskustva; ona isto tako nudi najviše moguće standarde za bilo koju lingvističku operaciju – pogotovo onu na hartiji.
Što više čitamo poeziju postajemo netrpeljiviji prema svakoj vrsti praznoslovlja i opširnosti bilo u političkom ili filozofskom govoru, u istorijskim, društvenim naukama ili beletristici. Za dobar prozni stil uvek je zalog preciznost, ubrzanje i lakonska snaga pesničkog govora. Kao dete epitafa i epigrama, kao najkraći mogući put do bilo koje zamišljene teme, poezija u ogromnoj meri disciplinuje prozu. Ona je uoči ne samo vrednosti svake reči već i spretnosti iskazivanja duševnih stanja, alternativama linijske kompozicije, umeću izbacivanja očevidnosti (onoga što se podrazumeva), isticanju detalja, tehnici antiklimaksa. Poezija razvija u prozi, pre svega, težnju ka metafizici koja razlikuje umetnička dela od prostih belles lettres. Međutim, treba reći da se upravo u tom domenu proza pokazala kao prilično lenj učenik.
Molim da me ne shvatite pogrešno: nemam nameru da rušim ugled prozi. Stvar je u tome što je sticajem prilika poezija nastala pre proze i na taj način pokrila veće rastojanje. Književnost je počela poezijom, pesmom nomada koja prethodi pisanju naseljenika. I mada sam jednom poredio razlike između poezije i proze razlikama između vazdušnih snaga i pešadije, rečenica koju izgovaram sada nema nikakve veze ni sa hijerarhijom niti sa antropološkim izvorima literature. Sve što pokušavam da učinim je da budem praktičan i oslobodim vaše oči i moždane ćelije gomile nepotrebnog štampanog materijala. Poezija je, može se reći, i bila izmišljena s tim ciljem jer je ona sinonim za ekonomičnost. I zato sve što treba da činimo je da rekapituliramo, makar u minijaturi, taj proces koji je zauzimao mesto u našoj civilizaciji tokom dva milenijuma.
Iz teksta Kako čitati knjigu, KOVine/ broj 10, KoV, 2007
- Zanki
- saudade / forumasica godine
- Posts: 52013
- Joined: 29 Jul 2020, 17:52
- Has thanked: 19430 times
- Been thanked: 22197 times
- Status: Offline
Re: Price, odlomci, citati, slobodne forme....
You do not have the required permissions to view the files attached to this post.
"It takes something more
than intelligence to act
intelligently "
than intelligence to act
intelligently "
- Šabović Adis
- Forum [Bot]
- Posts: 11281
- Joined: 06 May 2021, 19:30
- Has thanked: 1936 times
- Been thanked: 2121 times
- Status: Offline
- Black Stallion
- Poneki mu pročitamo
- Posts: 806
- Joined: 07 Apr 2021, 11:22
- Has thanked: 28 times
- Been thanked: 111 times
- Status: Offline
Re: Price, odlomci, citati, slobodne forme....
Vidim strukturu, ali ne mogu si predočiti tvorca te strukture. Vidim uru, ali ne mogu zamisliti urara. Ljudski um ne može pojmiti četiri dimenzije, pa kako bi onda mogao pojmiti Boga, pred kojim su tisuće godina i tisuće dimenzija kao jedno?
Albert Einstein
Albert Einstein
Kontra mraku, kontra sili.
- Dunjaa
- Aktivni forumaš
- Posts: 2998
- Joined: 13 Feb 2020, 15:01
- Has thanked: 396 times
- Been thanked: 987 times
- Status: Offline
Re: Price, odlomci, citati, slobodne forme....
Pročitah nešto od Bukowskog pa neka ostane ovdje
Nisam prestao da mislim na tebe,
Volio bih ti ovo reći.
Želio bih ti napisati da bih se želio vratiti,
da mi nedostaješ
i da mislim na tebe.
Ali ne tražim te.
Čak ti i ne pišem.
Ne znam kako si.
Nedostaje mi da to znam.
Imaš li planove?
Jesi li se danas nasmiješila?
O čemu si sanjala?
Da li si se odjavila?
Gde ideš?
Imaš li snove?
Jesi li jela?
Htio bih te pronaći.
Ali ja nemam snage.
I nemaš ni ti.
I onda uzalud čekamo.
Razmislimo o tome.
I zapamti me.
I zapamti da mislim na tebe,
da, ne znaš,
ali ja živim svaki dan,
ono što pišem, pišem o tebi.
I zapamtii da su potraga i razmišljanje dvije različite stvari.
I mislim na tebe
Ali ne tražim te.
Nisam prestao da mislim na tebe,
Volio bih ti ovo reći.
Želio bih ti napisati da bih se želio vratiti,
da mi nedostaješ
i da mislim na tebe.
Ali ne tražim te.
Čak ti i ne pišem.
Ne znam kako si.
Nedostaje mi da to znam.
Imaš li planove?
Jesi li se danas nasmiješila?
O čemu si sanjala?
Da li si se odjavila?
Gde ideš?
Imaš li snove?
Jesi li jela?
Htio bih te pronaći.
Ali ja nemam snage.
I nemaš ni ti.
I onda uzalud čekamo.
Razmislimo o tome.
I zapamti me.
I zapamti da mislim na tebe,
da, ne znaš,
ali ja živim svaki dan,
ono što pišem, pišem o tebi.
I zapamtii da su potraga i razmišljanje dvije različite stvari.
I mislim na tebe
Ali ne tražim te.
- Shadow
- Svemirka
- Posts: 51726
- Joined: 06 Apr 2020, 08:13
- Has thanked: 21056 times
- Been thanked: 20892 times
- Status: Offline
Re: Price, odlomci, citati, slobodne forme....
Nikada ne kažeš reč koju bi trebalo.
Da te ne bih ocenio, izmičeš mi na hiljadu strana.
Da te ne bih pomešao s mnogima, stojiš odvojeno.
Poznajem, poznajem lukavstvo tvoje…
nikada ne ideš putem kojim bi trebalo.
Tvoj prohtev veći je od prohteva drugih, zato ćutiš.
Pritvornom ravnodušnošću ne haješ za moje darove.
Poznajem, poznajem lukavstvo tvoje…
nikada ne uzimaš što bi trebalo.
Tagore
Da te ne bih ocenio, izmičeš mi na hiljadu strana.
Da te ne bih pomešao s mnogima, stojiš odvojeno.
Poznajem, poznajem lukavstvo tvoje…
nikada ne ideš putem kojim bi trebalo.
Tvoj prohtev veći je od prohteva drugih, zato ćutiš.
Pritvornom ravnodušnošću ne haješ za moje darove.
Poznajem, poznajem lukavstvo tvoje…
nikada ne uzimaš što bi trebalo.
Tagore
You do not have the required permissions to view the files attached to this post.
Mirno more
- ina
- Mjesečarka
- Posts: 25710
- Joined: 20 Feb 2015, 22:36
- Location: izmedju neba i mora
- Has thanked: 3157 times
- Been thanked: 4167 times
- Contact:
- Status: Online
- Shadow
- Svemirka
- Posts: 51726
- Joined: 06 Apr 2020, 08:13
- Has thanked: 21056 times
- Been thanked: 20892 times
- Status: Offline
Re: Price, odlomci, citati, slobodne forme....
"Umoran sam. Otišao bih negde daleko i ne bih se osvrnuo. Otišao bih nekud u žuto lišće, ko zna kuda; a kad bi neko plakao za mnom, ja bih napisao razglednicu: Zbogom, idem da ozdravim."
Crnjanski
Crnjanski
You do not have the required permissions to view the files attached to this post.
Mirno more
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 70 guests