Bajke

Poezija, proza, pisci, pravopis, povijest jezika, dijalekti, lokalizam.

omiljena bajka mi je:

Baš-Čelik
1
2%
Crvenkapica
2
5%
Pepeljuga
5
12%
Petar Pan
2
5%
Uspavana ljepotica
1
2%
Carevo novo ruho
4
9%
Alisa u zemlji čuda
4
9%
Ivica i Marica
1
2%
Snjeguljica i sedam patuljaka
3
7%
Ružno pače
2
5%
Djevojčica sa šibicama
5
12%
Izbor iz Hiljadu i jedne noći
2
5%
Knjiga o džungli
2
5%
Ljepotica i zvijer
3
7%
Mačak u čizmama
2
5%
Princeza na zrnu graška
2
5%
Neka druga
2
5%
 
Total votes: 43

User avatar
Rabiosa
Aktivni forumaš
Aktivni forumaš
Posts: 2232
Joined: 18 Aug 2014, 16:21
Location: Na metli
Status: Offline

Re: Bajke

Post by Rabiosa » 09 Jan 2015, 22:28

pa ima bajki foklora, fantazije, umjetnicke..
Aktiviram se na dodir.

User avatar
Rabiosa
Aktivni forumaš
Aktivni forumaš
Posts: 2232
Joined: 18 Aug 2014, 16:21
Location: Na metli
Status: Offline

Re: Bajke

Post by Rabiosa » 09 Jan 2015, 22:31

Bajke su dobre za djecu. Oni se kroz likove i pouke nekih bajki suocavaju sa svojim strahovima i tugom.
Priznajem, nisam neki ljubitelj Alise u zemlji cudesa jer mi djeluje psihodelicno.:D
Aktiviram se na dodir.

User avatar
drugrankovic
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 6282
Joined: 14 May 2014, 10:18
Status: Offline

Re: Bajke

Post by drugrankovic » 09 Jan 2015, 22:36

uspavana ljepotica, petar pan,


snjezaaaanaaaa i ziben patuljaka


ono sneguljica mi nekako smjeshno :D to mu dodje ko pahuljica i sedam patuljaka
"Ja, koji sam sve prisluškivao, od skupštine do spavaće sobe, zadnji sam saznao šta mi se sprema.”

User avatar
drugrankovic
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 6282
Joined: 14 May 2014, 10:18
Status: Offline

Re: Bajke

Post by drugrankovic » 09 Jan 2015, 22:36

i naravno bambi zjekonja trupko!
"Ja, koji sam sve prisluškivao, od skupštine do spavaće sobe, zadnji sam saznao šta mi se sprema.”

User avatar
Biba
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 16577
Joined: 12 Feb 2015, 12:12
Location: Zemlja Nedođija
Status: Offline

Re: Bajke

Post by Biba » 26 Mar 2015, 22:14

U bajkama nije opisana samo borba između dobra i zla već i mnogi problemi koji muče i suvremeni svijet...zato bajke ne zastarijevaju...Mnogo danas ima djece koja su kao Janko raščupanko...samo mnogi ni uzroka ni lijeka ne znaju...pisala sam već da vještica koja proždire Ivicu nije vještica..već dominantna, posesivna majka koja dijete hrani tobožnjom prevelikom ljubavlju da bi ga na kraju progutala tj. uništila mu život...a toga nažalost ima ma koliko se piše o bezuvjetnoj majčinskoj ljubavi...malo je takvih zapravo...
Počeo sam pušiti otkad su se moji snovi pretvorili u dim. :pusi

User avatar
Mala_Mu
atomica
atomica
Posts: 63332
Joined: 09 Feb 2014, 13:14
Location: Dolina Mumijevih
Mood:
Has thanked: 551 times
Been thanked: 1385 times
Status: Offline

Re: Bajke

Post by Mala_Mu » 16 Sep 2015, 17:04

Pa volem sve :rozi

Al od ponudjenih ,Carevo novo ruho,Ivica i Marica, Alisa u zemlji cuda... (Fata u Merkatoru :D. )

Ideja
Aktivni forumaš
Aktivni forumaš
Posts: 3275
Joined: 26 Mar 2010, 10:21
Status: Offline

Re: Bajke

Post by Ideja » 18 Sep 2015, 10:59

Neki dan na 3sat poslijepodne i navecer bile bajke, jedna za drugom, njemacka ekranizacija. Mislim da sam pretjerala sjedeci satima isto kao malo dijete
"Jer, bez imalo sumnje, drvo za moj tabut raste. I platno posmrtno, moje, neko negdje tka... "

User avatar
Ledena
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 8339
Joined: 21 Oct 2010, 19:37
Location: Uzavreli grad
Been thanked: 7 times
Status: Offline

Re: Bajke

Post by Ledena » 18 Sep 2015, 11:09

Meni je najdraza Djevojcica sa sibicama.
inace sve sam ih procitala, i kad sam bila mala
majka mi je pricala neke.
If you wanna play, then follow my way but if you don't then get out of my way!!

User avatar
Biba
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 16577
Joined: 12 Feb 2015, 12:12
Location: Zemlja Nedođija
Status: Offline

Re: Bajke

Post by Biba » 27 Oct 2015, 19:32

Heinrich Hoffman je piso price i u njima su opisani mnogi poremecaji kod djece u ponasanju...samo on nije ponudio ispravna rjesenja problema...to je ucinila Christa Meves...
Počeo sam pušiti otkad su se moji snovi pretvorili u dim. :pusi

User avatar
srculence7
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 18087
Joined: 31 Mar 2016, 03:35
Location: iza zatvorenih vrata
Has thanked: 3711 times
Been thanked: 3615 times
Status: Offline

Re: Bajke

Post by srculence7 » 17 Jul 2016, 16:27

http://www.youtube.com/watch?v=cD0-djQ0y5g

Pored ovoga,zanimljivo je prihoanalitičko tumačenje bajki, tj. simbolika koja se u njima krije :oo
Ne diraj me ako se ne razumeš u mene, pokvarićeš nešto.

User avatar
Heidi
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 45896
Joined: 01 Sep 2011, 22:10
Location: Kosmicki raspor
Been thanked: 5 times
Status: Offline

Re: Bajke

Post by Heidi » 17 Jul 2016, 18:59

Snjezna kraljica
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.

User avatar
srculence7
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 18087
Joined: 31 Mar 2016, 03:35
Location: iza zatvorenih vrata
Has thanked: 3711 times
Been thanked: 3615 times
Status: Offline

Re: Bajke

Post by srculence7 » 04 Aug 2016, 02:59

UTICAJ BAJKI NA PODSVEST, Zašto verujemo u srećan kraj?
Image
Nekada davno, bila jednom jedna bajka. Ona je u sebi nosila univerzalnu poruku koja je važila za sve kulture svih vremena do dana današnjeg i objedinila je sve ljude u veri da ukoliko poštujemo pravila dobro uvek pobeđuje zlo i da ćemo onda živeti srećno do kraja života.

Kultura pričanja bajki opstaje hiljadama godina i za to vreme bajke su se zapanjujuće malo menjale. Čak i pored izbacivanja seksualnosti i preteranog nasilja koje se desilo tek u dvadesetom veku bajke se začuđujuće čvrsto drže svoje priče i ubedljivo šalju svoju poruku iz generacije u generaciju. Na pitanje zašto su bajke toliko stabilne u svojoj popularnosti postoji mnogo odgovora. Jedan od osnovnih je da je verzija sveta koju bajke nude poželjna, ako ne i idealna, s obzirom da nudi utešnu sigurnost koja nam nedostaje u realnom svetu. U bajkama nikada nije teško prepoznati zlu vešticu niti će je neko (makar ne zadugo) pomešati sa dobrom princezom. Svi znaju da se zmaj mora pobediti i da će prava ljubav popraviti sve (čak i dići iz mrtvih). Niko nevin ne biva kažnjen i ništa se ne dešava slučajno niti nasumično, a svaki trud i dobrota bivaju nagrađeni. Ovakva binarna realnost u kojoj se dobro jasno razlikuje od lošeg i ne postoji siva zona između ta dva predstavlja ljudsku težnju da sebi pojednostavi život.

Jedna od stvari koja nas čini ljudima je konstantno postavljanje pitanja i želja da se sazna što više. Ta težnja za odgovorima od kojih ni jedan nije jednostavan niti siguran nužno dovodi do zamora i frustracije. Živeti u svetu punom relativnosti i nesigurnosti, konstantno većati koje je manje zlo i nikad ne biti siguran da li je donešena odluka dobra ostavilo je traga na ljudsku vrstu. Najpopularniji način da se čovek izbori sa svojim neznanjem i realativnošću sveta je verovanje u predeterminisanost. Verovati da je „tako suđeno“, „ko zna zašto je ovo dobro“, „sve će to doći na svoje“ i slično je zapravo verovanje u bajke. To je odbrambeni mehanizam koji smo usvojili da bi mogli da stvorimo makar i artificijelni poredak u našem životu koji će nam omogućiti da se lakše izborimo sa svime što nam se dešava.

Značaj bajki u psihologiji prepoznat je od samih začetaka ove nauke. Sam Frojd se u svom delu Tumačenje snova bavio bajkama kako bi unapredio svoju analizu sna. Frojd je verovao da snovi i bajke dolaze iz istog dela podsvesti. Ne treba zaboraviti ni da bajke po prirodi imaju hipnotičko dejstvo. Deca često kada im se priča bajka kao da proživljavaju ono što se dešava u priči. Čak i sama činjenica da se bajke tradicionalno pričaju pred spavanje povećava njihov efekat na um s ozbirom da smo neposredno pre nego što zaspimo mnogo otvoreniji za sugestije i sami po sebi u stanju koje liči na hipčnotički trans. Kolektivno nesvesno, termin Karla Gustava Janga, takođe je neodvojiv od bajki. Kolektivno nesvesno je nešto što delimo kao vrsta, ono poput nekih bajki transcendira kroz sve kulture i često su simboli kolektivno nesvesnog upravo ono od čega su sazdani temelji svake bajke.

Bajkom se posebno bavi i psihoterapijski pravac Transakciona analiza. U transakcionoj analizi bajka se povezuje sa životnim skriptom odnosno sa životnim scenarijom koji svaki čovek odabere za sebe još u najranijem detinjstu. Dete sa svojim još nedovoljno razvijenim kognitivnim aparatom pokušavajući da odgovori na pitanje „Šta se dešava nekome kao što sam ja?“ odabira da se identifikuje sa određenim likom iz bajke (priče, mita, crtanog filma,…) i na osnovu toga dolazi do zaključka šta može da očekuje dalje od svog života. Zbog toga je pitanje koja vam je omiljena bajka jedno od izuzetno bitnih tokom otkrivanja životnog skripta.

Pepeljuga je jedna od najpoznatijih i kulturno najrasprostanjenijih bajki i tumačena je kao priča o suparništvu braće i sestara. Mala sirena mnogo govori o odnosu prema porodici i prema braku. Ivica i Marica, Crvenkapa i Džek i čarobni pasulj odražavaju detetovu borbu za samostalnost i nezavisnost. Međutim, Crvenkapa, za razliku od Ivice i Marice koji su morali da budu gurnuti u svet spremno napušta svoj dom. Ona se bez straha otiskuje u avanturu i zapada u iskušenje. Neko kome je ovo bila omiljena bajka u detinjstvu verovatno posmatra sebe kao slobodnu individuu, nekog ko se ne plaši i veruje da će sve biti u redu. Kod Crvenkape postoji i neka težnja ka vuku, kao što Frojd kaže – kada u nama ne bi postojalo nešto što voli velikog zlog vuka on ne bi imao moć nad nama. Ali kada se nađe u nevolji Crvenkapa očekuje od drugih pomoć. Njena samostalnost i neustrašivost neretko traju samo na početku avanture dok je sve još zabavno i uzbudljivo, a kada nastane problem pasivno će čekati pomoć.
Image
Lepoticu i Zver neretko vole devojčice koje smatraju da svojom dobrotom i požrtvovanošću mogu da promene svet, kao i da mogu svojom ljubavlju da zver pretvore u princa. Ovakvi zaključci mogu biti povezani i sa porukama koje dobijaju u svojoj prodici i svojim detinjim razumevanjem kako brak treba da izgleda. Neretko ove devojčice odrastu u žene koje ulaze u veze sa problematičnim muškarcima i s ozbzirom da život nije bajka često bivaju razočarane jer bez obzira na to koliko su se trudile nisu uspele da stvore svog princa.

Međutim, dete se ne mora poistovećivati samo sa glavnim junakom bajke. Moguće je da je nekome Zver bila omiljeni lik. Od takve osobe bi se moglo očekivati da ima loše mišljenje o sebi, da smatra da nije dobar, moguće je da ima problem sa kontrolisanjem svojih nagona i da zbog toga oseća neku vrstu krivice, ali i da ne preuzima nikakve korake da se promeni već čeka nekog ko će uložiti dovoljno truda i energije u njega jer očekuje da promena treba da bude inicirana spolja, a ne iznutra. Neretko se ovakvi ljudi nađu u vezi. „Lepotica“ se zaljubljuje u svoju „zver“ jer veruje da će je promeniti, dok „zver“ takođe očekuje da će „lepotica“ da preuzme sav teret njegove promene na sebe i zbog toga on skida svu odgovornost sa sebe i prebacuje je na nju. Naravno, šanse da će ovakav par živeti srećno i zajedno do kraja života su minimalne. Ipak, ono što jeste verovatno je da će se ovakva veza odužiti jer koliko god disfunkiconalan stvaran život bio fantazije i iluzije iz podsvesti teško će nas napustiti i uvek će postojati neka neosnovana vera da će ako sačekaju još samo malo prepreke biti prevaziđene i onda će moći da žive srećno i zajedno do kraja života.

(PsihoMagazin)
Ne diraj me ako se ne razumeš u mene, pokvarićeš nešto.

User avatar
srculence7
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 18087
Joined: 31 Mar 2016, 03:35
Location: iza zatvorenih vrata
Has thanked: 3711 times
Been thanked: 3615 times
Status: Offline

Re: Bajke

Post by srculence7 » 18 Dec 2016, 02:24

Zašto je dobro pričati deci bajke?

Izmišljeni likovi u bajkama poput princeza, vilenjaka, čarobnjaka, zveri i sl. pomažu deci da pored toga što će razvijati svoju maštu, upoznaju svet i ono što ih čeka kad odrastu. Bajke su prvi dodir deteta sa književnošću i pozitivno utiču na njegovu socijalizaciju.

Šta deca uče kroz bajke?
Kroz bajke deca vežbaju da održe pažnju i razvijaju koncentraciju. Takodje, deci se razvija mašta koja kasnije utiče na njihovu kreativnost. Bajke nisu samo izmišljene priče sa happy end-om već životne priče kroz koje se deca pripremaju za spoljašni svet. Mnogi smatraju da deci ne treba pričati strašne bajke, poput one o vuku i Crvenkapi, jer se kod dece razvija osećaj straha prouzrokovan strašnim pričama. S druge strane, stručnjaci tvrde da je mnogo veća opasnost pričati detetu samo lepe bajke, jer ono tada nema predstavu o tome šta ga čeka u stvarnom životu.

Čemu nas uče junaci iz bajki?
Klasici poput Andersenovih bajki šalju deci važne moralne poruke koje će kasnije primenjivati kroz život. Mnogi tvrde da su bajke istinite životne priče kroz koje deca upoznaju svet onakav kakav jeste.
- Priča o Crvenkapi i vuku uči decu da poštuju šta im stariji (najčešće roditelji) govore. Da ne lutaju bez roditeljskog nadzora, ne veruju svakome i budu obazrivi. Ova priča aludira na svakakve manijake koji žele nauditi mališanima, kakvih smo dogadjaja sve češće svedoci.
- Snežana i sedam patuljaka nam govori koliko je važno u životu imati prijatelje na koje se možemo osloniti. O tome koliko ljubav i dobrota pobeđuju zlo, kao i to da ne možemo svakome verovati (kada se zla maćeha pretvara u dobru staricu).
- Priča o Pepeljugi ih uči da veruju u svoje snove, da sve nedaće u zivotu prebrode s verom u bolje sutra, kao što je to činila Pepeljuga maštajući o svom princu dok je ribala podove.
- Priča o Ivici i Marici im ukazuje na važnost roditeljske i bratske ljubavi.

Kada i kako čitati bajke?
Postala je praksa čitati bajke za laku noć, ali to nije pravilo. Važno je da dok čitate bajke bude tišina, odnosno da detetu ništa ne odvraća pažnju sa priče. Dok čitate bajku obratite pažnju da li vas dete prati, da mu niste dosadni (možete menjati intonaciju i boju glasa dok čitate). Najbolje je početi sa kraćim pričama pa postepeno ubacivati duže priče, kako biste bili sigurni da vaše dete budno prati priču. Nakon ispričane bajke porazgovarajte sa detetom, analizirajte priču. Na taj način ćete shvatiti da li je razumelo priču i da li zna da razlikuje dobre od loših stvari. Objasnite mu zašto su neke stvari dobre a zašto neke ne treba raditi jer su loše.

mojabeba.com
Ne diraj me ako se ne razumeš u mene, pokvarićeš nešto.

User avatar
srculence7
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 18087
Joined: 31 Mar 2016, 03:35
Location: iza zatvorenih vrata
Has thanked: 3711 times
Been thanked: 3615 times
Status: Offline

Re: Bajke

Post by srculence7 » 18 Dec 2016, 02:29

Ja ove imam :love

Image

i ovu

Image
Ne diraj me ako se ne razumeš u mene, pokvarićeš nešto.

User avatar
Nice try
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 29635
Joined: 09 Dec 2016, 08:03
Been thanked: 15 times
Status: Offline

Re: Bajke

Post by Nice try » 01 Mar 2017, 20:14

Djevojčica sa šibicama definitivno mi je najtužnija i najdraža.
Od ostalih vječne Pepeljuga,Snjeguljica,...
Nisam voljela Petar Pana i Alisu u zemlji čudesa.
"Nećemo ništa razumeti od hoda sveta ako budemo zamišljali da ljudi uvek postupaju pravedno..."

Balada o Bohoreti

User avatar
srculence7
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 18087
Joined: 31 Mar 2016, 03:35
Location: iza zatvorenih vrata
Has thanked: 3711 times
Been thanked: 3615 times
Status: Offline

Re: Bajke

Post by srculence7 » 01 Dec 2017, 03:13

Analiza bajke

Image

Bajku najednostavnije možemo definisati kao narodnu pripovetku, fantastične ili čudesne sadržine. Iako se bave univerzalnim porukama, bajke ne predstavljaju univerzalnu pripovedačku tradiciju. One su, zapravo tipičan indoevropski, evroazijski žanr, te u analizi različitih simbola i motiva koje pružaju, treba voditi računa o specifičnostima društvenog, istorijskog i kulturnog konteksta.

Mnoge vanevropske kulture, akcenat stavljaju na kolektivistički duh, te bi svaka borba za ličnu promociju u ovim društvima bila ocenjena kao sebična i u suprotnosti sa društvenim vrednostima koje veličaju podređenost pojedinca interesima grupe.

Treba istaći i da su mnoge umetničke, književne bajke, Charles Perraulta ili braće Grimm, zapravo modifikovane verzije priča poteklih iz naroda, tj. ruralne sredine. Tako modifikovane, nosile su i određenu ideologiju i vrednosti aristokratske klase tog vremena, te postavljale pedagoške normative za adekvatnu edukaciju dece i omladine.

Doba prosvetiteljstva je sa sobom donelo zgražavanje nad “prostotom“ i lascivnim sadržajem narodnih bajki, dok sa druge strane, romantizam 19. veka donosi sa sobom procvat interesovanja za sve što je narodno. 20. vek je takođe imao svoje zamerke bajkama (u određenim društvenim krugovima posmatrane kao surove, ksenofobične, seksističke, pedagoški nepodobne, itd.). Međutim, na početku 21. veka, bajka još uvek prednjači kao omiljeni dečiji žanr, kome ne odolevaju ni mnogi odrasli i rado joj se vraćaju.

Ono što je važno istaći je da je bajka u narodnoj tradiciji indoevropskih naroda svrstana u takozvane “ženske priče“, kako ju je klasifikovao i Vuk Karadžić.To su priče koje su bake i dadilje prenosile svojim ćerkama sa kolena na koleno.

Prenete u aristokratski okvir i muški kulturološki kod, bajke su izgubile dodir sa ženskim stvaralaštvom iako su vekovima bile sastavni deo ženske subkulture. Najbolji primer za to je bajka Crvenkapa. Uočljive su razlike između muškog i ženskog pripovedanja. U verziji Perraulta, vuk pojede i Crvenkapu i baku i tu se priča završava. Ženske osobe bivaju kažnjenje za svoju lakomislenost. Braća Grimm pružaju nam drugačiju verziju. Kazna je donekle ublažena, jer ovog puta će i baka i Crvenkapa biti spašene, i to od strane muškog lika hrabrog i sposobnog drvoseče. Međutim, francuska izvorna verzija, akcenat stavlja na nešto sasvim drugo, a to je domišljatost ženskih likova, koje se pomoću mudrosti i taktičnosti izbavljaju iz opasne situacije u koju su nesmotreno upale. U ovoj verziji vuk je pojeo baku, ali Crvenkapa je uspela da se spase i pobegne. U izvornoj verziji jasan je kulturološki kod ženske subkulture, koja se na ovaj način suprotstavljala dominantnoj patrijarhalnoj kulturi. Upadljivi su subverzivni elementi veličanja slabih i podčinjenih koji zahvaljujući svojoj snalažljivosti, taktici i mudrosti na kraju trijumfuju nad moćnijim neprijateljem.

Bajka ne poriče zlo, čak i neuvijeno prikazuje svu surovost ljudi i sveta, ali nudi rešenje, pruža optimizam i nadu. Centralna poruka narodnih bajki da se oni slabi, nejaki, obespravljeni, marginalizovani mogu uzdići i pobediti svoje eksploatatore i to taktikom, odnosno tako što će iskoristiti okolnosti koje su mu date i preokrenuti situaciju u svoju korist. Ovaj način taktičkog nadmudrivanja neprijatelja, gde se snaga pobeđuje uz pomoć dovitljivosti, lukavstva i mudrosti, francuski filozof i istoričar Michel de Certeau je nazvao Metis – “umetnost slabog“, po boginji Metis ili Metidi, koja je Zevsu podarila ćerku Atinu, boginju mudrosti. Po Certeau “Metis“ označava inteligenciju, kvalitet koji sjedinjuje mudrost i lukavstvo.
Bajka nam pruža nadu u mogućnost boljeg sveta.

Neodređenost vremena i prostora, imena junaka koji su atributivnog karaktera, olakšavaju deci, a i odraslima da se lakše identifikuju sa junacima bajki. Motivi čudesnog takođe potpomažu uspostavljanje psihološke distance, što omogućava osobi da se postepeno suočava sa sopstvenim traumatskim iskustvom, koristeći bajku u terapijske svrhe.

Jezik bajke je prilagođen dečijem animističkom pogledu na svet i potrebi da pravda bude zadovoljena. U sigurnom okruženju, uz brižnog roditelja koji će detetu iznova čitati omiljenu bajku, dete će stvoriti realniju sliku sveta i postepeno će savladavati svoje razvojne strahove, kao i zastrašujuće fantazije vezano za različite porodične članove. Postaće svesno procesa unutrašnje transformacije, tj. životnih zakonitosti gde je određena optimalna frustracija neophodna za psihički rast i razvoj ličnosti.
Na svesnom nivou bajke pomažu da se u svest mladih ljudi usade društvene norme, a na podvesnom nivou one mogu pružiti uvid u atraktivan, stereotipan niz uloga, lokacija i vremenskog rasporeda jednog nestalnog životnog skripta.

Bajka kao žanr pruža jednu optimističnu viziju života, u čijem središtu jesu napori glavnih junaka da postigne svoj cilj, ali su ti napori nagrađeni. Uspeh je zagarantovan. Srećan kraj bajke, po američkom mitologu Joseph Campbellu nudi „nepobedivu radost življenja“. Poruka bajke da se napori isplate, i da se zlo može pobediti jesu jedan od glavnih razloga zašto volimo da ih čitamo.

(psiholjub)
Ne diraj me ako se ne razumeš u mene, pokvarićeš nešto.

User avatar
Nice try
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 29635
Joined: 09 Dec 2016, 08:03
Been thanked: 15 times
Status: Offline

Re: Bajke

Post by Nice try » 01 Dec 2017, 08:22

Bajka ne poriče zlo, čak i neuvijeno prikazuje svu surovost ljudi i sveta, ali nudi rešenje, pruža optimizam i nadu. Centralna poruka narodnih bajki da se oni slabi, nejaki, obespravljeni, marginalizovani mogu uzdići i pobediti svoje eksploatatore i to taktikom, odnosno tako što će iskoristiti okolnosti koje su mu date i preokrenuti situaciju u svoju korist. Ovaj način taktičkog nadmudrivanja neprijatelja, gde se snaga pobeđuje uz pomoć dovitljivosti, lukavstva i mudrosti, francuski filozof i istoričar Michel de Certeau je nazvao Metis – “umetnost slabog“, po boginji Metis ili Metidi, koja je Zevsu podarila ćerku Atinu, boginju mudrosti. Po Certeau “Metis“ označava inteligenciju, kvalitet koji sjedinjuje mudrost i lukavstvo.
Bajka nam pruža nadu u mogućnost boljeg sveta.
Zbog ovoga se pitam da li je uopšte dobro djeci pričati ili čitati bajke?
Da li ih malo s ovim bacamo u ovakav svijet, tako pune nade,željne da dobrim nešto postignu,ali avaj...barem mi odrasli znamo šta ih sve čeka?
Da li da ih pripremimo na nepravdu ili da ih nafilujemo nadom u bolje sutra i vjerom da dobro uvijek pobjeđuje zlo :123 što vjerovatno svi skupa nećemo ni dočekati?
"Nećemo ništa razumeti od hoda sveta ako budemo zamišljali da ljudi uvek postupaju pravedno..."

Balada o Bohoreti

User avatar
Maja
Administrator
Administrator
Posts: 119228
Joined: 23 Mar 2010, 23:31
Location: Mrduša Donja
Has thanked: 5515 times
Been thanked: 11755 times
Contact:
Status: Offline

Re: Bajke

Post by Maja » 01 Dec 2017, 10:46

Smijesno je to da se kod nas kaze "nemoj pricati bajke" za onog ko prica nerealno pozitivno. Bajka nam je sinonim za nemoguce tj hepi end, savrsenstvo. A istina je da su pune okrutnosti.

User avatar
Julia-Klara
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 80782
Joined: 02 Dec 2011, 23:48
Location: u gajevima
Has thanked: 9955 times
Been thanked: 6802 times
Status: Offline

Re: Bajke

Post by Julia-Klara » 01 Dec 2017, 11:37

Pa eto, ja volim Pepeljugu,ali ne kao bajku nego kao ovaj Diznijec crtani. I opet ne ni radi pepeljuge, ni princa, vec radi Gus-Gusa :srce
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija :djed

User avatar
srculence7
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 18087
Joined: 31 Mar 2016, 03:35
Location: iza zatvorenih vrata
Has thanked: 3711 times
Been thanked: 3615 times
Status: Offline

Re: Bajke

Post by srculence7 » 02 Dec 2017, 03:01

Mislim da treba čitati, to je njihov prvi susret sa knjigom, to deci znači, prvenstveno da razvijaju i obogaćuju svoj unutrašnji svet, da maštaju... Treba ih terati i da prepričavaju, tako vežbaju govor,spremaju se za pisanje sastava u školi i sl. S druge strane, bajke nose i neku pouku, uglavnom se ističu moralne osobine pa je detetu na taj način lakše približiti sistem vrednosti itd.
Ne diraj me ako se ne razumeš u mene, pokvarićeš nešto.

Post Reply

Return to “Književnost i jezik”

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 16 guests