Marija Jurić Zagorka

Poezija, proza, pisci, pravopis, povijest jezika, dijalekti, lokalizam.
Post Reply
User avatar
Maja
Administrator
Administrator
Posts: 119199
Joined: 23 Mar 2010, 23:31
Location: Mrduša Donja
Has thanked: 5509 times
Been thanked: 11733 times
Contact:
Status: Offline

Marija Jurić Zagorka

Post by Maja » 24 Aug 2012, 18:26

Image

Marija Jurić Zagorka (Negovec kraj Vrbovca, 2. ožujka 1873. – Zagreb, 29. studenoga 1957.), hrvatska književnica i novinarka.
Bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Djelovala i jedno vrijeme uređivala Obzor. Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene, i Hrvaticu. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji je nagovara na pisanje romana. Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti. Neka su njezina prozna djela dramatizirana i ekranizirana.

Djela

Povijesni romani

Grička vještica – ciklus od 7 romana (Tajna Krvavog mosta, Kontesa Nera, Malleus Maleficarum, Suparnica Marije Terezije I, Suparnica Marije Terezije II, Dvorska kamarila, Buntovnik na prijestolju)
Gordana (1934.-1935.)
Kći Lotrščaka (1921.-1922.)
Kraljica Hrvatâ (1937.-1939.)
Kneginja iz Petrinjske ulice, (1910.), prvi hrvatski kriminalistički roman
Kamen na cesti (1937.), romansirana biografija Zagorke

Drame

Kalista i Doroteja, napisala s 14 godina
Filip Košenski
Evica Gupčeva

Romani

Plameni inkvizitori
Republikanci
Vitez slavonske ravni
Jadranka, posljednje djelo, 1953.
Roblje
Mala revolucionarka
Nevina u ludnici
Pod prezimenom Jurić Vodvařka objavila Crveni ocean (1918.), socijalno-utopistički roman, temeljen na događajima Ruske "Listopadske revolucije"

User avatar
Zagorka
Žena, majka, forumašica
Žena, majka, forumašica
Posts: 34535
Joined: 05 Oct 2011, 11:33
Location: Pije kahvu s podzidom.
Has thanked: 424 times
Been thanked: 623 times
Status: Offline

Re: Marija Jurić Zagorka

Post by Zagorka » 24 Aug 2012, 18:32

Kamen na cesti-nevjerovatno kako neko moze pisati kao zrela osoba,a da istovremeno sasvim djeluje kao priča male djevojčice...

Kći lotrščaka :klanja
Gospode, gdje li pronalaze, ovoliku đubrad i mamlaze.

User avatar
Maja
Administrator
Administrator
Posts: 119199
Joined: 23 Mar 2010, 23:31
Location: Mrduša Donja
Has thanked: 5509 times
Been thanked: 11733 times
Contact:
Status: Offline

Re: Marija Jurić Zagorka

Post by Maja » 24 Aug 2012, 18:36

Ja sam pročitala samo Gričku, ali kod mene nije bilo 7 romana nego po 2-3 u jednoj knjizi. Bile su 3 knjige, veliki format, debele oslikane korice, izlizane, onaj stari hrapavi papir. Ma to je bilo milina čitati. Bilo je 2 250 stranica.

User avatar
Zagorka
Žena, majka, forumašica
Žena, majka, forumašica
Posts: 34535
Joined: 05 Oct 2011, 11:33
Location: Pije kahvu s podzidom.
Has thanked: 424 times
Been thanked: 623 times
Status: Offline

Re: Marija Jurić Zagorka

Post by Zagorka » 24 Aug 2012, 18:37

Isto,teze od biblije,crne korice,mama vazda govorila:dijete drago,oćoravićeš :hihi
Gospode, gdje li pronalaze, ovoliku đubrad i mamlaze.

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120132
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6876 times
Been thanked: 7757 times
Status: Offline

Re: Marija Jurić Zagorka

Post by Krokodil Behko » 24 Aug 2012, 18:37

Nije mi baš to žanr ali mnoge žene, hvale njenu literaturu.
Ne znam šta i kako ali im je nekako svima, pronažla žicu.
online

User avatar
Zagorka
Žena, majka, forumašica
Žena, majka, forumašica
Posts: 34535
Joined: 05 Oct 2011, 11:33
Location: Pije kahvu s podzidom.
Has thanked: 424 times
Been thanked: 623 times
Status: Offline

Re: Marija Jurić Zagorka

Post by Zagorka » 24 Aug 2012, 18:40

Krokodil Behko wrote:Nije mi baš to žanr ali mnoge žene, hvale njenu literaturu.
Ne znam šta i kako ali im je nekako svima, pronažla žicu.
nekad se pisalo iz silne zelje da se emocije pretoče na papir,tuga,žar,čežnja,sve,pa k'o naslikano dočarano....danas se to radi da bi se čulo za nekog,zato pišu one čija imena neću ovdje pominjati da ne oskvrnem temu....slično kao sa mnogim stvarima danas... :kafa
Gospode, gdje li pronalaze, ovoliku đubrad i mamlaze.

User avatar
Maja
Administrator
Administrator
Posts: 119199
Joined: 23 Mar 2010, 23:31
Location: Mrduša Donja
Has thanked: 5509 times
Been thanked: 11733 times
Contact:
Status: Offline

Re: Marija Jurić Zagorka

Post by Maja » 24 Aug 2012, 18:45

Njeni romani nisu klasične ljubavne priče, tipa ljigave Daniel Stil (kako se piše).
Ima tu i povijesti, kriminalistike, skandala na dvorima itd..
Meni je najbolje kod Gričke bilo to što se knjiga bavila progonom vještica, a dobar je bio i dio na dvoru Marije Terezije.
Tad sam prvi put čula za Haydna i ostale kompozitore, pa se pisalo o mužu i djeci Marije Terezije za koju sam prije knjige jedva čula, načine kako su "pronalazili" i mučili vještice, pa o policiji-čudoređu, pa sam prvi put čula za izraze tipa klobuk...evo sad se ne mogu sjetiti kako se ono pištolj još zove :hm
To ti je nešto kao opšta kultura :D

User avatar
Dust
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 7268
Joined: 21 Dec 2011, 01:53
Been thanked: 2 times
Status: Offline

Re: Marija Jurić Zagorka

Post by Dust » 24 Aug 2012, 18:50

7 knjiga Gricke Vjestice procitala jedno ratno ljeto. Zbog citanja nocu, uz svijecu, gotovo ne dobih kokosije sljepilo :D.

Sinisa, Nera :srce
Last edited by Dust on 24 Aug 2012, 18:51, edited 1 time in total.
Gledam te nekim drugim ocima
upravo onako kako ne treba...
I ne shvatam sta mi se desava
nedostaje mi rec koja resava
u tebi je neka tajna ostala
k'o muzika starih majstora

User avatar
Zagorka
Žena, majka, forumašica
Žena, majka, forumašica
Posts: 34535
Joined: 05 Oct 2011, 11:33
Location: Pije kahvu s podzidom.
Has thanked: 424 times
Been thanked: 623 times
Status: Offline

Re: Marija Jurić Zagorka

Post by Zagorka » 24 Aug 2012, 18:51

nikad zaboravila nisam onaj dio kad su trpali zene u kola,i svezanih ociju vozali ih nekoliko krugova uokolo,pa ih dalje vodali uz i niz neke stepenice,a one jadne sve mislile da idu daleko,a progon se desavao vrlo blizu,ispred nosa "građana" :hm
Gospode, gdje li pronalaze, ovoliku đubrad i mamlaze.

User avatar
Julia-Klara
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 80777
Joined: 02 Dec 2011, 23:48
Location: u gajevima
Has thanked: 9954 times
Been thanked: 6792 times
Status: Online

Re: Marija Jurić Zagorka

Post by Julia-Klara » 24 Aug 2012, 18:58

Bravo za temu, samo sto skontah da nisam bas cijeli opus procitala, ali ima vremena :)
Sto se tice samih knjiga, nikada to nije samo ljubavna prica, nego cijela atmosfera, radnja, likovi, istoriski dogadjaji. Ja i dan danas jako volim opis "svjetine" na trgu negdje u Becu, koja ceka da se proveze carica, i kada mali grof Cikulini iskace ispred kocije da bi skrenuo paznjuna nepravdu koja se cini zenama koje su samo radi svoje pameti i ljepote optuzene za vjesticarenje... Ah...
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija :djed

User avatar
Julia-Klara
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 80777
Joined: 02 Dec 2011, 23:48
Location: u gajevima
Has thanked: 9954 times
Been thanked: 6792 times
Status: Online

Re: Marija Jurić Zagorka

Post by Julia-Klara » 24 Aug 2012, 19:07

Evo jednog zanimljivog teksta:

Grička vještica bila je utemeljena na povijesnim izvorima: Postala vještica jer je odbila seks sa sucem

Jedan od bolje sačuvanih povijesnih slučajeva, a koji je Zagorka u velikoj mjeri iskoristila u svom romanu, crpeći iz njega niz likova, dogodio se na Gradecu između svibnja i rujna 1743.
Misterij nastanka Gričke vještice: Kako je književnica upoznala Josipa Jurja Strossmayera koji ju je zauvijek promijenio?

To je slučaj Barice Jurković Benšek, zvane Cindekovica, zagrebačke pekarice koju je konkurent pekar Andrija Palčić optužio da joj zanat prosperira zbog čarolije. Zagorka Palčića stavlja kao jednog od svojih aktivnijih likova, a spominje ga već na prvim stranicama drugog romana:
“Pod Kamenitim vratima ureduje svoj dućančić hljebopek Andrija Palčić. On je hranio purgare svježim kruhom i pojio ih komovicom na koju su ljudi navraćali već u rana jutra. Palčić se postavio na vrata i čekao da prodavači s Kaptola, što dolaze na Grič, navrate k njemu na čašicu. Hans Baldung Grien,Protegnuo se, pa se stao ogledavati i žmigati svojim očicama na prolaznike, ne bi li koga namamio u dućan.”

Suzbijanje problema

Cindekovici je Zagorka dala jedno od glavnih mjesta u romanu i njezin je slučaj glavni slučaj-pokretač mnogih radnji. Njezin proces povijesno su vodili gradski notar Ladislav Sale, plemićki sudac zagrebačke županije Petar Krajačić i Đuro Dragovanić, plemićki sudac zagrebačke županije.

Njemu je pak Zagorka namijenila ulogu spletkara i ženskara koji se ne libi upotrijebiti svoje ovlasti kako bi došao do onog što želi. Barica odbija Saleova ljubavna nastojanja.
Petar Krajačić u ovom se slučaju u povijesnom dokumentu javlja samo kao ime, sudac koji je zadužen za Baričin slučaj. Iz povijesnog slučaja Zagorka u romanu koristi i podatak o traženju mita od 400 forinti koje Ladislav Sale traži od Barice, a o čemu je inače sačuvan čitav zapis.

Svećenik kojeg Zagorka spominje vrapčanski je župnik Imbro Perković koji traži pomoć u suzbijanju problema s vješticama. Njega je Zagorka oblikovala prema pismu Mirka Perkovića, katoličkog svećenika iz Vrapča koji je 1757. tražio pomoć velikog župana zbog problema s vješticama.

Za razliku od književnog slučaja Cindekovice koja je u romanu oslobođena u Beču pred kraljicom, povijesni završetak ovog slučaja nije nam poznat prema dosadašnjim spoznajama.

Nepoznata sudbina

Barica Benšek povijesno je procesuirana od svibnja do rujna 1743. godine. Kraljica Marija Terezija, koja je također jedan od bitnih likova koje prema povijesnoj osobi Zagorka stavlja u svoj roman, na vlast dolazi 1740. Tek 1745. počinje raditi prve reforme unutar hrvatskog dijela kraljevstva i one su tek teritorijalnog ustroja. Teško da bi se Marija Terezija na početku svoje vlasti i za vrijeme rata za opstanak bavila manjim pravnim unutarnjim pitanjima koja usto i zadiru u lokalno pravo te mogu izazivati pobune. Nadalje, i sami slavni kraljičini liječnici Van Swieten i De Haen, također i likovi u romanu, dolaze u njezin krug nešto kasnije.
Ključni liječnici

Gerhard van Swieten (1700. - 1772.), također lik u Zagorkinom romanu i povijesna osoba, bio je učenik i pomoćnik velikog liječnika Hermanna Boerhaavea. Studirao je u Louvainu i Leidenu gdje je postao liječnikom 1725. Osobnim liječnikom kraljice Marije Terezije postaje 1745. i reorganizira medicinsko obrazovanje u Austriji.

Anton de Haen (1704. - 1776.), bio je austrijski liječnik nizozemskog porijekla koji je također studirao u Liedenu pod Boerhaaveom. Na Sveučilište u Beču prešao je 1754. i postao šefom kliničke medicine. Postaje suradnikom Gerharda van Swietena. Poznat je po detaljnom proučavanju svake povijesti bolesti i zalaganju za temeljite laboratorijske i fizičke provjere prije dijagnoze, a bavio se i autopsijama kako bi otkrio uzrok smrti u preminulih. Bio je izrazito konzervativan i vjerovao je u demone i magiju.

O svojim je iskustvima pisao u “Knjizi o magiji” objavljenoj u Beču 1777. godine.

Iz priloženog se može vidjeti da Van Swieten dolazi na dvor 1745., a De Haen iza 1750. pa tako i da je Barbara Benšek poslana u Beč kao u romanu, ne bi mogla biti od njih osobno pregledana. A rad ove dvojice uvaženih liječnika od presudne je i povijesne važnosti za kraljičino mišljenje o problemu vještica u Hrvatskoj i drugdje u pedesetim godinama 18. stoljeća.

Konačno, prema sačuvanim pismima, Marija Terezija tek 1752. osobno izražava pismom svome ministru želju da vidi jednu pravu vješticu iz Hrvatske. Tu želju slijede daljnje akcije njezinog tadašnjeg ministra Karla Batthyanyja koji u studenom 1752. godine u kraljičino ime prenosi naredbu istrage tog problema podbanu Ivanu Rauchu, s upitom ima li stvarno vještica u Hrvatskoj.
Po pravdu na dvor

Jedini veliki proces u Hrvatskoj o kome znamo prije Herucinina iz 1758., a da je približno tih godina, jest onaj koji je trajao od 8. kolovoza 1751. do 4. svibnja 1752., a u kojem su za vještičarenje bile optužene Marijana Vugrinec, Marija Fućkan, Marijana Brukec i Magda Brcković. Sve su četiri optužene žene spaljene i sam je proces završen pola godine prije prva kraljičina interesa za to pitanje na području Hrvatske, što pokazuje da je te 1752. godine još uvijek bilo moguće provesti proces i spaliti optužene, a kamoli ne devet godina prije. Znači, nemoguće je da je Barbara Benšek svoju pravdu tražila na dvoru Marije Terezije, te je njezin slučaj nužno morao u povijesti imati drugačiji epilog od onog u romanu.

Ipak, zanimljivo je primijetiti da je Zagorka koristila neke izvore koji su danas nepoznati. To je u prvom redu vezano uz Zagorkinu fusnotu s 235. stranice treće knjige u kojoj navodi da je primitak zagrebačkih vještica na dvoru Marije Terezije opisao nadzornik Josip Peharnik i da se taj dokument čuva u bečkom arhivu. Može se pretpostaviti iz toga da je ili riječ o dokumentu vezanom za Herucinin dolazak iz 1758. ili za neke osobe koje su pozvane prije njezina slučaja, između 1752. i 1758., a o čemu danas još uvijek nema spoznaja.

Otišlo više vještica

Tu je posebno zanimljiva uporaba množine jer bi mogla označavati da je u Beč s Herucinom poslano još nekoliko žena, ili da su to neke sasvim druge žene. No, s obzirom da znamo zasigurno samo za Herucinin slučaj iz 1758., bilo bi zanimljivo saznati i priču drugih optuženih ako su bile s njom poslane u Beč.

Promjena zakona spasila život brojnim ženama u Carstvu: Boravak u umobolnici zamijenio smrtnu kaznu

Ovdje je također bitno primijetiti još dvije važne povijesne činjenice vezane uz samu kraljicu Mariju Tereziju. Prva se tiče problema da se u popularnoj hrvatskoj kulturi, ali često i u znanosti, tragom Tkalčića, a posljedično i Zagorke koja je koristila njegove bilješke, stalno ističe da je Marija Terezija ukinula u potpunosti mogućnost procesa protiv vještica i čarobnjaka jer je tako nešto smatrala praznovjerjem. Što je netočno. Ako se podrobnije pročitaju članci i stavke kraljičinog novog zakonika “Theresiane” (pripreman od 1752. do 1766., objavljen 1768.), jasno je već na prvi pogled da je tu samo riječ o opreznijem i dorađenijem pristupu u odnosu na prošli zakonik, “Ferdinandeju”, kako se više ne bi događalo da se sudi nevinima.
Konačna sloboda

To se dogodilo nakon povijesnog presedana koji je kraljica primijenila na povijesno posljednjoj službeno optuženoj ženi za čarobnjaštvo na hrvatskim prostorima - Magdaleni Logomer zvanoj Herucina iz Križevaca, a koja je od križevačkog magistrata 22. travnja 1758. optužena da je vještica, no kraljičinom odredbom grofu Franji Nadasdyju od 9. lipnja 1758. prizvana u Beč i, nakon Van Swietenovih i De Haenovih istraživanja u studenom iste godine, službenom odredbom oslobođena optužbi i upućena natrag kući u Križevce.

Marija Terezija istom odredbom donosi odredbu da se njoj ima vratiti sva konfiscirana imovina, da joj se ne smije ništa nažao dogoditi i da ima biti puštena na miru od progona sudskih i lokalnih vlasti. Također je odredila da svi budući optuženi za čarobnjaštvo moraju biti o lokalnom trošku dopremljeni u Beč pred nju i njezine liječnike na ispitivanje. No, članci novog zakonika ostavljaju niz drugih mogućnosti. Prva je vezana uz pojave slučaja da se netko pravi da je vještica ili čarobnjak i da time ostvaruje dobit na tuđu štetu ili pod tom krinkom čini zlo drugim ljudima. Kazna i dalje za takav zločin ostaje smrtna.

Druga je mogućnost da je netko u zabludi da je vještica ili čarobnjak, znači poremećena je duha. Kazna za tu mogućnost jest takva da ga se šalje u ludnicu na liječenje. No, treća i najvažnije stavka jest ako netko stvarno ugovori odnos s đavlom i bavi se magijom na tuđu štetu.
Kriva pretpostavka

Kazna i dalje ostaje smrtna. Ove stavke vrlo jasno pokazuju da je čitava problematika samo prosvjetiteljski razmotrena i proširena, no reći da su Marija Terezija i njezin dvor smatrali magiju praznovjerjem, kriva je. To se vrlo lako može vidjeti iz brojnih povijesnih opisa Marije Terezije za koju se kaže da joj je ideja prosvjetiteljstva upravo zbog osobne pobožnosti bila strana, ali ju je zbog klime na dvoru i u Europi podržavala.
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija :djed

User avatar
Julia-Klara
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 80777
Joined: 02 Dec 2011, 23:48
Location: u gajevima
Has thanked: 9954 times
Been thanked: 6792 times
Status: Online

Re: Marija Jurić Zagorka

Post by Julia-Klara » 24 Aug 2012, 19:20

Ovako izgleda moja:

Image

Prije rata smo je imali, izdanje 1978/9, tata kupio na kredit. Tata je zidar, i zimi je uvijek bio kuci, citao knjige,pomagao mami, pa je valjda i meni budio znatizelju sta to tako lijepo ima u knjigama :) Jedne takve zimske noci, ne znajcui sta da sutradan dignem u biblioteci kaze meni tata:"Eto ti Gricka, sto nju ne citas". Nekako me uvijek bilo strah naslova, to su vjestice, to je strasno, ali ipak uzmem. Bila sam 4i razred osnovne skole. I tako je pocelo :) Svih 7 knjiga sam gutala a ne citala, i zavrsavajuci sedmu skontam da nema vise, da je kraj... Pa sam onda opet usela prvu :D I tako 4 puta! Svih 7 knjiga sam procitala 4 puta uzastopce, i onda naknadno jos ko zna koliko puta. Za vrijeme rata sam je nasla u biblioteci u Ludwigsburgu, na nasem jeziku, i citala ponovo. Moje knjige su spalili.Lakse bi mi bilo da su ih odnijeli,prodali,ali komsije su gledala kako iznose moje knjige i pale ih...
2000-e smo se vratili u Brcko. U centru grada je bio stand, zena je prodavala polovne knjige, i ja vidim "Gricku". Isti kozni povez, i srce mi je zaigralo, nadajuci se da je moja. Moj prvi dio "Tajna krvavog mosta" nije bio citav, nije bilo odstampano dijela u kojem Mesko izjavljuje ljubav Stanki...I tu, u centru grada, stojala sam pored standa bjesomucno listajuci knjigu, trazieci dio koji nije postojao u mojoj knjizi. I nazalost, nasla sam...Iako sam znala da su spaljene, nadala sam se da to biti moj komplet. Jedna knjiga je bila 10 km. Zena ih je prodavala pojedinacno. Kupila sam sve, i kesom punom knjiga pozvonila mami na vrata, uz osmijeh od uha do uha joj rekla kad je otvorila vrata:"Vidi, ista nasa stara".
"Ti nisi normalna", nasmijala se, i vrtila glavom... Citala sam je...Citaj je i sad, donosim dio po dio, i polako citam... Uzivam, sjecam se vremena kada sam bila dijete i vjerovala u ljubav koju su imali Nera i Sinisa, ljubav koja je rusila sve pred sobom.
Ali... Niko meni nece pisati pisma perom umocenim u sopstvenu krv....
:julia
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija :djed

User avatar
Julia-Klara
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 80777
Joined: 02 Dec 2011, 23:48
Location: u gajevima
Has thanked: 9954 times
Been thanked: 6792 times
Status: Online

Re: Marija Jurić Zagorka

Post by Julia-Klara » 24 Aug 2012, 19:28

Hrvatska književnica i prva hrvatska novinarka Marija Jurić Zagorka rođena je 2. ožujka 1873. u plemićkom dvoru Negovec nedaleko Vrbovca. Obitelj Ivana i Josipe (rođ. Domin) Jurić iako četveročlana bila je dobrostojeća, a imala je i dobre veze s mađarskim plemstvom. O tome govori i podatak da je grof Ivan Erdödy bio Marijin krsni kum, a Marijino krsno ime bilo je Mariana. Nakon Marijina rođenja obitelj se preselila na obiteljsko imanje Golubovec u okolici Krapine gdje je otac Ivan postao upravitelj imanja baruna Geze Raucha koji je pak bio kum hrvatsko-ugarskog bana Khuena Hédervárya. Prvu privatnu poduku ima na mađarskom jeziku s plemićkom djecom u Rauchovu dvorcu, a višu djevojačku školu završava kod Sestara milosrdnica u Zagrebu. Iako je bila natprosječno darovita roditelji joj nisu omogućili daljnje školovanje premda je Rauch predložio da je o svom trošku školuje u Švicarskoj.

Roditelji su odlučili drukčije i udali je za mađarskog željezničarskog činovnika koji je Mariji bio potpuno nepoznat čovjek. Nakon sklapanja braka sa suprugom odlazi u Mađarsku. Dogovoreni brak završio je tako što je Marija pretpjela živčani slom i nakon tri godine pobjegla od muža prvo u Srijemsku Mitrovicu kod ujaka, a potom u Zagreb. U Zagrebu započinje novinarsku karijeru, što je tada bilo posve neoubičajeno za ženu. Svoj prvi članak pod naslovom Egy Percz (Jedan časak) objavljuje 1876. u listu Obzor. Mukotrpno napreduje od anonimne reporterke do afirmirane političke novinarke koja izvješćuje o svim važnijim političkim zbivanjima u regiji. Na preporuku biskupa Strossmayera postaje članicom redakcije Obzora na mjestu referenta za mađarsku-hrvatsku politiku. Dobiva vlastitu sobu, ali samo zato da je netko od ljudi izvan redakcije ne bi vidio jer tada je bilo gotovo nezamislivo da u novinama piše žena. Također mogla je pisati što je htjela, ali to nije smjela potpisati svojim imenom. Takvo omalovažanje žestilo je Zagorku i ona će se kroz cijeli život boriti protiv takvih predrasuda. Za vrijeme rada u Obzoru izvješavala je o političkim zbivanjima, a jedno je vrijeme bila i dopisnica iz Budimpešte i Beča te prva žena koja je izvješćivala iz Hrvatskog sabora. Sudjelovala je i u onodobnim političkim sukobljavanjima jasno se suprostavljajući mađarizaciji i germanizaciji Hrvatske. Kada su dvojica čelnik ljudi Obzora završila u zatvoru (1896.) sama je uređivala novine pri tome pokazavši zadivljujuću inteligenciju i energiju. Iste godine (1896.) sindikalno organizira tipografske radnice u udrugu Kolo radnih žena. Šest godina kasnije (1903.) predvodi prve ženske prosvjede u Zagrebu istovremeno držeći predavanja o ženama u politici, solidarnosti, narodnoj borbi i pravu glasa za žene.

Pored politike u svom će novinarskom radu pisati polemičke tekstove u kojima će se zalagati za ravnopravnost spolova (polemika s Matošem iz 1909.) i ženska prava (pravo glasa za žene, pravo na obrazovanje, pravo na profesiju i imovinu). Tekstove će objavljivati pod različitim, često i muškim pseudonimima (Jurica Zagorski, Petrica Kerempuh, Iglica), a najpoznatiji pseudonim 'Zagorka' izabrati će zbog ljubavi prema ljudima iz hrvatskog puka s čijim je teškoćama suosjećala. Iz ljubavi prema hrvatskom jeziku koji je početkom 20. stoljeća potisnut iz javnosti zbog službene uporabe mađarskog i njemačkog jezika, a na nagovor i pod pokroviteljstvom biskupa Strossmayera počinje oko 1910. pisati povijesne romane. Zbog toga prestaje s novinarskim radom te u zagrebačkim, bečkim i budimpeštanskim ahrvima istražuje građu na temelju koje piše svoja djela. Ti romani u nastavcima oživjeli su već zaboravljenu hrvatsku prošlost 16., 17. i 18. stoljeća. Popularnost joj raste svakim novim objavljenim romanom, a narod joj daje nadimke 'grička vila' (nakon objave Gričke vještice) i 'kraljica Hrvata' (nakon objave Gordane). Unatoč golemom uspjehu kod čitatelja književna kritika nije joj bila sklona. Šandor Ksaver Đalski tako je, primjerice, njezina djela nazvao "šund literaturom za kravarice". Istovremeno njezina su djela sustavno izostavljana u književnim osvrtima i pregledima.

Svoj prvi roman Roblje objavila je 1899. u listu Obzor kao podlistak, a prvi puta se u književnosti javlja 1886. crticom Pod sljemenom koji se u nastavcima objavljuje u listu Bršljan. Književnu će afirmaciju steći tek ciklusom od sedam romana Grička vještica objavljivanim u listu Male novine (1912.-1914.). U svojim će djelima obrađivati istovremeno ljubavne zaplete i nacionalne teme, a objavljivati će ih uglavnom kao podlistke u novinama. Tako će učiniti svoja djela dostupna širokom krugu ljudi i na taj način izravno utjecati na veliku popularnost svojih djela kod čitatelja.

Tridesetih godina 20. stoljeća vraća se novinarstvu i feminističkom angažmanu. Samostalno pokreće listove Ženski list (1925. - 1938.) i Hrvaticu (1938. - 1940.). Podupire inicijativu mlađe generacije književinica za osnivanje Društva hrvatskih književnica. Cijelo to vrijeme radi na kazališnim prilagodbama svojih i Šenoinih djela. Uspostavom NDH ustaše zabranjuju izlaženje časopisa Hrvatica, a Zagorki pljene imovinu. Ostavši naprasno bez sredstava za život pokušava samoubojstvo. Kraj 2. svjetskog rata dočekuje u Zagrebu zahvaljujući financijskoj pomoći i brizi vjernih čitatelja. Iako u odmakloj životnoj dobi i narušenog zdravlja pedesetih godina 20. stoljeća nastavlja svoju borbu za ravnopravnost žena. Njezin feministički angažman izaziva podsmjeh i neprijateljstvo kod njezinih muških kolega koji je proglašavaju "luđakinjom" i "muškobanjastom babom". Preminula je u Zagrebu 30. studenog 1957. godine.
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija :djed

User avatar
Zagorka
Žena, majka, forumašica
Žena, majka, forumašica
Posts: 34535
Joined: 05 Oct 2011, 11:33
Location: Pije kahvu s podzidom.
Has thanked: 424 times
Been thanked: 623 times
Status: Offline

Re: Marija Jurić Zagorka

Post by Zagorka » 24 Aug 2012, 19:28

Moja gricka(ovo sto imam)je crne korice,onaj okvir ko za sveske sto ima preko sebe,opet crn,nekad su te bile,izdavač itro August Cesarec,zg,1985.
Gospode, gdje li pronalaze, ovoliku đubrad i mamlaze.

User avatar
Julia-Klara
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 80777
Joined: 02 Dec 2011, 23:48
Location: u gajevima
Has thanked: 9954 times
Been thanked: 6792 times
Status: Online

Re: Marija Jurić Zagorka

Post by Julia-Klara » 24 Aug 2012, 19:36

''Ako je dekorirana ljepotom,zlu zenu niko i ne pita kakvo joj je srce i ima li duha.Svi posezu za knjigom koja ima lijep uvez,ako je uvez ruzan ostavljaju je netaknutu makar bila i lojepa sadrzaja.To su povsni ljudi.Ali oni koji traze sadrzaj otvaraju i najskromnije korice''
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija :djed

User avatar
Julia-Klara
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 80777
Joined: 02 Dec 2011, 23:48
Location: u gajevima
Has thanked: 9954 times
Been thanked: 6792 times
Status: Online

Re: Marija Jurić Zagorka

Post by Julia-Klara » 24 Aug 2012, 19:37

:jupi

''Prozor se osvijetlio tajanstvenim modrim svjetlom. Na prozoru žena. Glava joj je umotana u bijelu tkaninu, ruke su gole. U jednoj ruci drži malu modru svjetiljku i s njom pravi po zraku krivulje. To se opetovalo tri puta, tada svjetiljka ugasne i ženska glava iščezne u tamnoj sobi.''
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija :djed

User avatar
Zagorka
Žena, majka, forumašica
Žena, majka, forumašica
Posts: 34535
Joined: 05 Oct 2011, 11:33
Location: Pije kahvu s podzidom.
Has thanked: 424 times
Been thanked: 623 times
Status: Offline

Re: Marija Jurić Zagorka

Post by Zagorka » 24 Aug 2012, 19:42

...na otvorenom prozoru pomoli se crna silueta.Podmuklo bulji u sobni mrak.
Sluša.
Tišina.
Nečujno silazi.
Stoji.
Ništa se ne pomiče.Oprezno korača po sagu.
Svijeća plane u Rosenbergovoj ruci.
Crna silueta potrči k prozoru i naleti na careve ruke.
Gospode, gdje li pronalaze, ovoliku đubrad i mamlaze.

User avatar
Zagorka
Žena, majka, forumašica
Žena, majka, forumašica
Posts: 34535
Joined: 05 Oct 2011, 11:33
Location: Pije kahvu s podzidom.
Has thanked: 424 times
Been thanked: 623 times
Status: Offline

Re: Marija Jurić Zagorka

Post by Zagorka » 24 Aug 2012, 19:43

Julia-Klara wrote:''Ako je dekorirana ljepotom,zlu zenu niko i ne pita kakvo joj je srce i ima li duha.Svi posezu za knjigom koja ima lijep uvez,ako je uvez ruzan ostavljaju je netaknutu makar bila i lojepa sadrzaja.To su povsni ljudi.Ali oni koji traze sadrzaj otvaraju i najskromnije korice''
klaro nisi valjda pomislila da ja zelim reći kako imam korice ljepse od tvojih? :haha :haha
Gospode, gdje li pronalaze, ovoliku đubrad i mamlaze.

User avatar
Julia-Klara
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 80777
Joined: 02 Dec 2011, 23:48
Location: u gajevima
Has thanked: 9954 times
Been thanked: 6792 times
Status: Online

Re: Marija Jurić Zagorka

Post by Julia-Klara » 24 Aug 2012, 19:47

:ha

Ne, nego tesko naci citate na netu, ovo su dva koja pronadjoh. Imam negdje Sinisina pisma prepisana u svescici, moram pronaci pa prepisati ovdje...

A ovaj opis lici na Katarinu Lehotsku ;)
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija :djed

User avatar
Zagorka
Žena, majka, forumašica
Žena, majka, forumašica
Posts: 34535
Joined: 05 Oct 2011, 11:33
Location: Pije kahvu s podzidom.
Has thanked: 424 times
Been thanked: 623 times
Status: Offline

Re: Marija Jurić Zagorka

Post by Zagorka » 24 Aug 2012, 19:49

Dobro je,rekoh šta joj je :ha
Gospode, gdje li pronalaze, ovoliku đubrad i mamlaze.

Post Reply

Return to “Književnost i jezik”

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 19 guests