Turcizmi
- vrhbosnica
- Forum [Bot]
- Posts: 11970
- Joined: 13 Oct 2019, 20:16
- Been thanked: 25 times
- Status: Offline
Re: Turcizmi
çörek ot je ćurekot
sünger je sunđer, ponaski spuzva
makas su makaze
merdiven su merdevine, ljestve
tava je tava
i jos dosta stvari koje su mi zapale za oko, a nebi nikad rekla da su turcizmi
sünger je sunđer, ponaski spuzva
makas su makaze
merdiven su merdevine, ljestve
tava je tava
i jos dosta stvari koje su mi zapale za oko, a nebi nikad rekla da su turcizmi
Svima nama, kadli-tadli, valja krenuti na "finalno putovanje", u Dženet ili Džehenem, Raj ili Pakao, svejedno. Gdje ću ja završiti nije mi dostupno znati, ali znam jedno: poći ću iz Sarajeva...
- ElTriconi
- Đulaga
- Posts: 37421
- Joined: 24 Mar 2019, 14:13
- Mood:
- Has thanked: 24867 times
- Been thanked: 4710 times
- Status: Online
Re: Turcizmi
Kako oni vele struja, napon, zica, kabal, kljesta i tovrhbosnica wrote: ↑17 Apr 2020, 15:45 çörek ot je ćurekot
sünger je sunđer, ponaski spuzva
makas su makaze
merdiven su merdevine, ljestve
tava je tava
i jos dosta stvari koje su mi zapale za oko, a nebi nikad rekla da su turcizmi
Sehara mi puna blaga
Al ne haje moja draga
Al ne haje moja draga
- dadojović
- Forum [Bot]
- Posts: 10576
- Joined: 12 Aug 2018, 14:01
- Has thanked: 372 times
- Been thanked: 310 times
- Status: Offline
Re: Turcizmi
Riječ šal se u nekoliko jezika slično piše i izgovara. Možda je u njemačko govorno područje riječ stigla u periodu Austrougarske, kada dosta turcizama ulazi u europske jezike.vrhbosnica wrote: ↑17 Apr 2020, 15:42za kat sam se i ja iznenadila, ali jeste...dadojović wrote: ↑17 Apr 2020, 13:24 Boja, kat, šal...
Kada je u kvizu Tko želi biti milijunaš, kao odgovor na pitanje: iz kojeg jezika smo usvojili riječ kat? voditelj kviza Tarik Filipović pročitao točan odgovor: iz Turskog, u studiju se proširio žamor iznenađenja.To je izazvalo komentare u javnosti, u kojima je većina izrazila stav kako su bili uvjereni da je riječ: sprat, turcizam. Neke riječi su toliko uvriježene, u nekim jezicima, da uopće i nismo svjesni da su usvojenice.
a boya se vise koristi za npr krec u boji za zidove, boja farbe za kosu isl..
za crveno plavo zeleno itd je rijec renk...
a za šal nije germanizam? schal
MM "provali rimu za notornu laž, za duboki uzdah posustalog sna, rimu za tminu, i tišinu za dno dna" MM
- vrhbosnica
- Forum [Bot]
- Posts: 11970
- Joined: 13 Oct 2019, 20:16
- Been thanked: 25 times
- Status: Offline
Re: Turcizmi
znam da je elektik cezve - elekticna džezva, i elektrik ocak (odžak) je elekticni sporet... a za struju ne znamElTriconi wrote: ↑17 Apr 2020, 15:48Kako oni vele struja, napon, zica, kabal, kljesta i tovrhbosnica wrote: ↑17 Apr 2020, 15:45 çörek ot je ćurekot
sünger je sunđer, ponaski spuzva
makas su makaze
merdiven su merdevine, ljestve
tava je tava
i jos dosta stvari koje su mi zapale za oko, a nebi nikad rekla da su turcizmi
a odžak je isto i ognjiste, oganj, kamin, ali i mjesec januar, sto i ima logike... jer se u januaru ne mrda od kamina i vatre
Svima nama, kadli-tadli, valja krenuti na "finalno putovanje", u Dženet ili Džehenem, Raj ili Pakao, svejedno. Gdje ću ja završiti nije mi dostupno znati, ali znam jedno: poći ću iz Sarajeva...
- KREMENAC
- Aktivni forumaš
- Posts: 3115
- Joined: 27 Jul 2018, 02:43
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Turcizmi
-Čimbur kao kulinarski izraz (tur.) označava jaje "naoko", pržena bez miješanja na maslu ili kajmaku;
-đulbastija (turski) označava tucano meso pečeno na žaru, biftek;
-kavurisati (turski) označava pržiti meso;
- bungur (turski), što označava odstupanu i napola prebijenu pšenicu (pšeničnu prekrupu);
-TatIije (turski) - slatka pita razvaruša;
-(Penđeviš - pers.-tur. Debelo crijevo od bravčeta;
-Sarma (turski) inače označava nadjev koji se zamotava (zavija);
-Japrak (tur .)list,list od vinove loze;
-Bazlamača , (turski) inače, označava vrstu debele pite od jaja, sira i brašna;
-sataraš dolazi vjerovatno od satura (arapski), koja označava isjecati svega pomalo;
-Krzatma (turski) označava ćevap od rebara janjećeg ili drugog mesa sa povrćem;
-Riječ đuveč u turskom (gugec, vulg, quvec) označava zemljanu tavu ili tendžeru;
-Dolmadžik (turski) predstavlja obložene kolačiće spravljene od isjeckane bravije džigerice;
-Hošaf označava kompot;
-Ćufter (iz turskog kofter) je vrsta slatkih ploča koje su nekad spravIjane od grožđane šire(mošta
-đulbastija (turski) označava tucano meso pečeno na žaru, biftek;
-kavurisati (turski) označava pržiti meso;
- bungur (turski), što označava odstupanu i napola prebijenu pšenicu (pšeničnu prekrupu);
-TatIije (turski) - slatka pita razvaruša;
-(Penđeviš - pers.-tur. Debelo crijevo od bravčeta;
-Sarma (turski) inače označava nadjev koji se zamotava (zavija);
-Japrak (tur .)list,list od vinove loze;
-Bazlamača , (turski) inače, označava vrstu debele pite od jaja, sira i brašna;
-sataraš dolazi vjerovatno od satura (arapski), koja označava isjecati svega pomalo;
-Krzatma (turski) označava ćevap od rebara janjećeg ili drugog mesa sa povrćem;
-Riječ đuveč u turskom (gugec, vulg, quvec) označava zemljanu tavu ili tendžeru;
-Dolmadžik (turski) predstavlja obložene kolačiće spravljene od isjeckane bravije džigerice;
-Hošaf označava kompot;
-Ćufter (iz turskog kofter) je vrsta slatkih ploča koje su nekad spravIjane od grožđane šire(mošta
Re: Turcizmi
Vecina turcizama vuku porijeklo iz arapskog, perzijskog i grckog. Ovdje je spomenuto da su soba i hajduk turcizmi sto nije tocno. U nas govor su dospjeli iz madjarskog (szoba; hajdu). Szoba opet potice od njemackog Stube, a hajduci su bili placenici u Madjarskoj.
- KREMENAC
- Aktivni forumaš
- Posts: 3115
- Joined: 27 Jul 2018, 02:43
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Turcizmi
-Tava (perzijski) inače označava tiganj, u tradicionalnoj kuhinji Bosne ima različite namjene: pečenje, prženje, dinstanje i sl.;
-Kevčija (perzijski) ima funkciju kutlače i služi za zahvatanje tečnih jela iz lonca;
-Kuhinjski havan (perzijski) označava posudu od mjedi u kojoj se dudačom (tucalom, tučkom) tuku
orasi, šećer, začini i druge namirnice;
-Ibrik za vodu (perzijski) je bakreni kalajisani vrč za vodu sa dugim noscem i kupastim poklopcem;
-Bardak (perzijski) označava zemljani sud za vodu, po obliku je sličan ibriku;
-Čirak, čirjak (perzijski) inače označava svijećnjak;
-Mumtahta (perzijski) označava visoki stalak (drveni svijećnjak) nešto slično peškunu, samo je mnogo više i prema gore se postepeno sužava;
-Ćasa ili čorbaluk (perz.) inače označava zdjelu za žitka jela. Može biti od bakra, porucIana ili zemlje;
-Findžan (perz.) je šoljica bez drške za kahvu;
-Kajgana (perz.) je jelo od jaja prženih na maslu.
- Pihtije (perzijski), inače, označavaju pače, drhtalicu;
- červiš (perzijski) označava umakac, sok, rastopljenu mast iz mesa;
-Češkek, u Bosni keške, na perzijskom označava dobro razvarenu i uvarenu mesnu kašu koja se spravlja od odstupane psenice i kokošijeg mesa a koja se varenjem sva raspadne;
- tarhane (perzijski - drobljenac);
-Đulfatme (perzijsko-arapski) predstavljaju tzv. zalivene gurabije;
-Pirjaniti (pirjati - kuhati - dinstati) je izvedenica od perzijske riječi "biryan", što označava nešto zajedno kuhati (u ovom slučaju meso i povrće) i dinstati na masnoći;
-Ćufte ili ćufteta (perzijski) označavaju, inače, "kolačiće od mesa sa saftom";
-Pilav (perzijski) u osnovi označava gusto svareni pirinač;
-Sutlijaš (tursko-perzijski) predstavlja slatko hladno jelo spravljeno od mlijeka, riže i šećera;
-Pelte (perzijski) označava sulc dobiven iskuhavanjem dunja, u koji se prilikom iskuhavanja doda šećer da se zasladi;
-Paluza (perzijski) je neka vrsta gustog specifičnog kompota;
-Hošaf (perzijski) označava kompot od voća, a također i vareno voće, te suho voće;
-Tahan-halva (perzijski) označava vrstu halve koja se obično prodaje u poslastičarnicama;
-Turšije (perzijski) predstavljaju ukiseljene plodove, obično voće, a može biti i povrće;
-Beqmaz, pekmez (na perzijskom označava - piće, vino, uvareni sok od grožđa, jabuka, krušaka, šljiva, smokava i sl.).
-Kevčija (perzijski) ima funkciju kutlače i služi za zahvatanje tečnih jela iz lonca;
-Kuhinjski havan (perzijski) označava posudu od mjedi u kojoj se dudačom (tucalom, tučkom) tuku
orasi, šećer, začini i druge namirnice;
-Ibrik za vodu (perzijski) je bakreni kalajisani vrč za vodu sa dugim noscem i kupastim poklopcem;
-Bardak (perzijski) označava zemljani sud za vodu, po obliku je sličan ibriku;
-Čirak, čirjak (perzijski) inače označava svijećnjak;
-Mumtahta (perzijski) označava visoki stalak (drveni svijećnjak) nešto slično peškunu, samo je mnogo više i prema gore se postepeno sužava;
-Ćasa ili čorbaluk (perz.) inače označava zdjelu za žitka jela. Može biti od bakra, porucIana ili zemlje;
-Findžan (perz.) je šoljica bez drške za kahvu;
-Kajgana (perz.) je jelo od jaja prženih na maslu.
- Pihtije (perzijski), inače, označavaju pače, drhtalicu;
- červiš (perzijski) označava umakac, sok, rastopljenu mast iz mesa;
-Češkek, u Bosni keške, na perzijskom označava dobro razvarenu i uvarenu mesnu kašu koja se spravlja od odstupane psenice i kokošijeg mesa a koja se varenjem sva raspadne;
- tarhane (perzijski - drobljenac);
-Đulfatme (perzijsko-arapski) predstavljaju tzv. zalivene gurabije;
-Pirjaniti (pirjati - kuhati - dinstati) je izvedenica od perzijske riječi "biryan", što označava nešto zajedno kuhati (u ovom slučaju meso i povrće) i dinstati na masnoći;
-Ćufte ili ćufteta (perzijski) označavaju, inače, "kolačiće od mesa sa saftom";
-Pilav (perzijski) u osnovi označava gusto svareni pirinač;
-Sutlijaš (tursko-perzijski) predstavlja slatko hladno jelo spravljeno od mlijeka, riže i šećera;
-Pelte (perzijski) označava sulc dobiven iskuhavanjem dunja, u koji se prilikom iskuhavanja doda šećer da se zasladi;
-Paluza (perzijski) je neka vrsta gustog specifičnog kompota;
-Hošaf (perzijski) označava kompot od voća, a također i vareno voće, te suho voće;
-Tahan-halva (perzijski) označava vrstu halve koja se obično prodaje u poslastičarnicama;
-Turšije (perzijski) predstavljaju ukiseljene plodove, obično voće, a može biti i povrće;
-Beqmaz, pekmez (na perzijskom označava - piće, vino, uvareni sok od grožđa, jabuka, krušaka, šljiva, smokava i sl.).
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120507
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6995 times
- Been thanked: 7946 times
- Status: Offline
- KREMENAC
- Aktivni forumaš
- Posts: 3115
- Joined: 27 Jul 2018, 02:43
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Turcizmi
-ćevapčići (od arap. Kebab);
-Teferič je arapska riječ, a označava zabavljanje, provod, izlet u prirodu u svrhu provoda i razonode;
-mutvak (arapski - kuhinja);
-Ćup (arapski) označava zemljani duboki sud;
-Buhurdar (buhurdanluk - arapsko-perzijski) predstavlja kadionicu u kojoj se pale mirisave materije;
-Mangala (arapski - mangal) bukvalno označava "prenosilo", "prenosač";
-Surahija (arapski) je ukrašena metalna posuda, slična vazi, sa uskim grlićem , a ima funkciju vrča ili flaše za piće. Upotrebljava se i kao pehar za piće;
-Tas (arapski) označava vrstu metalne zdjele posebnog oblika;
-Ćevab, ćevap, ćibap (arap.) označava "na komade isječeno vareno meso sa dosta umaka";
-šehrija (arapski) - tanki rezanci;
-Baklava (arapska riječ) označava slatku pitu (slatko jelo) koja se peče u tepsiji, a pravi od tankih jufki- do 70 jufki, u jednoj tepsiji;
-Kadaif (arapski) označava slatko jelo koje se spravlja od tzv. sirovog kadaifa. Sirovi kadaif liči na tanke bijele fideline;
-Gurabije (arapski) inače označavaju potvrd okrugli kolač, koji se pravi od brašna, jaja, šećera i masla;
-Đulfatme (perzijsko-arapski) predstavljaju tzv. zalivene gurabije;
-Halva (arapski) je slatko jelo koje se spravlja od brašna, masla i šećera (ili meda), a može kao slador doći i kvalitetan pekmez;
-Rešedija (arapski) označava domaću halvu, koja se razlikuje od džanećije po tome što se, kad je ispržena, mrvi;
-tufahije (tufahum, arap. - jabuka);
-Mafiš na arapskom označava: prazan, nema ništa;
-Kalja (arap.) predstavlja varivo sa mesom ili kajmakom;
-sataraš dolazi od satura (arapski), koja označava mesarsku sjecavicu (bradvu), a u ovom slučaju značilo bi isjecati svega pomalo;
-Musaka dolazi od arapske riječi rnusaqqa (skvašen, napojen), a inače označava povrće pripremljeno za jelo sa prženim mesom (uprženo na maslu i jajima a posuta uprženim sjecanim mesom;
-Almasija (grčko-arapski) označava jelo koje se spravlja od želatina i šećera;
-Muhalebija (arapski) predstavlja sutlijaš od rižinog brašna (ili griza), mlijeka i šećera;
-Hašure miješani kompot od mnogo vrsta voća i zrnatog povrća (arapski - ašure);
-Šerbe na arapskom označava piće;
-Šurup i sirup dolazi od arapske riječi "šurub";
-Kahva (kafa, kava) je izvorna arapska riječ;
-Salep (arapski) predstavlja topli slatki napitak koji se spravlja i konzumira u zimskom periodu;
-Muselez na arapskom označava mošt (širu);
- Nana (arapski) označava metvicu, tj. pitomu nanu.
-Teferič je arapska riječ, a označava zabavljanje, provod, izlet u prirodu u svrhu provoda i razonode;
-mutvak (arapski - kuhinja);
-Ćup (arapski) označava zemljani duboki sud;
-Buhurdar (buhurdanluk - arapsko-perzijski) predstavlja kadionicu u kojoj se pale mirisave materije;
-Mangala (arapski - mangal) bukvalno označava "prenosilo", "prenosač";
-Surahija (arapski) je ukrašena metalna posuda, slična vazi, sa uskim grlićem , a ima funkciju vrča ili flaše za piće. Upotrebljava se i kao pehar za piće;
-Tas (arapski) označava vrstu metalne zdjele posebnog oblika;
-Ćevab, ćevap, ćibap (arap.) označava "na komade isječeno vareno meso sa dosta umaka";
-šehrija (arapski) - tanki rezanci;
-Baklava (arapska riječ) označava slatku pitu (slatko jelo) koja se peče u tepsiji, a pravi od tankih jufki- do 70 jufki, u jednoj tepsiji;
-Kadaif (arapski) označava slatko jelo koje se spravlja od tzv. sirovog kadaifa. Sirovi kadaif liči na tanke bijele fideline;
-Gurabije (arapski) inače označavaju potvrd okrugli kolač, koji se pravi od brašna, jaja, šećera i masla;
-Đulfatme (perzijsko-arapski) predstavljaju tzv. zalivene gurabije;
-Halva (arapski) je slatko jelo koje se spravlja od brašna, masla i šećera (ili meda), a može kao slador doći i kvalitetan pekmez;
-Rešedija (arapski) označava domaću halvu, koja se razlikuje od džanećije po tome što se, kad je ispržena, mrvi;
-tufahije (tufahum, arap. - jabuka);
-Mafiš na arapskom označava: prazan, nema ništa;
-Kalja (arap.) predstavlja varivo sa mesom ili kajmakom;
-sataraš dolazi od satura (arapski), koja označava mesarsku sjecavicu (bradvu), a u ovom slučaju značilo bi isjecati svega pomalo;
-Musaka dolazi od arapske riječi rnusaqqa (skvašen, napojen), a inače označava povrće pripremljeno za jelo sa prženim mesom (uprženo na maslu i jajima a posuta uprženim sjecanim mesom;
-Almasija (grčko-arapski) označava jelo koje se spravlja od želatina i šećera;
-Muhalebija (arapski) predstavlja sutlijaš od rižinog brašna (ili griza), mlijeka i šećera;
-Hašure miješani kompot od mnogo vrsta voća i zrnatog povrća (arapski - ašure);
-Šerbe na arapskom označava piće;
-Šurup i sirup dolazi od arapske riječi "šurub";
-Kahva (kafa, kava) je izvorna arapska riječ;
-Salep (arapski) predstavlja topli slatki napitak koji se spravlja i konzumira u zimskom periodu;
-Muselez na arapskom označava mošt (širu);
- Nana (arapski) označava metvicu, tj. pitomu nanu.
- jelena...
- Aktivni forumaš
- Posts: 3042
- Joined: 11 Jul 2015, 20:26
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Turcizmi
Neš vjerovat - mast, ali je skroz neupotrebljiva u imenovanju boje kao apstraktnog pojma - onog iz spektra.
Doduše, mi i farbu danas koristimo kao nešto što se premazuje , a ima boju...plava, crvena farba za kosu, za drvo...
Postoji i riječ šara koja je slovenskog porijekla, ali ni ona ne označava boje spektra i neće nam biti od koristi.
Znači...spektar masti - jok, spektar farbi - ni to baš ne bi moglo, ali spektar boja...e, to je to.
I...kad je već spomenuh...
jok - takođe turcizam u zančenju...ne, vala, nema šanse.
- insomnia
- Rđav kurac
- Posts: 63717
- Joined: 31 May 2013, 20:11
- Has thanked: 3146 times
- Been thanked: 9719 times
- Status: Offline
Re: Turcizmi
Pa kod nas nije ni musaka ko u ostalih. Kod svih ostalih se bazira na patlidzanu, paradajzu i mesu. Stavlja se i besamel sos.
Iskustvo mi je pomoglo da u sebi nađem balans
Pa okoreli šaban začas postao je šaman
Pa okoreli šaban začas postao je šaman
- insomnia
- Rđav kurac
- Posts: 63717
- Joined: 31 May 2013, 20:11
- Has thanked: 3146 times
- Been thanked: 9719 times
- Status: Offline
Re: Turcizmi
Elem, opa jos jedan, bez Turaka nit bi sta jeli nist bi pricali. I opet na njih drvlje i kamenje
Iskustvo mi je pomoglo da u sebi nađem balans
Pa okoreli šaban začas postao je šaman
Pa okoreli šaban začas postao je šaman
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120507
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6995 times
- Been thanked: 7946 times
- Status: Offline
Re: Turcizmi
jelena... wrote: ↑18 Apr 2020, 13:01
Neš vjerovat - mast, ali je skroz neupotrebljiva u imenovanju boje kao apstraktnog pojma - onog iz spektra.
Doduše, mi i farbu danas koristimo kao nešto što se premazuje , a ima boju...plava, crvena farba za kosu, za drvo...
Postoji i riječ šara koja je slovenskog porijekla, ali ni ona ne označava boje spektra i neće nam biti od koristi.
Znači...spektar masti - jok, spektar farbi - ni to baš ne bi moglo, ali spektar boja...e, to je to.
I...kad je već spomenuh...
jok - takođe turcizam u zančenju...ne, vala, nema šanse.
Npr, sretneš nekog i pita te on "Gdje ideš", a ti mu odgovaraš "Idem kod fizerke da se umastim"
I nije to jedini primjer.
Koji je naš izraz za čorbu?
Ili džezva?
Čak i džep?
šećer
bakar
badem
alat
bubreg
čarapa
jastuk
jogurt
krevet
kutija
majmun
pamuk
rakija
tava
sat
top
boja
limun
badem
sapun
tambura.
online
- insomnia
- Rđav kurac
- Posts: 63717
- Joined: 31 May 2013, 20:11
- Has thanked: 3146 times
- Been thanked: 9719 times
- Status: Offline
Re: Turcizmi
Chorba sto b’ rekli Francuzi
Iskustvo mi je pomoglo da u sebi nađem balans
Pa okoreli šaban začas postao je šaman
Pa okoreli šaban začas postao je šaman
- Maja
- Administrator
- Posts: 119838
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5703 times
- Been thanked: 12283 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Turcizmi
A kako ono Turci za dorucak kazu kahve. Pa kad zovu nekog da doruckuje kazu, hajde kahve taze
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 49 guests