Anksioznost

[Dori]

Ovaj ima druga u školi. Dodje malac so nas sam biciklom. Dva puta cestu predje. Nije nešto prometno, ali ipak je cesta. Idu i auti i kamioni i gradski busevi. I sve čekam bar SMS od mame da pita je li stigao. Ništa.
Ne znam. Ne bih mogla ovog svog tako pustiti nema šanse. I onda kontam, ko je tu lud, ona ili ja.
Skoro mali komsija bio kod nas. Njegova mama šalje poruku pošalji ga kući, gotova večera. Pa reko mrak, hoće li doći neko po njega? Kaže nema veze, zna on sam.
I šta ću, obučem ovog svog i nas svoje otpratimo ovog kući. Jednostavno ne mogu pustiti dijete od 5-6 godina da ide samo kući po mraku.

[Zagorka]

Ali si zato takav kakav jesi.
Problem i jeste u tome sto si ubjedjen da si ispo dobar.

Odjebi.

A što si sirov?
Hodi evo zagrlim, da se malo otopiš.

[MunDzi]

Ne znam da li ste se vi drzali non stop roditeljima za suknju kad ste bili djeca, ali ako se dobro sjecam svi smo isli u skolu pjehe i sami.
Prelazila sam itekako opasne ulice sama, doduse ne sa roditeljskim blagoslovom.
Ali kako bi znali. Nisu nas vala ni pod staklenim zvonom cuvali.
Izadjes napolje i tu si ti negdje u mahali.
Malo nadgledaju s prozora, ali nekad te i nema na vidiku.
Nisu dizali uzbune, znaju da si tu negdje.
A ti s biciklom vec otfurao ihahaj....do tad si mogao mali milion puta poginuti.
I mali milion drugiih primjera.


A sad, sve nam problem.
Vodimo djecu u skolu, dovodimo iz skole, idemo s njima vani da se igraju, idemo s njima na bazen, idemo s njima po sekcijama, drzimo ih na oku ko jastreb............
i opet se dese sranja.........

Treba to iznevelisati malo.
Djeca se moraju osposobljavati.
Sto vise stitis djecu, vecu im medvjedsku uslugu cinis.
Ima tek da ih pukne s pubertetom i kasnije kad shvate da nisu bas osposobljeni za zivot.
Ima da ih realnost proguta.

[MunDzi]

Odjebi.

A što si sirov?
Hodi evo zagrlim, da se malo otopiš.

Pa zlostavljali ga u djetinstvu.

[The 51st State]

Blaga anksioznost u mene nakom citanja i participacije na topiku obuca u kuci.

[Zagorka]

A nemoj ga...

[MunDzi]

Blaga anksioznost u mene nakom citanja i participacije na topiku obuca u kuci.

[Skin]

Uglavnom znaci nije anksioznost, već samo luda mama dijagnoza

mislim da to jeste anksioznost. samo sto je uobicajena.

posebno kad tek postanes mama. i anksioznost i depresija. plus nespavanje i preplavljenost emocijama, definitivno utice na funkcionalnost.

ovo sto radis je super, jasno govoris da je to to i prepoznajes, tako se anksioznost umiruje, ta svjesnost pomaze. bar sam ja tako sebi samopomogla. a i dalje ludim od straha i brige. jedina razlika je sto nisam znala sta je to i nisam mogla identifikovati, fakat je tesko.
sad kad se "prepadnem", brzo sebi kazem da je to ono, da je sve u redu, da nije racionalno da se brinem unaprijed, da mi to moze umanjiti ispravnu i brzu reakciju kad se zaista nesto desi (ne daj boze) i tako...meditacija pomaze.

[Šabović Adis]

Jbt, ovaj što je otvorio temu se više i ne javlja...čitajući sve ovo il je ozdravio il se rokno.

[Mala_Mu]

nadajmo se to prvo

[Skin]

covjek se mora boriti sa anksioznoscu, ima stvari koje mora raditi da bi to bilo bolje, a ne popij "lijek". treba se mindset promijeniti, odbaciti negativno. naravno da to nije ni lako ni brzo.
pretpostavljam da se i kod nas rade CBT i gestalt terapije.
ne moze forum u tome pomoci.
ali da treba pricati o anksioznosti i depresiji, treba.

[MorningStar]

Overthinking: Something is on your mind and you continuously think about it, the thought gets deeper and you start thinking about circumstances, events and possibilities that could be... in the end you too many far out thoughts racing through your head.

Intelligent people are, usually, intelligent because they are curious and love to spend their time solving problems, asking questions, meditating, having different experiences and growing their knowledge.

Regular people, on the other hand, prefer not to do any of that.

Self-destructive stage occurs when you lose control of your thoughts. If you get a lot of thoughts on your head you can get anxious about it sometimes, some of these thoughts will become negative, and you will start to feel sad

It is not unusual to feel sad when deep thinking, but the key most people, especially intelligent people, needs to master is getting out of it before is too late.

÷ Thank you for reading ×

Malo mozda ne direktno vezano za temu- ali cesto povezano.

[--jusuf--]

Zdravo, novi sam ovdje.
Imao sam anksioznost i napade panike, isao psihologu, olaksalo mi sa simptomima i bolje sam.Medjutim imam neke strshove da cu oboliti ili da mi se nesto nece desiti.To je vjerovatnoo neki lazni strah, a ustvar imam strah od neceg drugog ali ga moram odgonetnuti i izbaciti to iz sebe.Treba mi dobra preporuka za nekog iz Sarajeva ko mi moze pomoci u oslobadjanju straha iz sebe.Ili da idem na hipnozu..

Ukucaj Lindenov metod. Detaljno isčitaj. Pozzz

[Krokodil Behko]

Walk and talk: Kroz razgovor i šetnju riješite se anksioznosti

Za smirivanje anksioznosti i liječenje drugih psiholoških poteškoća nerijetko se koriste kombinacije različitih psihoterapijskih tehnika.
Jedna od novijih tehnika koja se pokazala kao vrlo učinkovita je walk and talk ili “hodaj i razgovaraj”.

Riječ je o novom konceptu psihoterapijskog savjetovanja koji kombinira dvije vrlo važne stvari kod liječenja – hodanje koje ima brojne dobrobiti te razgovor s terapeutom. Iako se može koristiti i kod osoba koje ne pate od psiholoških poteškoća te samo žele smiriti um, walk and talk se ne razlikuje od terapijske seanse.

Walk and talk terapije jedna je od zanimljivijih mindfulness psihoterapijskih tehnika.

Što je walk and talk metoda?

Walk i talk metoda koristi dvije dobro poznate stvari koje pomažu u rješavanju stresa – šetnju i boravak na svježem zraku te razgovor sa stručnom osobom. Sigurno ste i sami primijetili da šetnje s prijateljima u kojima istovremeno razgovarate stvaraju pročišćujući učinak.


Slično djeluje i walk and talk metoda koja se sve više raširila kao koncept pri dolasku pandemije korona virusa kada je bila veća potreba boravka na otvorenom.

Neki od razloga zašto se ljudi odlučuju za walk and talk metodu:

osjećaj neugode razgovora jedan na jedan u zatvorenom prostoru
potreba za komunikacijom u otvorenom prostoru
želja da boravite na otvorenom
traženje nove metode za rješavanje psiholoških problema
potreba za promjenom
veća sigurnost od zaraze koronavirusom

Walk and talk se obično odvija na nekim lijepim mjestima, ne u centrima gradova. Najbolja opcija su parkovi, šuma, nasipi, proplanci i slična mjesta. Iako to walk and talk ne zahtijeva, najbolje bi bilo da je okruženje tiho, odnosno da nema drugih ljudi ili automobila, već samo priroda.

Trajanje walk and talk terapije može biti od pola sata do dva sata, a to sve ovisi o pacijentovim potrebama i željama. Kao i kod meditacije, trajanje procesa ovisit će o tome što želimo postići i kakve probleme pokušavamo riješiti. Također, osobama koje pate od anksioznosti, depresije i sličnih poremećaja, se razlikuju dani po raspoloženjima. Ponekad će možda biti potrebno da terapija traje dulje, a ponekad će biti dosta tek 30 minuta, piše N1info.

Ova vrsta terapije nije namijenjena samo avanturistima te ne morate biti u visokoj fizičkoj formi da biste sudjelovali na walk and talk terapijama. Hodanje nije fizički naporno, a ukoliko vam je teško, postoji velika šansa da vam je baš to i potrebno. Uz ovu terapiju mogli biste steći bolju kondiciju i poboljšati fizičko stanje.

Prednosti walk and talk terapije

Walk and talk terapija donosi brojne prednosti kod pacijenata, ali i kod osoba koje ne pate od duševnih bolesti. Dobro je poznato da je hodanje i boravak na svježem zraku dobar za naše tijelo i psihu. Samo hodanje donosi brojne dobrobiti, a u kombinaciji s kvalitetnim razgovorom može samo dodatno pomoći.

Ovo su neke od prednosti walk and talk terapije:
pomaže u borbi protiv anksioznosti, depresije i stresa
poboljšava ritam spavanja i smanjuje nesanicu
odmara naš živčani sustav
poboljšava cirkulaciju i opskrbu tijela kisikom
pomaže u boljem raspoloženju
poboljšava koncentraciju
smanjuje kronični umor
poboljšava držanje tijela i fizičko stanje
potiče na socijalizaciju i kontinuirano kretanje

Sama šetnja, odnosno hodanje, mogu pomoći u smirivanju misli, ali jednako tako kod osoba koje pate od anksioznosti mogu potaknuti naviranje neželjenih misli. Iz tog razloga se kroz walk and talk terapiju radi na tehnikama disanja, smirivanju neželjenih misli te fokusiranju na vlastitu dobrobit kroz razgovor. Cilj ove terapije je smanjivanje stresa, neželjenih misli te olakšavanje psihičkih poteškoća.

Pokazalo se da walk and talk terapija može pomoći nakon trauma te kod smirivanja određenih fobija. Kontinuiranom terapijom postiže se stvaranje zdravih mentalnih i fizičkih obrazaca koji pokazuju dugotrajne benefite kod pacijenata.

Kako izgleda walk and talk terapija?

Kako joj i samo ime govori, u walk and talk terapiji se kreće s hodanjem po prirodi, uz lijep i umirujući okoliš. Dok šetate, s terapeutom krećete u razgovor o vašem danu i kako ste doživjeli svakodnevne situacije. Također se može razgovarati o vašim ciljevima, problemima ili reflektirati na dosadašnje terapije.

Psihoterapija kroz walk and talk izgleda kao da sjedite u ordinaciji, a sve to prolazite u prirodi. Nije rijetkost da terapeuti prije i nakon šetnje zatraže da se par minuta lagano istežete ili radite vježbe disanja kako bi se olakšala terapija.

Na kraju terapije vraćate se svojoj kući, a cilj je da se osjećate ugodno, olakšano i možda oslobođeno nekih neugodnih misli i osjećaja.

[Koteljubi_kadnisamtu]

najbolji lijek za anksioznost je kontakt sa sto vise ljudi i izlazak bilo kakav, prodavnica, kafana..

sjecam se nervoze i straha pred velike poslovne sastanke, kad moras nesto reci, jos na stranom jeziku
ali zaista vremenom postaje lakse i sve je manje strah, kada se praktikuje cesto

[Krokodil Behko]

ZAOKRET U DIJAGNOZI: Anksioznost je metabolički poremećaj, ne psihički

Dok savremena medicina anksioznost smatra psihičkim poremećajem, propisujući psihoaktivne tretmane - psihoterapiju i neuroaktivne lijekove, s druge strane pojavljuje se još jedno gledište - da je tjeskoba fizičko stanje i da su njeni korijeni metabolički.

Neuronaučnica Lisa Feldman Barrett insistira na tome da je anksioznost metabolička bolest.


Regulacija energije ključni je faktor uma i ponašanja. Razmišljanje nije najviša svrha mozga - regulacija energije jest, navodi ona.


Prema njenom mišljenju, mozak je stroj za predviđanje i, u koordinaciji svih tjelesnih sistema, jedan od njegovih primarnih zadataka je predviđanje i upravljanje energetskim zahtjevima u svijetu koji se stalno mijenja, ali samo djelomično predvidljiv.

"Nepredvidivo okruženje nameće metaboličke troškove. Neizvjesnost dovodi do stanja neugodnog fiziološkog uzbuđenja - ono što većina ljudi, osobito oni odrasli u zapadnim kulturama, naziva tjeskobom", kaže Feldman Barrett, ilustrirajući ključno načelo svoje teorije o konstruiranim emocijama.

Rješavanje metaboličkog poremećaja putem metaboličkih sredstava dobiva znanstvenu snagu kao način liječenja anksioznosti.

Preko crijeva do mozga

Prikupljaju se dokazi da se neurobiološki mehanizmi povezani s mentalnim poremećajima mogu modulirati prehranom, a sve veći broj istraživača i kliničara ispituje i propisuje dijetetske intervencije, uključujući upotrebu dodataka prehrani, kao samostalne ili pomoćne pristupe mentalnim poremećajima.

U radu čiji je koautor harvardski psihijatar Umadevi Naidoo ističe se da su među osnovnim metaboličkim poremećajima koji leže u pozadini neuroloških stanja i mentalnih bolesti oksidativni stres, inzulinska rezistencija, upale i disbioza mikrobioma.


Dvosmjerni kanal komunikacije poznat kao osovina crijeva i mozga pruža glavni put za metaboličku aktivnost koja utječe na mentalno zdravlje.

Jedan od najznačajnijih načina na koji crijeva mogu utjecati na neuralne mehanizme centara za tjeskobu na amigdali, pokretači odgovora na prijetnju. Hiperaktivan je kod anksioznih poremećaja. Ljudi s anksioznošću obično imaju niske razine crijevnih bakterija koje proizvode masne kiseline kratkog lanca (SCFA), koje utječu na aktivnost amigdale.

Proizvedene u donjem dijelu crijeva od strane crijevnih bakterija koje se hrane hranom bogatom vlaknima, SCFA promiču mentalno zdravlje reguliranjem ekspresije gena i stimuliranjem neuroplastičnosti u mozgu. Oni su također metabolički protagonisti.

SCFA acetat, na primjer, inhibira neurokemikalije u hipotalamusu koje povećavaju apetit i smanjuju metabolizam. SCFA butirat utječe na metabolizam masti i djelovanje nekoliko hormona povezanih s glađu koji se vežu na receptore na amigdali, utječući na odgovor na stres i anksioznost.

Prehrambene strategije

Naidoo ukazuje na prehrambene strategije koje ciljaju na metaboličke mehanizme u anksioznosti.

Visoko na spisku hranjivih tvari koje treba konzumirati su omega-3 masne kiseline koje se nalaze u masnoj ribi. Losos je dobar, kaže ona, ali riblja ikra i krilovo ulje možda su još bolji. Količina je važna; doze niže od 2 grama dnevno obično nisu bile učinkovite.

Začin kurkuma, sa svojim aktivnim sastojkom kurkuminom, još je jedna prehrambena komponenta s dokazanim učinkom protiv anksioznosti. Uravnotežuje mikrobni ekosustav crijeva, smanjuje upalu, utječe na razine neurohormona i utječe na ekspresiju gena u mozgu.

Vitamin D široko je aktivan u mozgu, a razine vitamina su niske kod osoba s anksioznošću. Kliničke studije povezuju suplementaciju vitaminom D s poboljšanjem simptoma tjeskobe—ali samo kod onih s njegovim nedostatkom.

U budućnosti bi se, nagađa Naidoo, ketogene dijete s visokim udjelom masti i niskim udjelom ugljikohidrata mogle koristiti kao pomoć pri kontroli tjeskobe. Oni prebacuju metabolizam mozga s glukoze na učinkovitije ketone kao izvor goriva. Jedna od glavnih posljedica je smanjeni oksidativni stres. Promjena ‘goriva’ također utječe na funkciju neurotransmitera i upalne procese.


Hranjive tvari protiv tjeskobe

Studije pokazuju da su brojne hranjive tvari povezane s niskom razinom simptoma anksioznosti.

Magnezij modulira aktivnost osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA), inhibirajući odgovor na stres i povećava sintezu serotonina iz triptofana.

Selen štiti stanice, uključujući neurone, od oštećenja uslijed oksidativnog stresa.

Cink regulira mnoge biološke procese; ima neuroprotektivne i protuupalne učinke te pomaže modulirati aktivnost HPA osi.

Vitamin D regulira razinu neurotransmitera i izlučivanje faktora rasta mozga.

Omega-3 masne kiseline, između višestrukih uloga, djeluju kao protuupalna sredstva, utječu na razine neurotransmitera, povećavaju faktore rasta mozga i poboljšavaju ravnotežu mikrobioma.

Aktivna komponenta kurkume kurkumin je polifenol koji smanjuje upalu, povećava serotonin i uravnotežuje mikrobiom.

Prebiotici i probiotici uravnotežuju mikrobiom.

(Ordinacija.hr)

[Zanki]

Magnezij je trenutno najveća zvijezda među suplementima, no pomaže li zaista i kod anksioznosti?


Iako ovaj mineral možda neće dati rezultate kod svih, u ovom trenutku magnezij je najveća zvijezda među suplementima



Magnezij je najnoviji hype suplement o kojem trenutno bruje svi. Njegove su zdravstvene blagodati neosporne, no mnogi mu pripisuju i zasluge za smanjenje tjeskobe.

Je li to točno i može li magnezij doista pomoći i u takvim slučajevima?


Sve je krenulo prošloga ljeta, kad je fotograf Tyler Wesley objavio video na TikToku tvrdeći da više ne osjeća tjeskobu nakon 30 godina 'velike patnje'. Otkrio je i svoju formulu: koristio je 500 mg magnezija u kombinaciji s vitaminom D3.

Hashtag 'magnezij' ima više od milijardu pregleda na TikToku, a ljudi ne kriju oduševljenje ovim mineralom koji, kako kažu, uklanja njihove osjećaje tjeskobe. Dakako, ovo nije prvi put da se mnogi nadaju da bi vitamin ili dodatak prehrani mogao izliječiti mentalne tegobe. Davnih 1950-ih psihijatri su neuspješno pokušali liječiti shizofreniju i psihozu uz pomoć niacina, vitamina B, a kemičar Linus Pauling naširoko je gurao svoje kasnije diskreditirano uvjerenje da visoke doze vitamina C mogu izliječiti razne bolesti; uzimao je oko 18.000 mg dnevno (a preporučena dnevna količina je 75 do 90 mg).

Ali magnezij je važan za organizam - on igra mnoge važne uloge u tijelu i mozgu. Postoje i doista intrigantni dokazi koji upućuju na to da bi mogao smanjiti simptome depresije ili tjeskobe kod nekih osoba.

Tijekom hladnijih mjeseci velika je potražnja za brzim lijekovima za zdravlje, a za većinu ljudi magnezij je relativno bezopasan, no treba napomenuti da su psihički problemi vrlo složeni i obično proizlaze iz niza faktora.

Stavljanje previše na ishod tog jednog dodatka moglo bi dovesti do toga da se osjećamo još gore ako nam dramatično ne promijeni život.
Evo što znamo o učincima magnezija na anksioznost:
Što istraživanje kaže o magneziju i anksioznosti?

Gotovo polovica Amerikanaca prehranom unosi manje magnezija od preporučenih količina, rekla je Louise Dye sa Sveučilišta Leeds: od 300 do 400 mg za većinu odraslih osoba, ovisno o dobi i spolu. A postoje dokazi da bi unos više magnezija mogao biti koristan i za ublažavanje tjeskobe.

U preglednom radu Dye i njezinih kolega, četiri od osam nedavnih studija o magneziju pokazale su njegove pozitivne učinke na smanjenje anksioznosti. Randomizirano kliničko ispitivanje iz 2018. u izvanbolničkim klinikama primarne zdravstvene zaštite ukazalo je na to da su se ljudi s blagim do umjerenim simptomima depresije osjećali bolje nakon uzimanja magnezija. Ali ova je studija bila otvorena, što znači da su ljudi znali što uzimaju i bili su osjetljiviji na placebo učinke jer je poznato da očekivanja ljudi utječu na to kako se osjećaju.
Kako magnezij može pomoći kod tjeskobe ili depresije?

'Znamo puno o tome kako magnezij djeluje u tijelu', objašnjava Katie Holton, nutricionistička neuroznanstvenica.

Čini se da ima sveukupan umirujući učinak. Može inhibirati reakciju na stres sprječavanjem prekomjerne ekscitacije putem neurotransmitera zvanog glutamat. Previše glutamata može poremetiti moždane procese i povezuje se s brojnim mentalnim zdravstvenim stanjima, dodala je Holton.

Magnezij je koristan za nastanak enzima koji stvaraju serotonin i melatonin, a također se smatra da bi mogao djelovati neuroprotektivno regulirajući ekspresiju važnog proteina zvanog moždani neurotrofni faktor ili BDNF, koji pomaže u neuronskoj plastičnosti, učenju i pamćenju, među drugim ulogama.

Ali potrebno je više istraživanja kako bi se pravilno razumjeli njegovi učinci. Još nije jasno koja je doza potrebna ljudima da se osjećaju bolje ili kako djeluje u odnosu na lijekove i kognitivne bihevioralne terapije. Također još nije poznato je li najkorisniji kao lijek protiv tjeskobe za one koji ga nemaju dovoljno u tijelu, u usporedbi s onima čiji je unos dovoljan.
Kako možemo povećati unos magnezija?

Osobe s određenim zdravstvenim stanjima ili koje uzimaju druge lijekove ne bi trebale uzimati dodatke magnezija, stoga je razgovor s liječnikom ključan prije uvođenja bilo kojeg novog dodatka prehrani, a osobito prije prestanka uzimanja bilo kojeg drugog lijeka. Jedan od razloga za to što su vitamini tako privlačni je taj što ljudi često preferiraju prirodne terapije nego one sintetske, posebno za mentalne bolesti. No ne preporučuje se odustajanje od propisanih lijekova, poput antidepresiva, u korist minerala i vitamina.

Ako želite ispitati kako magnezij utječe na vas, Holton je rekla da bi prvo potaknula ljude na unos više magnezija putem prehrane. Namirnice poput sjemenki, orašastih plodova, lososa, cjelovitih žitarica, krumpira, graha, zelenog lisnatog povrća poput špinata i blitve te voća poput avokada i banana bogate su magnezijem.

Što se tiče suplemenata, stručnjaci uglavnom preporučuju magnezijev citrat, laktat ili pidolat soli te kelirane oblike.

'U našem istraživanju, kao i kod drugih slučajeva, ovo nije uspjelo kod svih', rekla je Emily Tarleton sa Sveučilišta Vermont State.

Postoji i potencijalna šteta u obećavanju radikalne mentalne promjene ljudima koji se osjećaju izgubljeno i očajnički traže poboljšanje.

Filozof Jake Jackson pak ističe da se ljudi s mentalnim bolestima neprestano suočavaju s oprečnim mišljenjima i raspravama o tome kako najbolje živjeti sa stanjima poput anksioznosti ili depresije te da često osjećaju pritisak isprobati sve opcije. Međutim na magnezij se ne bi trebalo gledati kao na 'čudesan lijek' koji može riješiti bilo koji problem.

U svakom slučaju, ne donosi zdravstvene rizike, pa bi konzumiranje namirnica koje sadrže magnezij ili isprobavanje suplemenata, dakako uz savjete liječnika, trebala biti dobra opcija za većinu ljudi. Konzumiranje namirnica s magnezijem vjerojatno će pomoći većini da se osjećaju bolje, stoga vrijedi pokušati, ali osobe koje imaju ozbiljne mentalne probleme trebaju potražiti stručnu pomoć i ne ignorirati simptome.