Privatni fakulteti

[gejsha]

Šta mislite o privatnim fakultetima?
Da li su bolji od državnih?
Je li se na njima lakše prolazi?
Da li je moguće naći posao , bez štele , ako završiš privatni fakultet?

[Krokodil Behko]

Pa skoro pisalo u novinama,da je neki nas,dobio posao u google-u
a glavni adut,bio je taj sto je diplomirao na AU u BiH.. Dakle,ukoliko
je rijec o medjunarodnim korporacijama..ili jednostavnije receno o
stranim kompanijama..lakse je dobiti posao sa diplomom,nekog
fakulteta koji je utemeljen od strane nekog,zapadnog univerziteta..
Dakle,ne ulazim u to,koji je fakultet kvalitetniji.. Kazem ono sto vidim..
A vidim i to,da su zapadnjaci,odvajkada,sa rezervom gledali na diplome,
nasih drzavnih univerziteta..

[Konsultant]

U onoj staroj bazi sam se bio bas napiskarao. Nesto mi bezze ponovo piskarati pa cu napisati kojim redom bih ja studirao:
1. Fakultet u Zapadnoj Evropi ili eventualno u Americi
2. Privatni fax u BiH, poput IUS-a ili AUS-a
3. Drzavni u Sarajevu
4. Najbolji drzavni koji je mogu dobiti u nekom drugom gradu

Za ovo sve navedeno gore moguce je dobiti stipendiju ako ste bas jaki sto morate dokazati svojim radom.

Ako mi bas treba papir, onda standardno idu novopecene lokacije po vrletima tipa Travnik, Kiseljak, ...

Moguce je naci posao bez stele u privatnom sektoru samo ce vas uvijek pitati, sta znate raditi i po cemu ste bolji od ostalih da bi bas vas zaposlili. Kod privatnika moze biti korisna i preporuka koja se razlikuje od stele jer neko za nekog garantuje da je dobar radnik.

Vec sam rekao, za AU je ovo bila vise reklama, sto ne znaci da je los fakultet.

Slucajno sam negdje na ovo naletio, ali garant se i za druge nase fakultete mogu sigurno iskopati uspjesni. Neki poznati bivsi studenti ETF-a Sarajevo:
- Boris Nemšić, izvršni direktor Telekom Austria Group,
- Nino Vidović, Vice President and Chief Technology Officer, CISCO
- prof. Muhamed Aganagić, Intel Director of Technology
- Asim Smailagić, Carnegie Mellon University, USA

[sancho_no1]

[quote="vodeni_zeko"]U onoj staroj bazi sam se bio bas napiskarao. Nesto mi bezze ponovo piskarati pa cu napisati kojim redom bih ja studirao:
1. Fakultet u Zapadnoj Evropi ili eventualno u Americi
2. Privatni fax u BiH, poput IUS-a ili AUS-a
3. Drzavni u Sarajevu
4. Najbolji drzavni koji je mogu dobiti u nekom drugom gradu
Slazem se s postom.
Smatram da je privatno studirati u nekoj drugoj drzavi jako dobra stvar medjutim, BIH zemlji gdje se samo gleda kako obrnuti neku lovu,nazalost to nije slucaj .Tako da ko nema mogucnosti da upise prve dvije opcije, nek upise neki drzavni fakultet po mogucnosti u Sarajevu.
Pored ovih opcija postoje i opcije upisa fakulteta u Kiseljaku ili Travniku. (fakultet,vecinom za one koji upisuju oni koji vec obavljaju neki posao pa im treba bilo kakva diploma) Međutim, Fakultet pravni iz Kiseljaka ili Travnika ima jako nizak rejting kod ostalih Fakulteta pogotovo u Sarajevu. Pa oni koji ga zele upisati imaju veliki problem kada zavrse 3 godine gdje nastaviti skolovanje
U par slucajeva sam se licno uvjerio da studenti s tog faxa nisu primljeni na neki od mastera.Takodje, može se čuti i to da i profesori često znaju pomenuti te fakultete u nekom negativnom kontekstu.
Drugi primjer je škola u Širokom Brijegu, gdje ljudi odu i legalno kupe diplomu bilo koje od srednjih škola..Učenici odu na ispit a dole im pripreme gotove odgovore tako da inspekcija "nema osnova za sumnju"
To za sada prolazi ali pitanje je do kada ce moci tako.Ptice na grani znaju da taj fakultet i tu školu da se zavrse potrebna je izvjesna kolicina novca(par hiljada km)

[Konsultant]

lagani offtopic glede plata
http://www.capital.ba/najvise-zaraduju- ... -novinari/

[Krokodil Behko]

Uprkos krizi, privatni fakulteti, kojih u BiH već ima oko 30, iz godine u godinu postaju dostupni sve većem broju mladih i u našoj zemlji, iako je, naravno, daleko veći broj onih koji sebi ne mogu priuštiti takav studij. Školovanje na privatnim fakultetima u Sarajevu, Mostaru, Travniku, Kiseljaku, Banjoj Luci košta do 11.000 maraka godišnje, dok je cijena na državnim visokoškolskim ustanovama za redove studente 100 KM, vanredne 800 i redovne samofinansirajuće od 1.000 do 1.500 KM.

Lakši i brži put

No, vječito je pitanje pružaju li privatni ili državni fakulteti više prakse i čije su diplome priznatije. Sudeći prema stavovima studenata s državnih fakulteta, studiranje na privatnom fakultetu sinonim je za lakši i brži put do diplome, ali i posla.

Iz Udruženja studenata Pravnog fakulteta u Sarajevu ističu kako je evidentno da se sve veći broj studenata ispisuje s državnih fakulteta i prebacuje na privatne. Smatraju da su državni fakulteti prenatrpani te da su studenti najmanje zadovoljni pripremom za dolazak na tržište rada i kvalitetom praktične nastave.

Ipak, s tim se ne slaže prof. dr. Rifat Škrijelj, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF), koji kaže da se studenti s diplomama završenim na državnim fakultetima zapošljavaju širom svijeta na prestižnim mjestima.

- Ocjena da se s privatnih fakulteta brže zapošljavaju studenti je proizvoljna. Nisam siguran da je to rezultat stvarnog stanja na tržištu rada. Studij na privatnom fakultetu nije nimalo bolji od studiranja na PMF-u. Ovaj fakultet dao je veliki broj doktora i magistara nauka. Bilo bi dobro da se priča o kvalitetnijim diplomama privatnih fakulteta testira na svjetskom tržištu rada, s aspekta priznavanja diploma na regionalnom, evropskom i svjetskom akademskom prostoru - ističe Škrijelj.

Navodi da se privatni fakulteti moraju pomiriti s činjenicom da ljudskim resursima, kada je u pitanju nastavni kadar, niti prostornim, a ni po broju studenata ne mogu komparirati s državnim fakultetima.

Nastavno osoblje


Škrijelj: Priznavanje diploma

- Kad bi se privatnim fakultetima oduzela mogućnost da angažiraju profesore s državnih fakulteta, mnogi od njih bi mogli staviti ključ u vrata. Oni počivaju na davno umirovljenim profesorima s javnih fakulteta, tako da nisu sposobni da rade kao mladi efektivni ljudi. Također, treba se postaviti pitanje koliko profesora, asistenata imaju u stalnom radnom odnosu i kakva je životna dob nastavnog osoblja te koji univerziteti u svijetu priznaju njihove diplome - naglasio je Škrijelj.

S druge strane, za razliku od državnih fakulteta, studirati na privatnim, kako tvrde njihovi osnivači, podrazumijeva vrlo visok nivo znanja koji studenti moraju imati.

Sarajevo School of Science and Technology (SSST) privatni je univerzitet prof. dr. Ejupa Ganića sa sjedištem u Sarajevu i jedan je od najatraktivnijih za naše studente.

- Jedna godina na ovom fakultetu košta 10.000 maraka. Riječ je o dva semestra, a u školovanje je uključeno, osim teorijskog, i praktično znanje. Također, naši studenti učestvuju u raznim projektima na koje Univerzitet aplicira. Naši studenti brže dolaze do posla. Tako je poslije školovanja zaposleno 93 posto studenata. Diplome koju dobivaju s Univerziteta studentima daju veću mogućnost apliciranja za posao ne samo u BiH već i u Evropi - kaže Edib Kafadar, portparol SSST-a, uz tvrdnju da je ovaj fakultet svojim studentima omogućio evropski standard obrazovanja.

I direktor Banja Luka koledža (BLC) Nenad Novaković uvjeren je da su privatni fakulteti budućnost BiH, zbog kvaliteta nastavnog kadra, pristupa u radu sa studentima, obrazovnih profila koji su usklađeni sa svjetskim potrebama tržišta rada.

- Mi imamo problem da resorno ministarstvo određuje kvotu godišnjeg upisa na privatne fakultete, pa se kod nas upiše 250 polaznika godišnje, dok su naši kapaciteti i interesovanje studenata tri puta veći - kaže Novaković.

Inače, na BLC godišnja školarina iznosi 2.300 KM i može se plaćati u 12 mjesečnih rata.

Troškovi studiranja na privatnom fakultetu

Dodiplomski studij - školarina po semestru - 11.000 KM
Postidplomski studij - školarina za jednu godinu studija - 15.000 KM
Doktorski studij - školarina za jednu godinu studija - 17.000 KM
Knjige za diplomski studij, paket knjiga po semestru - 260 KM
Upisni materijal - 46 KM
Troškovi za digitalnu biblioteku - 190 KM
Troškovi osiguranja - 30 KM
Aplikacija za prvu godinu - 150 KM

Troškovi studiranja na državnom fakultetu

Dodiplomski studij - školarina po semestru - 1.200 KM
Postdiplomski studij - školarina za jednu godinu studija - 1.200 KM
Doktorski studij - školarina za jednu godinu studija - 7.000 KM
Knjige po komadu - 30 do 50 KM
Upisni materijal - 30 KM
Troškovi za biblioteku - 5 KM
Troškovi osiguranja - 17 KM
Aplikacija za prvu godinu 3 KM

[gejsha]

Kod nas se biblioteka plaća 40, a ne 5 KM.
I cijene za školarinu i sve ostalo su digli od ove godine u Mostaru..
Što se tiče teme, ja bih se ipak osigurala sa diplomom na državnom fakultetu..

[Krokodil Behko]

Kod nas se biblioteka plaća 40, a ne 5 KM.
I cijene za školarinu i sve ostalo su digli od ove godine u Mostaru..
Što se tiče teme, ja bih se ipak osigurala sa diplomom na državnom fakultetu..

I ja mislim da ti je to sigurnije. U ovim privatnim fakultetima, diploma se začas zaradi.
Nisu tu čista posla. Onaj američki univerzitet u SA, djeluje kao da bi njegove diplome i važile u SAD ali za ove ostale nisam siguran.

[Mister No]

Najbolji je pokazatelj sa kojih fakulteta studenti iz BiH mogu ići vani da magistriraju ili doktoriraju.

Američki univerzitet iz Tuzle nije na tom spisku (ostale privatne školice da ne spominjem), pa i to sve dovoljno govori.

[IM_ex]

Najbolji je pokazatelj sa kojih fakulteta studenti iz BiH mogu ići vani da magistriraju ili doktoriraju.

Najgore je sto ni tom pokazatelju nije za vjerovati tek onako, na rijec. Provjereni fakulteti, cije generacije su potvrdile validnost "date rijeci", njima se tek moze vjerovati. Sve ostalo je rizik.
Drzavni fakultet je zakon.

[Krokodil Behko]

Najbolji je pokazatelj sa kojih fakulteta studenti iz BiH mogu ići vani da magistriraju ili doktoriraju.

Najgore je sto ni tom pokazatelju nije za vjerovati tek onako, na rijec. Provjereni fakulteti, cije generacije su potvrdile validnost "date rijeci", njima se tek moze vjerovati. Sve ostalo je rizik.
Drzavni fakultet je zakon.

Ama nisu ni državni fakulteti nešto priznati vani. Mislim na naše državne fakultete.
Ali bar su priznatu kod nas a za privatne, ne znamo ni kod nas ni vani da li ih iko priznaje.

[Zagorka]

O drzavnim fakultetima mislim da mi je jedan popio krv na slamku,tonu zivaca,i da sam se nekako u tom periodu uvjerila dobro na svojoj kozi,sta znaci mito,veze i ostalo.....
Dabogda im prisjelo...

[Krokodil Behko]

"Treba iskreno voljeti Bosnu i Hercegovinu a ne lagati je. Ako iskreno volimo BiH onda ćemo poštivati struku i znanje", kazao je u intervjuu za Agenciju Fena dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu prof.dr. Željko Šain.

Naime, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu (EFSA), Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli (EFTZ) i Ekonomski fakultet Univerziteta u Zenici (EFZE) su 25. aprila u Sarajevu potpisali sporazum o saradnji radi uspostavljanja i jačanja te saradnje.

Na konstataciju da je vrlo često pitanje da na zavodima i agencijama za zapošljavanje ima puno nezaposlenih ekonomista, te da li je to proizvodnja kadra koji teško pronalazi posao, dekan Šain je rekao da je to izuzetno suptilno pitanje i pitanje koje se jednostrano posmatra, odnosno, objektivno se ne prezentira javnosti.

"Nije mi cilj nijedne sekunde da branim studiranje na bilo kojem dijelu nauke pa i u sferi ekonomije, da se kao školujemo za biro, ali BiH procentualno danas ima najmanji broj studenata u Evropi u odnosu na broj stanovnika. Na dnu smo liste"" kazao je Šain.

Ne proizvodimo kadar za biro

Pojašnjava da broj zaposlenih ljudi nije mjerilo koliko se "proizvodi“ na fakultetima i akademijama, nego koliko je razvijena sredina. Tvrdi da bi bilo manjak ekonomista kao i drugih stručnih kadrova da, Energoinvest, Hidrogradnja, Unis, i nekadašnji sistemi u BiH rade punim kapacitetima te da nije ekonomska kriza i da imamo bolju makroekonomsku politiku.

Naglašava da iz svima nama poznatih razloga nemamo, naprimjer, dva-tri velika projekta koja su bila zacrtana, ali se iz političkih razloga dovoljno brzo ne razvijaju, a "da se ti projekti aktiviraju mi bismo generalno u BiH imali manjak radnika. Morali bismo uvoziti radnike“.

Radi se o projektu koji je svojevremeno započet s ASA Prevent Holdingom pod radnim naslovom "Bosansko goveče“. Taj projekt od strateškog značaja bio je fokusiran na proizvodnju kože za izradu presvlaka za automobile iz koncerna Volkswagen, Audi, BMW. Drugi projekt tiče se elektro-energetskog sektora koji bi omogućio dodatna zapošljavanja, jer takav infrastrukturni projekt tražio bi na hiljade uposlenih.

"Dakle, ne može se govoriti kako mi proizvodimo za biro. Ako bismo uzeli samo jedan segment, pa naprimjer, ako bismo rekli da tražimo samo 10 dobrih stručnjaka iz računovodstva u finansijskom sektoru, tvrdim vam da ih ne bismo mogli naći", kategoričan je Šain.

Ističe da nama tu brojnost na biroima daju nedovoljno kvalificirani i kvalitetni kadrovi koji dolaze s raznih privatnih fakulteta.

"Ako bismo uzeli strukturu nezaposlenih ekonomista na birou, vidjeli bismo da je najveći dio tih ekonomista s diplomama nekih novonastalih fakulteta, a ne s državnih fakulteta. To su oni ljudi koji završavaju ne samo u BiH nego su naši biroi preplavljeni diplomama iz susjednih država, mjesta koja su odnedavno oformili fakultete na kojima se daleko lakše završava studij i na različite načine. Ti kadrovi stvaraju javno mišljenje i brojnost na biroima", rekao je Šain

Politika utječe na struku


Dekan je također postavio pitanje zapošljavanja mladih, i da li se uopće mladim kadrovima koji završe dozvoljava i da rade ili se birokratski ljubomorno čuva svoje radno mjesto, kao i drugi razlozi jer je još preveliki uticaj politike nad strukom.

Zaključio je da bh. fakulteti ne proizvode za biro, "mi proizvodimo za tržište“ koje igrom slučaja još nije prepoznalo sve to. Pohvalio se da na testovima koje kandidati imaju u firmama pred zaposlenje, uglavnom prolaze kandidati sa njihovih fakulteta, jer znanje se ipak više cijeni.


(fena)

[Veca]

...svaka cast,istinu kaze!...sram ih bilo,otjerase iz drzave sve sto je dobro i pametno!

[Dalia]

Ma nigdje veze, danas gdje god se okreneš, svi nešto studiraju, a ovo da ne mogu naći 10 stručnjaka, to je zato jer stručnjake
i ne proizvedu, kad sutra završim svoj fakultet, znat ću malo više nego što moja mati zna što fakulteta vidjela nije očima...

[Maja]

A kako najmanje studenata. Ja u ovo ne vjerujem. Da je rekao najmanje diplomiranih studenata koji rade u svojoj struci povjerovala bih.
Od 10 mladih možda ih dvoje ne studira (ovako kad ja gledam omladinu oko sebe).
Isto tako danas mladi sa sela skoro svi studiraju. Evo u mojom mahali od rata pa na ovamo fakultete je završilo devetero, troje ih studira a samo troje je bez fakulteta

[Dalia]

A kako najmanje studenata. Ja u ovo ne vjerujem. Da je rekao najmanje diplomiranih studenata koji rade u svojoj struci povjerovala bih.
Od 10 mladih možda ih dvoje ne studira (ovako kad ja gledam omladinu oko sebe).
Isto tako danas mladi sa sela skoro svi studiraju. Evo u mojom mahali od rata pa na ovamo fakultete je završilo devetero, troje ih studira a samo troje je bez fakulteta

Ma danas SVI studiraju, nije samo mladi, nego ima i dosta ljudi iznad 30 godina koji upisuju fakultete, a ako i dosad
nije bilo puno diplomiranih, odsad će ih dolaskom Bolonje biti...

[Mister No]

Sarajevo, Tuzla, Mostar i B. Luka su imali i vjerovatno još uvijek imaju, fakultete koji nešto vrijede.
Ove instant škole i fakultete otvorene od Viteza do Orašja a preko Prijedora, Bijeljine i Travnika i studente sa tih ustanova ne bi trebalo miješati sa prethodno navedenim.

[Konsultant]

Kako nemam studenata kada se instant univerziteti ubijaju od posla?

[gejsha]

Ovo nije tačno.. kod nas baš ima i previše studenata, ionako se nemamo gdje zaposliti, a oni kažu da nas nema dovoljno.