Znanje srednjoškolaca Balkana ispod svjetskog prosjeka

[Rockefeller]

Veci je teret roditeljima i drzavi ako je ne skolovsan/ obrazovan ... Sta ces ti sa jednom takvom osobom????( A da je samo jedna osoba u pitanju, nego na hiljade)... Ni fabrike vise ne trebaju radnu snagu, komunalne usluge takoder , su se modernizovale...

Ovo je mit draga ti. Ne vjerujem ovome. U fabrike većinom idu raditi samo oni koji spuste ruke niza se i puste da ih drugi sa koljena na koljeno. To može i obrazovana osoba. Skoro sam čitao kako jedan Beogradjanin sa diplomom advokata radi kao grobar. Bilo na B92.

Škole treba pod hitno privatizovati. To je daleko najbolje riješenje za školski sistem. Čim bi se pojavila konkurencija kvalitet obrazovanja bi značajno skočio.

A inače školski sistem ima niz mana. Već sam o tome govorio.

Luna je to dobro objasnila, mada ja mislim da je to svjetski problem a ne samo naš:

kod nas je drugaciji nacin. u nasim skolama slusas sta nastavnik predaje, zapises i onda naucis to i jos iz knjige i gotovo... mi u skoli nikad nismo ucili kako samo za nesto da pronadjemo rjesenje, nismo ucili kako pric problemu. nikad skoro nisi imo da napravis enki referat i skupis informavije na neku temu. nisi imo zadatak u kojem ti se opise neka situacija i ti treba da nadjes rjesenje situacije ( bez obzira koji je predmet u pitanju)
to je definitivno problem u nasim skolama

+1

Učenicima se stalno treba usadjivati ideja da misle drugačije, da ne prihvataju istine u koje ljudi vjeruju. Mi toliko banalnih stvari nismo uspjeli objasniti naučno da mogu napraviti spisak od makar 100 takvih. I najvažnije što škola treba djetu da da je da razmišlja izvan okvira, izvan kutije bi rekli, jer samo oni te stvari mogu objasniti i malo onih ljudi koji su uspjeli da se otrgnu od tih ustaljenih istina.

[Bla]

Škole treba pod hitno privatizovati. To je daleko najbolje riješenje za školski sistem. Čim bi se pojavila konkurencija kvalitet obrazovanja bi značajno skočio.

Jel' se to ti zajebavaš il' ozbiljno? Pa ovdje je sad svaka kasaba postala univerzitetski grad. A da samo vidiš kakve "kadrove" štancaju. Jadna li nam majka. Nećemo se oporaviti za nekoliko stotina godina, ako i tada.

A što se tiče srednjoškolskog obrazovanja pogledati poučni video (prilog počinje na 13min i 48sec). http://www.federalna.ba/bhs/vijest/76735/04102013
(može se pauzirati pa čekati da se učita, pa tek onda "premotati na odgovarajuću minutažu, ako ti se ne da gledati redom)

[Zagorka]

U nas kad zavrsis srednju i upises fakultet,tek onda vidis koliko malo znas,bez obzira na ocjene i ucenje,to nije jednostavan nastavak skolovanja vec odskocis na nesto gdje se grambas rukama i nogama da povezes materiju,da razumijes do kraja,da polozis ispit......znaci totalno smo nepripremljeni upisivani......ima nesto do slabog ulaganja u skolstvo,do zakrzljalog sistema,do ucenika koji crpe energiju profesorima i onda oni postanu isti prema svakome,ima do roditelja kojima je skolovanje zadnje na sta podsticu djecu......sve skupa rezultat je ovo.....

[Rockefeller]

Škole treba pod hitno privatizovati. To je daleko najbolje riješenje za školski sistem. Čim bi se pojavila konkurencija kvalitet obrazovanja bi značajno skočio.

Jel' se to ti zajebavaš il' ozbiljno? Pa ovdje je sad svaka kasaba postala univerzitetski grad. A da samo vidiš kakve "kadrove" štancaju. Jadna li nam majka. Nećemo se oporaviti za nekoliko stotina godina, ako i tada.

A što se tiče srednjoškolskog obrazovanja pogledati poučni video (prilog počinje na 13min i 48sec). http://www.federalna.ba/bhs/vijest/76735/04102013
(može se pauzirati pa čekati da se učita, pa tek onda "premotati na odgovarajuću minutažu, ako ti se ne da gledati redom)

Pa to što si postavio na linku nije problem privatnog sektora, nego je problem kako bi tome rekli državne inspekcije i tužilaštva.

Ja bih sad kao u odbranu svoje teze trebao da postavim neki link gdje je u nekoj državnoj kompaniji takav haos, kako bih dokazao da korupcija nije ekskluzivna. A istovremeno bih morao potražiti i još jedan link, da dam primjer gdje privatni sektor cvjeta. Mislim... nije teško ali je pomalo besmisleno da to radim kad je očito.

Konkurencija je najbolji način za balansiranje kvaliteta i cijena. Prvi što bi se desilo je to da bi škole izgubile moć rijetkosti, a moć bi dobili kupci, roditelji, koji uostalom i plaćaju školovanje. Onda bi roditelji upisivali svoju djecu tam gdje misle da bi za svoje pare djeca dobila najbolje znanje. Slabe škole bi propale, a dobre opstale.

[laganini]

stari ne vladaju ti ovdi zakonotosti tržišta nego hapni što možeš..njavro ima u zagrebu privatnu ekonomiju i izlazi slab kadar...ali uvik ima onih koji ne mogu upast na državnu ekonomiju i mogu platit..sad da je deset fakulteta ekonomije privatni u zg vjerojatno bi onda saživili te zakonitosti ponude i konkurencije..do toga jad i tuga..

[Bla]

Škole treba pod hitno privatizovati. To je daleko najbolje riješenje za školski sistem. Čim bi se pojavila konkurencija kvalitet obrazovanja bi značajno skočio.

Jel' se to ti zajebavaš il' ozbiljno? Pa ovdje je sad svaka kasaba postala univerzitetski grad. A da samo vidiš kakve "kadrove" štancaju. Jadna li nam majka. Nećemo se oporaviti za nekoliko stotina godina, ako i tada.

A što se tiče srednjoškolskog obrazovanja pogledati poučni video (prilog počinje na 13min i 48sec). http://www.federalna.ba/bhs/vijest/76735/04102013
(može se pauzirati pa čekati da se učita, pa tek onda "premotati na odgovarajuću minutažu, ako ti se ne da gledati redom)

Pa to što si postavio na linku nije problem privatnog sektora, nego je problem kako bi tome rekli državne inspekcije i tužilaštva.

Ja bih sad kao u odbranu svoje teze trebao da postavim neki link gdje je u nekoj državnoj kompaniji takav haos, kako bih dokazao da korupcija nije ekskluzivna. A istovremeno bih morao potražiti i još jedan link, da dam primjer gdje privatni sektor cvjeta. Mislim... nije teško ali je pomalo besmisleno da to radim kad je očito.

Konkurencija je najbolji način za balansiranje kvaliteta i cijena. Prvi što bi se desilo je to da bi škole izgubile moć rijetkosti, a moć bi dobili kupci, roditelji, koji uostalom i plaćaju školovanje. Onda bi roditelji upisivali svoju djecu tam gdje misle da bi za svoje pare djeca dobila najbolje znanje. Slabe škole bi propale, a dobre opstale.

Ja gledam svojim očima a ti tuđim očima iz nekih priručnika o "kako da zaradim prvi milion" i to što pišeš nema veze s realnošću. Uhvatio si se videa jer ti je tako lakše kontrirati, a poenta je u prvom pasusu mog posta. Man' se bajki i otvori oči.

[Krokodil Behko]

Mislim isto što i Bla. Možda u nekim drugim zemljama ali ne i kod nas. Isuviše smo skloni mućkanju da bi privatne škole mogle biti dobre. Već imamo loša iskustva sa privatnim fakultetima.

[Spanac_113]

pusti Rokija, jos je mlad.

najbolje skolstvo u svijetu, po misljenju mnogih, je u Finskoj. pocevsi od osnovne i od stava drzave prema prosvjetarima.


1. Finska djeca kreću u školu tek sa sedam godina.

2. Rijetko dobivaju ispite ili rade zadaće sve dok dobo ne zađu u tinejdžerske godine.

3. Djeca se ne mjere ni na koji način prvih šest godina svoje edukacije.

4. Postoji samo jedan obavezan standardizovan ispit u Finskoj tek kad djeca napune 16 godina.

5. Sva djeca, pametna ili ne, pohađaju i uče u istim razredima.

6. Finska troši oko 30 posto manje po studentu nego SAD.

7. 30 posto djece prima dodatnu pomoć tokom njihovih prvih devet godina školovanja.

8. 66 posto srednjoškolaca odlazi na studij (najviše u Evropi).

9. Razlika između najslabijih i najboljih studenata najmanja je u svijetu.

10. Naučni razredi ograničeni su na 16 učenika kako bi svaki čas mogli raditi praktične eksperimente.

11. 93 posto Finaca završi srednju školu (17.5 posto više nego u SAD-u).

12. 43 posto finskih srednjoškolaca odlaze u strukovne škole.

13. Finski osnovnoškolci imaju ukupno 75 minuta pauze dnevno, dok je prosjek u SAD-u 27 minuta.

14. Učitelji provode samo četiri časa dnevno u razredu, a dva časa sedmično potroše na profesionalno usavršavanje.

15. Finska ima isti broj učitelja kao i New York City, ali daleko manje učenika (600,000 učenika u usporedbi s 1.1 miliona u NYC-u).

16. Školski sistem u potpunosti financira država.

17. Svi profesori moraju imati magisterij koji je u potpunosti subvencioniran.

18. Nacionalni kurikulum sadrži samo osnovne smjernice.

19. Učitelji se biraju iz top 10 posto najboljih studenata.

20. U 2010. godini 6.600 prijava predano je za 660 mjesta za obrazovanje učitelja u osnovnim školama.

21. Prosječna početnička plata finskog učitelja iznosi 29.000 dolara u 2008. (u SAD-u 36.000 dolara)

22. ...dok srednjoškolski učitelji u 15 godina iskustva ostvare 102 posto primanja u odnosu na ostatak svojih kolega sa završenim fakultetom (u SAD-u taj broj je 62 posto).

23. Učitelji se ne plaćaju po uspješnosti.

24. Učitelji imaju isti status u društvu kao doktori i advokati.

25. Međunarodna standardizirana mjerenja u 2001. pokazala su da su finska djeca na vrhu ili vrlo blizu vrhu u prirodnim naukama, čitanju i matematici. (Od tada pa do danas dosljedno i dalje zauzimaju prva ili blizu prvog mjesta).

26. Uprkos svim razlikama između Finske i SAD-a, Finska lako pobjeđuje i zemlje sa sličnom demografijom. (Npr. susjedna Norveška ima stanovništvo slične veličine i homogene kulture kao Finska, a obrazovni sistem sličan SAD-u s kojim dijeli i rezultate na međunarodnim rangiranjima).

Tekst je preuzet sa Danas.hr

[Katja]

Rock ima potpuno pravo da mnoge firme u državnom vlasništvu mogu procvjetati u privatnim rukama ili kad im se uvede konkurencija
ali, Rock, to nije slučaj sa školstvom.

Zašto?
Sać'ti reć'..

Zato što roditelje ne zanima da njihova djeca usvoje nekakvo znanje, već ih zanima da dobiju dobre ocjene.
Na kraju bi privatne škole, što i jest slučaj kod nas, dijelile ocjene šakom i kapom da privuku učenike. Tu bi se ogledala ta konkurencija.
Trebalo bi proći puuuuuuno vremena da dobijemo privatni školski sustav sličan onom engleskom primjerice.

[Lebowski]

Nije ni potrebno za početak da imamo savršeno školstvo i nemoguće je bez para, iskustva. Dovoljno je da imamo par jakih škola/fakulteta za početak ali koji će stvarno proizvoditi stručnjake u nečemu. A ovi privatni fakulteti i škole kao da ne postoje, ne sjećam se da su "proizveli" nekoga.

[Spanac_113]

onda opettreba imat i sire uslove u drzavi. jer badava trenirat i skolovat ljude da bi dobili bolji poso u inozemstvu.

[Lebowski]

Nije džaba ako ti ljudi budu stručnjaci, mognu zarađivati od toga. Neka odu vani, mogu se vratiti, nije rijetkost.

[Rockefeller]

Ja gledam svojim očima a ti tuđim očima iz nekih priručnika o "kako da zaradim prvi milion" i to što pišeš nema veze s realnošću. Uhvatio si se videa jer ti je tako lakše kontrirati, a poenta je u prvom pasusu mog posta. Man' se bajki i otvori oči.

Nije to iz nikakvog priručnika "kako zaraditi prvi milion", ako bi gdje i mogli pronaći šta o tome to bi onda bilo u knjigama o ekonomiji. Da li tržišna utakmica ili monopol? Čiji monopol? Pa očigledno državni.

Šta je realnost o tome neću jer je subjektivno. Ja se ne vodim time šta je trenutno, šta je realano moguće, ja se vodim samo onim šta je najispravnije.

Rock ima potpuno pravo da mnoge firme u državnom vlasništvu mogu procvjetati u privatnim rukama ili kad im se uvede konkurencija
ali, Rock, to nije slučaj sa školstvom.

Zašto?
Sać'ti reć'..

Zato što roditelje ne zanima da njihova djeca usvoje nekakvo znanje, već ih zanima da dobiju dobre ocjene.
Na kraju bi privatne škole, što i jest slučaj kod nas, dijelile ocjene šakom i kapom da privuku učenike. Tu bi se ogledala ta konkurencija.
Trebalo bi proći puuuuuuno vremena da dobijemo privatni školski sustav sličan onom engleskom primjerice.

Napali me titoisti.

Drago mi je da me razumiješ.

Ovo možda i jeste problem, mada ne mislim da bi do toga došlo (a pojasniću). Ono što hoću da kažem je da to ne treba biti razlog da se privatizacija školstva ne uradi, samo bi riješenja trebali malo prilagodjavati.

A mislim da ne bi došlo do toga iz razloga jer se rezultati školovanja tek na kraju poznaju. O tome da li si dobio dovoljno znanja ne bi odlučivale škole nego kompanije.

Nevezano za tvoj post i temu da razjasnimo nešto, jer me se na toj osnovi često proziva. Moj čvrst stav je da ljudi po svaku cijenu moramo čuvati dvije stvari: prva je parlamentarna demokratija i druga je slobodna trgovina. To nema nikakve veze sa "kako zaraditi milione" ima veze samo sa ubjedjenjima.

A moja ubjedjenja mi govore da samo demokratija može dati prava svakom stanovniku ovog svijeta (i imamo još mnooogo na tome da radimo), a samo slobodna trgovina može olakšati život svakog stanovnika ovog svijeta (i imamo još mnoooogo na tome da radimo). I biću najdosadnija osoba na svijetu kad god neki Bosanac spomene da bi Bosni bilo dobro u nekom komunističkom, apsolutističkom uredjenju. Gdje god je monopol, državni, korporacijski, ljudski ja mislim da se to treba uništiti i pretvoriti u slobodnu trgovinu.

[Katja]

Je, al postoji i nešto između te dvije krajnosti, između čvrste ruke države i Laissez faira.

Zdravstvo i školstvo su dvije stvari za koje smatram da nikada ne bi trebale postati privatne.

Društvo u kojem dobro obrazovanje i, slijedom toga, poslove na visokim funkcijama
dobivaju oni koji su bogati a ne oni koji su pametni, vrijedni i sposobni,
ne može biti dobro društvo.

[Nela]

Luna, moram ti reci da sam ja sve to radila u srednjoj skoli sto ti navodis da ne postoji. I stojim iza svoje rijeci da je u to doba, ta skola proizvela dosta kvalitetnog kadra, sto se kasnije dokazalo.
Generalno, veliki problem je sto danas ima dosta nestrucnog kadra, sto se fakulteti nikad brze i lakse nisu zavrsavali, sto nam stele sve vrte. Osnovne skole su se svele na nivo pijace. Roditelji dolaze kod direktora s kesama, ili su komsije pa zbog finih odnosa daj djetetu peticu. U srednjim skolama jos uvijek ima nekog reda, ne poklanjaju se ocjene u tolikoj mjeri.
Ja kad vidim ko sve radi u prosvjeti, pravo se zabrinem za svoje dijete. Navescu samo primjer svojih kolegica, profesorica bosanskog j. Sofokle lik u grckoj tragediji, Tuskin, Evgenije Monjegin, Zija Dizdarevic je zensko, cvjetič itd.
Moja nekadasnja direktorica i njena slavna recenica :"Njiha obadvojica su u bolnici" itd.

[harlekin]

vecu glupost u noslovu dugo nisam procito
balkanski srednjoskolci su geniji primjerice za amere
ma sta srednjoskolci,klinci iz osnovne su nedostizni ucenjaci za njih
mozemo mi pricat kak je kod nas rasulo a kod njih to tako divno uredjeno,
ali je cinjenjica da njih 80%misli da je evropa drzava (gledo ja dokumentarac,haman se upiso jadan od smiha)
nabrajaju drzave i veli evropa
a to gdje se nalazi spanjolska je pitanje za milion dolara
sto veli jedan njihov pametan coek "najpametniji klinci su japanci,a americka pametna djeca su ustvari japanci koji zive u americi"

[Bla]

Aha, bila je i kod nas emisija Vatrene ulice, isto snimali budale... pa izvlači zaključke.
Rezultati su ti koji se pikaju. A rezultati kažu da smo samo rupa koja čak nije više ni na svirali.

[Lebowski]

Ne vidim neku veliku povezanost prosječne dužine školovanja sa stanjem u državama sa spiska.


Bh. građani po obrazovanju najgori u regionu!


Svega 8,3 godine školovali su se, u prosjeku, bh. građani i po ovom kriterijumu BiH zauzima najgoru poziciju u regionu.

Naime, u Nacionalnom izvještaju o humanom razvoju UNDP-a navodi se da su se Slovenci u prosjeku školovali 11,7 godina, Crnogorci 10,5, stanovnici Albanije 10,4 godine, Srbije 10,2, a Hrvatske 9,8 godina.

"Sasvim je jasno da su ukupni postignuti rezultati obrazovanja u BiH niski u odnosu na regiju", ocjenjuju autori spomenutog izvještaja.

Aleksandra Nikolić, profesor na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu, koja je učestvovala u izradi ovog UNDP-ovog izvještaja, podsjeća da smo, za vrijeme proteklog rata u BiH, bili u hibernaciji, koja je, u postratnom periodu, prerasla u poluhibernaciju, u kojoj smo čekali hoće li se promjene dogoditi ili, pak, neće.

"Stalno stojimo u mjestu, dok drugi idu, što znači da zaostajemo za ostalima. U tom kontekstu, porazna je činjenica da je prosječan broj godina školovanja u BiH nešto veći od osam", ocjenjuje Nikolićeva.

Ona kaže da modernizacija zahtijeva da budemo obrazovani, kako bismo bili spremni za ono što dolazi, a što će, moguće je, biti i teže nego što je to slučaj danas.

"Ako ništa drugo, morate da imate bar srednje obrazovanje kako biste znali gdje je suština promjene, te kako u toj promjeni da se uklopite i nađete put koji će vas odvesti u napredak", naglašava Nikolićeva.

Razočaran je spomenutom statistikom i Žarko Kovačević, direktor Srednje škole "Sokolac" iz Sokoca, koji kaže da se iz svega može izvući katastrofalan zaključak.

-Ne može biti krivo naše nasljeđe, ono što se dešavalo prije 70 ili 80 godina, kaže Žarković

"Ne može biti krivo naše nasljeđe, odnosno ono što se dešavalo prije 70 ili 80 godina. Zemlja smo u tranziciji, trebalo bi da prioritet bude na obrazovanju, kako bismo išli naprijed. Prosto ne mogu da vjerujem da je prosjek godina školovanja u BiH tako nizak", naglašava Kovačević, koji je i član Predsjedništva Aktiva direktora srednjih škola RS.

Prema njegovim riječima, obrazovanje je najbitnije za prosperitet svake države, pa i BiH.

"U našoj školi bilo je slučajeva da se djevojčice, njih možda pet, udaju prije nego što su školu završile. Ali, srećom, nastavile su naknadno školovanje", napominje Kovačević.

Žao je i Draganu Gnjatiću, predsjedniku Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, što smo, kada je riječ o prosjeku godina školovanja, na tako niskim granama. On zbog toga poručuje da bi vlast trebalo da povede računa o ovom problemu.

"Imamo one koji nisu uopšte išli u školu. Bar oni do 40 godina bi trebalo da idu u škole za odrasle", kaže Gnjatić.

Inače, iz UNDP-a podsjećaju da UNICEF-ova statistika pokazuje stopu upisa u srednje škole od 89 odsto u BiH (u 2010. godini), ali mnoga od ove djece, koja se upišu u srednju školu, odustanu ili ne maturiraju.

Ističe se da je, na primjer, korištenje računara sve raširenije među mladima u BiH, ali da se ta vještina uči uglavnom u srednjoj školi i nakon nje.

Koliko su se, u prosjeku, školovali građani država u regionu

-Slovenija 11,7
-Crna Gora 10,5
-Albanija 10,4
-Srbija 10,2
-Hrvatska 9,8

[Zagorka]

Je, al postoji i nešto između te dvije krajnosti, između čvrste ruke države i Laissez faira.

Zdravstvo i školstvo su dvije stvari za koje smatram da nikada ne bi trebale postati privatne.

Društvo u kojem dobro obrazovanje i, slijedom toga, poslove na visokim funkcijama
dobivaju oni koji su bogati a ne oni koji su pametni, vrijedni i sposobni,
ne može biti dobro društvo.

Zdravstvo i skolstvo trenutno nam nisu privatni,pa je u banani ozbiljnoj,oboje.
A poslove na visokim f-cijama ne dobivaju pametni ni vrijedni,nego upravo oni koji plate za radno mjesto.(kao i dobru zdravstvenu uslugu).Tako da iz mog ugla,nema ni ovako hajra.

[Krokodil Behko]

Šta ako postoje i drugačije statistike?
Medijima nije za vjerovati. Ove halabukačke vijesti se uvijek najviše čitaju, pa zato.
Ono što znam, jeste da su naši ljudi na tržištu rada u Njemačkoj cjenjeniji od svih ostalih balkanaca pa i istočnih Evropljana općenito. Vjerujem da to ipak ima neke veze i sa obrazovanjem.