Koji predmeti treba da se izučavaju u školama?
Moderator: Krokodil Behko
Re: Koji predmeti treba da se izučavaju u školama?
Kultura dijaloga
"Nećemo ništa razumeti od hoda sveta ako budemo zamišljali da ljudi uvek postupaju pravedno..."
Balada o Bohoreti
Balada o Bohoreti
- Socrates
- Forum [Bot]
- Posts: 44805
- Joined: 09 Jan 2016, 07:50
- Location: . . . . . . . . .
- Been thanked: 2 times
- Status: Offline
Re: Koji predmeti treba da se izučavaju u školama?
Pravopisdr laganini wrote:..sobar znak.
. . . . . . . . .
- greeneyes
- Hadžija
- Posts: 90760
- Joined: 19 Jan 2013, 21:17
- Location: Ispod šljive na sred njive.
- Has thanked: 6125 times
- Been thanked: 6702 times
- Status: Offline
- Heidi
- Forum [Bot]
- Posts: 45896
- Joined: 01 Sep 2011, 22:10
- Location: Kosmicki raspor
- Been thanked: 5 times
- Status: Offline
Re: Koji predmeti treba da se izučavaju u školama?
Covjece ne ljuti se
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.
- greeneyes
- Hadžija
- Posts: 90760
- Joined: 19 Jan 2013, 21:17
- Location: Ispod šljive na sred njive.
- Has thanked: 6125 times
- Been thanked: 6702 times
- Status: Offline
- Hannibal
- Forum [Bot]
- Posts: 64067
- Joined: 03 Sep 2015, 23:23
- Mood:
- Has thanked: 6850 times
- Been thanked: 2189 times
- Status: Offline
- Lavlje_srce
- Alienka
- Posts: 16324
- Joined: 04 May 2012, 11:30
- Has thanked: 3420 times
- Been thanked: 2688 times
- Status: Offline
Re: Koji predmeti treba da se izučavaju u školama?
A u Amsterdamu - zna se.
Potpisujem Nice try.
Potpisujem Nice try.
Memento Mori
It's a good day to be, a good day for me
A good day to see my favorite colors, colors
My sisters and my brothers, they see 'em like no other
All my favorite colors.
Love is a drug and everyone's a junkie.
It's a good day to be, a good day for me
A good day to see my favorite colors, colors
My sisters and my brothers, they see 'em like no other
All my favorite colors.
Love is a drug and everyone's a junkie.
- Mutevelija
- Selonačelnik
- Posts: 86359
- Joined: 28 Nov 2015, 20:04
- Has thanked: 853 times
- Been thanked: 1647 times
- Status: Offline
Re: Koji predmeti treba da se izučavaju u školama?
Tradicija i folklor
Pero la suerte se ensañó contigo
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
- Čupava
- Forum [Bot]
- Posts: 45445
- Joined: 16 Feb 2016, 13:35
- Location: Kad zatvorim oci, budem gdje pozelim...<3
- Been thanked: 8 times
- Status: Offline
Re: Koji predmeti treba da se izučavaju u školama?
Finski se obrazovni sustav već smatra jednim od najboljih na svijetu i redovito se nalazi na ljestvici 10 najuspješnijih, ali finske vlasti ne misle stati samo na tome te i dalje rade na njegovu poboljšanju.
Naime, nedavno su objavili dosta revolucionarnu promjenu obrazovnog sustava – žele ukinuti sve školske predmete iz kurikuluma, pa tako učenici više ne bi pohađali nastavu iz matematike, povijesti, geografije, fizike…
Marjo Kyllonen iz Odjela za obrazovanje u Helsinkiju, ovako objašnjava navedene promjene:
“Postoje škole koje djecu i dalje uče na staromodan način, što je bilo korisno 90-ih, ali potrebe danas nisu iste kao tada i trebamo nešto što će se više uklapati u 21. stoljeće.”
O događajima će učiti kroz razne formate
Zamislili su da umjesto individualnih predmeta učenici o fenomenima i događajima uče kroz interdisciplinarne formate. Na primjer, o Drugom svjetskom ratu učili bi iz perspektive povijesti, geografije i matematike, a kroz kolegij “Working in a Cafe” učenici bi dobili sva potrebna znanja o engleskom jeziku, ekonomiji i komunikacijskim vještinama.
Sami bi birali teme o kojima žele učiti
Ovakav bi se sistem uveo za starije učenike – odnosno za one s navršenih 16 godina, a ideja je takva da učenici dobiju mogućnost sami izabrati temu ili fenomen o kojem žele učiti tako da ih biraju prema vlastitim afinitetima i ambicijama za budućnost, kao i prema vlastitim sposobnostima.
Na taj način ni jedan učenik neće morati učiti kemiju, matematiku ili fiziku te se neprestano pitati “Kad će mi ovo trebati u životu?” – a to se nama, koji baš nismo dobri u prirodnim predmetima, jako često događalo.
Naglasak na grupnom radu
Promijenit će se i tradicionalna komunikacija između učenika i profesora, pa tako učenici više neće sjediti u klupama i u grču čekati hoće li ih profesor prozvati na ploču. Umjesto toga, svi će zajedno raditi u manjim grupama i kroz razgovor rješavati probleme i odgovarati na pitanja.
Profesorima će povećati plaće
U finskom se obrazovnom sustavu već odavno potiče timski rad, pa će se tako promijeniti i način na koji će profesori međusobno surađivati. Odnosno, bit će potrebno puno više suradnje između njih.
Oko 70 posto finskih profesora i profesorica već je započelo s edukacijama i vježbama kako bi se pripremili za novi obrazovni sustav, ali to neće proći nenagrađeno. Naime, profesorima će biti povećane i plaće, a promjene u obrazovnom sustavu trebale bi biti kompletirane do 2020. godine.
Naime, nedavno su objavili dosta revolucionarnu promjenu obrazovnog sustava – žele ukinuti sve školske predmete iz kurikuluma, pa tako učenici više ne bi pohađali nastavu iz matematike, povijesti, geografije, fizike…
Marjo Kyllonen iz Odjela za obrazovanje u Helsinkiju, ovako objašnjava navedene promjene:
“Postoje škole koje djecu i dalje uče na staromodan način, što je bilo korisno 90-ih, ali potrebe danas nisu iste kao tada i trebamo nešto što će se više uklapati u 21. stoljeće.”
O događajima će učiti kroz razne formate
Zamislili su da umjesto individualnih predmeta učenici o fenomenima i događajima uče kroz interdisciplinarne formate. Na primjer, o Drugom svjetskom ratu učili bi iz perspektive povijesti, geografije i matematike, a kroz kolegij “Working in a Cafe” učenici bi dobili sva potrebna znanja o engleskom jeziku, ekonomiji i komunikacijskim vještinama.
Sami bi birali teme o kojima žele učiti
Ovakav bi se sistem uveo za starije učenike – odnosno za one s navršenih 16 godina, a ideja je takva da učenici dobiju mogućnost sami izabrati temu ili fenomen o kojem žele učiti tako da ih biraju prema vlastitim afinitetima i ambicijama za budućnost, kao i prema vlastitim sposobnostima.
Na taj način ni jedan učenik neće morati učiti kemiju, matematiku ili fiziku te se neprestano pitati “Kad će mi ovo trebati u životu?” – a to se nama, koji baš nismo dobri u prirodnim predmetima, jako često događalo.
Naglasak na grupnom radu
Promijenit će se i tradicionalna komunikacija između učenika i profesora, pa tako učenici više neće sjediti u klupama i u grču čekati hoće li ih profesor prozvati na ploču. Umjesto toga, svi će zajedno raditi u manjim grupama i kroz razgovor rješavati probleme i odgovarati na pitanja.
Profesorima će povećati plaće
U finskom se obrazovnom sustavu već odavno potiče timski rad, pa će se tako promijeniti i način na koji će profesori međusobno surađivati. Odnosno, bit će potrebno puno više suradnje između njih.
Oko 70 posto finskih profesora i profesorica već je započelo s edukacijama i vježbama kako bi se pripremili za novi obrazovni sustav, ali to neće proći nenagrađeno. Naime, profesorima će biti povećane i plaće, a promjene u obrazovnom sustavu trebale bi biti kompletirane do 2020. godine.
.
Re: Koji predmeti treba da se izučavaju u školama?
Svidja mi seČupava wrote:Finski se obrazovni sustav već smatra jednim od najboljih na svijetu i redovito se nalazi na ljestvici 10 najuspješnijih, ali finske vlasti ne misle stati samo na tome te i dalje rade na njegovu poboljšanju.
Naime, nedavno su objavili dosta revolucionarnu promjenu obrazovnog sustava – žele ukinuti sve školske predmete iz kurikuluma, pa tako učenici više ne bi pohađali nastavu iz matematike, povijesti, geografije, fizike…
Marjo Kyllonen iz Odjela za obrazovanje u Helsinkiju, ovako objašnjava navedene promjene:
“Postoje škole koje djecu i dalje uče na staromodan način, što je bilo korisno 90-ih, ali potrebe danas nisu iste kao tada i trebamo nešto što će se više uklapati u 21. stoljeće.”
O događajima će učiti kroz razne formate
Zamislili su da umjesto individualnih predmeta učenici o fenomenima i događajima uče kroz interdisciplinarne formate. Na primjer, o Drugom svjetskom ratu učili bi iz perspektive povijesti, geografije i matematike, a kroz kolegij “Working in a Cafe” učenici bi dobili sva potrebna znanja o engleskom jeziku, ekonomiji i komunikacijskim vještinama.
Sami bi birali teme o kojima žele učiti
Ovakav bi se sistem uveo za starije učenike – odnosno za one s navršenih 16 godina, a ideja je takva da učenici dobiju mogućnost sami izabrati temu ili fenomen o kojem žele učiti tako da ih biraju prema vlastitim afinitetima i ambicijama za budućnost, kao i prema vlastitim sposobnostima.
Na taj način ni jedan učenik neće morati učiti kemiju, matematiku ili fiziku te se neprestano pitati “Kad će mi ovo trebati u životu?” – a to se nama, koji baš nismo dobri u prirodnim predmetima, jako često događalo.
Naglasak na grupnom radu
Promijenit će se i tradicionalna komunikacija između učenika i profesora, pa tako učenici više neće sjediti u klupama i u grču čekati hoće li ih profesor prozvati na ploču. Umjesto toga, svi će zajedno raditi u manjim grupama i kroz razgovor rješavati probleme i odgovarati na pitanja.
Profesorima će povećati plaće
U finskom se obrazovnom sustavu već odavno potiče timski rad, pa će se tako promijeniti i način na koji će profesori međusobno surađivati. Odnosno, bit će potrebno puno više suradnje između njih.
Oko 70 posto finskih profesora i profesorica već je započelo s edukacijama i vježbama kako bi se pripremili za novi obrazovni sustav, ali to neće proći nenagrađeno. Naime, profesorima će biti povećane i plaće, a promjene u obrazovnom sustavu trebale bi biti kompletirane do 2020. godine.
Pripremiti ih za život, zanimanje, posao u realnim okvirima.
Jer tko zeli i moze ionako ce znati.
Tko je na silu i pod moranje nabubao hrpu bespotrebnih informacija za prolaznu ocjenu, par dana ili mjeseci, nema vise nista od toga.
Habibti, ya nour el - ain...
- Mutevelija
- Selonačelnik
- Posts: 86359
- Joined: 28 Nov 2015, 20:04
- Has thanked: 853 times
- Been thanked: 1647 times
- Status: Offline
Re: Koji predmeti treba da se izučavaju u školama?
Finski nine bas za Ramazana jest edukativan ali i bezobrazan
Psrdon norveski.
https://m.youtube.com/results?q=norwegi ... ow%20&sm=1
Psrdon norveski.
https://m.youtube.com/results?q=norwegi ... ow%20&sm=1
Pero la suerte se ensañó contigo
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
- Čupava
- Forum [Bot]
- Posts: 45445
- Joined: 16 Feb 2016, 13:35
- Location: Kad zatvorim oci, budem gdje pozelim...<3
- Been thanked: 8 times
- Status: Offline
Re: Koji predmeti treba da se izučavaju u školama?
Ma sigurno...storm wrote:Svidja mi seČupava wrote:Finski se obrazovni sustav već smatra jednim od najboljih na svijetu i redovito se nalazi na ljestvici 10 najuspješnijih, ali finske vlasti ne misle stati samo na tome te i dalje rade na njegovu poboljšanju.
Naime, nedavno su objavili dosta revolucionarnu promjenu obrazovnog sustava – žele ukinuti sve školske predmete iz kurikuluma, pa tako učenici više ne bi pohađali nastavu iz matematike, povijesti, geografije, fizike…
Marjo Kyllonen iz Odjela za obrazovanje u Helsinkiju, ovako objašnjava navedene promjene:
“Postoje škole koje djecu i dalje uče na staromodan način, što je bilo korisno 90-ih, ali potrebe danas nisu iste kao tada i trebamo nešto što će se više uklapati u 21. stoljeće.”
O događajima će učiti kroz razne formate
Zamislili su da umjesto individualnih predmeta učenici o fenomenima i događajima uče kroz interdisciplinarne formate. Na primjer, o Drugom svjetskom ratu učili bi iz perspektive povijesti, geografije i matematike, a kroz kolegij “Working in a Cafe” učenici bi dobili sva potrebna znanja o engleskom jeziku, ekonomiji i komunikacijskim vještinama.
Sami bi birali teme o kojima žele učiti
Ovakav bi se sistem uveo za starije učenike – odnosno za one s navršenih 16 godina, a ideja je takva da učenici dobiju mogućnost sami izabrati temu ili fenomen o kojem žele učiti tako da ih biraju prema vlastitim afinitetima i ambicijama za budućnost, kao i prema vlastitim sposobnostima.
Na taj način ni jedan učenik neće morati učiti kemiju, matematiku ili fiziku te se neprestano pitati “Kad će mi ovo trebati u životu?” – a to se nama, koji baš nismo dobri u prirodnim predmetima, jako često događalo.
Naglasak na grupnom radu
Promijenit će se i tradicionalna komunikacija između učenika i profesora, pa tako učenici više neće sjediti u klupama i u grču čekati hoće li ih profesor prozvati na ploču. Umjesto toga, svi će zajedno raditi u manjim grupama i kroz razgovor rješavati probleme i odgovarati na pitanja.
Profesorima će povećati plaće
U finskom se obrazovnom sustavu već odavno potiče timski rad, pa će se tako promijeniti i način na koji će profesori međusobno surađivati. Odnosno, bit će potrebno puno više suradnje između njih.
Oko 70 posto finskih profesora i profesorica već je započelo s edukacijama i vježbama kako bi se pripremili za novi obrazovni sustav, ali to neće proći nenagrađeno. Naime, profesorima će biti povećane i plaće, a promjene u obrazovnom sustavu trebale bi biti kompletirane do 2020. godine.
Pripremiti ih za život, zanimanje, posao u realnim okvirima.
Jer tko zeli i moze ionako ce znati.
Tko je na silu i pod moranje nabubao hrpu bespotrebnih informacija za prolaznu ocjenu, par dana ili mjeseci, nema vise nista od toga.
Ova djeca u Finskoj sigurno ne kažu:"Kada bi mi se škola zapalila, gasio bih požar benzinom"....
.
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120474
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6992 times
- Been thanked: 7930 times
- Status: Online
Da li tradicionalni predmeti u školama postaju prošlost?
Već skoro dvije decenije Finska ima reputaciju jedne od zemalja s najboljim edukacijskim sistemom u svijetu.
Postizanje visokih akademskih rezultata djece koja ne počinju formalno obrazovanje do sedme godine, imaju kratke školske dane, duge odmore, relativno malo zadaće i nijedan ispit, dugo je fasciniralo obrazovne stručnjake širom svijeta.
Uprkos ovome, Finska smatra da je potrebna ključna promjena u digitalnom dobu kada knjige i učionica nisu više glavni izvor i mjesto dobijanja znanja za učenike.
U augustu 2016. godine svaka finska škola postala je obavezna da podučavanje prilagodi zanimanjima učenika; dopušteno im je da biraju teme koje smatraju bitnima i da na osnovu njih formiraju predmete. Inovativno korištenje tehnologije i izvora izvan škole, kao što su stručnjaci i muzej, ključni je dio ove promjene.
Glavni cilj ovakvog načina učenja poznatog kao 'učenje bazirano na fenomenu' jeste snabdjeti učenike vještinama potrebnim u 21. stoljeću, kazala je Kirsti Lonka, profesorica edukacijske psihologije na Helsinškom univerzitetu.
Među vještinama koje se ističu jeste kritičko mišljenje kako bi se identificirale lažne vijesti i izbjeglo internet zlostavljanje te instaliranje antivirusnog softvera.
"Tradicionalno, učenje je bilo definirano kao lista predmeta i činjenica koje trebate usvojiti, kao što su aritmetika i gramatika. Međutim, kada se radi o stvarnom životu, naš mozak nije podijeljen u discipline, mi razmišljamo na jedan sveobuhvatniji način. Kada je rijč o problemima s kojima se svijet trenutno bori, kao što su globalne krize, migracije, ekonomija ili era laži, našoj djeci zaista nismo ostavili nikakve alate da bi se nosila sa svim ovim", rekla je profesorica Lonka.
Jedna od zanimljivosti iz finskih učionica jeste i to da im učitelji dopuštaju korištenje mobitela, jer smatraju da je to prilika za učenike da nauče posmatrati mobitel kao istraživački alat, a ne tek puko sredstvo komunikacije s prijateljima. Također, u nekim učionicama, umjesto stolica, korištene su lopte za vježbanje.
Prošle godine, kada su vijesti o navali migranata bile na svim svjetskim naslovnicama, jedna finska škola napravila je projekt o temi migracija. Odlučili su se za to, jer učenici nisu imali skoro nikakvog ličnog iskustva s imigrantima. Petnaestogodišnjaci su proveli istraživanje i prikupili mišljenje lokalnog stanovništva o imigrantima, a posjetili su i obližnji imigracijski centar da bi intervjuisali azilante.
No, postoje i kritičari ovakvog sistema obrazovanja. Tako, naprimjer, nastavnik fizike Jussi Tanhuanpaa smatra da ovakvo učenje ne pruža dovoljno osnove za izučavanje nekog predmeta na višem nivou. Također, brine ga i jaz koji bi se mogao pojaviti među više i manje sposobnim učenicima, jaz koji je dosad bio mali.
Drugi brinu da bi se stariji nastavnici, koji ne posjeduju digitalnu pismenost u istoj mjeri kao njihove mlađe kolege, mogli naći u neprilici.
Anneli Rautianien, iz Finske nacionalne agencije za edukaciju, svjesna je izvjesnih teškoća, ali, kako kaže, promjene se unose postepeno i to je olakšavajuća okolnost.
U konačnici, možda je najvažnije mišljenje učenika: "Nije tako dosadno, mnogo je interesantnije i ne umorim se od učenja novih stvari", kaže jedna učenica.
(klix)
Postizanje visokih akademskih rezultata djece koja ne počinju formalno obrazovanje do sedme godine, imaju kratke školske dane, duge odmore, relativno malo zadaće i nijedan ispit, dugo je fasciniralo obrazovne stručnjake širom svijeta.
Uprkos ovome, Finska smatra da je potrebna ključna promjena u digitalnom dobu kada knjige i učionica nisu više glavni izvor i mjesto dobijanja znanja za učenike.
U augustu 2016. godine svaka finska škola postala je obavezna da podučavanje prilagodi zanimanjima učenika; dopušteno im je da biraju teme koje smatraju bitnima i da na osnovu njih formiraju predmete. Inovativno korištenje tehnologije i izvora izvan škole, kao što su stručnjaci i muzej, ključni je dio ove promjene.
Glavni cilj ovakvog načina učenja poznatog kao 'učenje bazirano na fenomenu' jeste snabdjeti učenike vještinama potrebnim u 21. stoljeću, kazala je Kirsti Lonka, profesorica edukacijske psihologije na Helsinškom univerzitetu.
Među vještinama koje se ističu jeste kritičko mišljenje kako bi se identificirale lažne vijesti i izbjeglo internet zlostavljanje te instaliranje antivirusnog softvera.
"Tradicionalno, učenje je bilo definirano kao lista predmeta i činjenica koje trebate usvojiti, kao što su aritmetika i gramatika. Međutim, kada se radi o stvarnom životu, naš mozak nije podijeljen u discipline, mi razmišljamo na jedan sveobuhvatniji način. Kada je rijč o problemima s kojima se svijet trenutno bori, kao što su globalne krize, migracije, ekonomija ili era laži, našoj djeci zaista nismo ostavili nikakve alate da bi se nosila sa svim ovim", rekla je profesorica Lonka.
Jedna od zanimljivosti iz finskih učionica jeste i to da im učitelji dopuštaju korištenje mobitela, jer smatraju da je to prilika za učenike da nauče posmatrati mobitel kao istraživački alat, a ne tek puko sredstvo komunikacije s prijateljima. Također, u nekim učionicama, umjesto stolica, korištene su lopte za vježbanje.
Prošle godine, kada su vijesti o navali migranata bile na svim svjetskim naslovnicama, jedna finska škola napravila je projekt o temi migracija. Odlučili su se za to, jer učenici nisu imali skoro nikakvog ličnog iskustva s imigrantima. Petnaestogodišnjaci su proveli istraživanje i prikupili mišljenje lokalnog stanovništva o imigrantima, a posjetili su i obližnji imigracijski centar da bi intervjuisali azilante.
No, postoje i kritičari ovakvog sistema obrazovanja. Tako, naprimjer, nastavnik fizike Jussi Tanhuanpaa smatra da ovakvo učenje ne pruža dovoljno osnove za izučavanje nekog predmeta na višem nivou. Također, brine ga i jaz koji bi se mogao pojaviti među više i manje sposobnim učenicima, jaz koji je dosad bio mali.
Drugi brinu da bi se stariji nastavnici, koji ne posjeduju digitalnu pismenost u istoj mjeri kao njihove mlađe kolege, mogli naći u neprilici.
Anneli Rautianien, iz Finske nacionalne agencije za edukaciju, svjesna je izvjesnih teškoća, ali, kako kaže, promjene se unose postepeno i to je olakšavajuća okolnost.
U konačnici, možda je najvažnije mišljenje učenika: "Nije tako dosadno, mnogo je interesantnije i ne umorim se od učenja novih stvari", kaže jedna učenica.
(klix)
online
- srculence7
- Forum [Bot]
- Posts: 18144
- Joined: 31 Mar 2016, 03:35
- Location: iza zatvorenih vrata
- Has thanked: 3747 times
- Been thanked: 3707 times
- Status: Offline
Re: Da li tradicionalni predmeti u školama postaju prošlost?
E pitanje je koliko deca na mlađem uzrastu mogu da iskažu svoja prava interesovanja, a nekada se ona vremenom i promene. Trebalo bi im ponuditi da istražuju različite oblasti a onda ih usmeravati prema preferencijama i talentu, to bi nekako idealno bilo
Ne diraj me ako se ne razumeš u mene, pokvarićeš nešto.
Re: Da li tradicionalni predmeti u školama postaju prošlost?
Na svim natjecanjima znanja, primjene istoga, su prvi ili u grupi vodecih...dovoljno
Kriticari spominju jaz izmedju sposobnih i nesposibnih...a sto je to drukcije u zivotu?
Gdje to pise sa moraju pridrzavati tih glupih socijalistickih uravnilovki?
Skola kao priprema za zivot i zanimanje, a ne bubanje nekih programa koji se vec stotinama godina nisu mijenjali. I jos najvaznije, svijest o permanentnom obrazovanju i usavrsavanju u struci.
Kriticari spominju jaz izmedju sposobnih i nesposibnih...a sto je to drukcije u zivotu?
Gdje to pise sa moraju pridrzavati tih glupih socijalistickih uravnilovki?
Skola kao priprema za zivot i zanimanje, a ne bubanje nekih programa koji se vec stotinama godina nisu mijenjali. I jos najvaznije, svijest o permanentnom obrazovanju i usavrsavanju u struci.
Habibti, ya nour el - ain...
- Mutevelija
- Selonačelnik
- Posts: 86359
- Joined: 28 Nov 2015, 20:04
- Has thanked: 853 times
- Been thanked: 1647 times
- Status: Offline
Re: Da li tradicionalni predmeti u školama postaju prošlost?
Prvo kapitalizam svrgnuti.
Pero la suerte se ensañó contigo
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
Re: Da li tradicionalni predmeti u školama postaju prošlost?
Možda negdje daleko postaju prošlost,kod nas se duboko ukopavaju.
"Nećemo ništa razumeti od hoda sveta ako budemo zamišljali da ljudi uvek postupaju pravedno..."
Balada o Bohoreti
Balada o Bohoreti
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 26 guests