Solarna energija: nove ideje i projekti
Moderator: Krokodil Behko
-
- Inventar foruma
- Posts: 8390
- Joined: 09 Oct 2013, 18:58
- Location: post iskljucenje
- Status: Offline
- Bla
- i dva polipa
- Posts: 75774
- Joined: 30 Aug 2013, 14:21
- Location: Rodna grudva
- Mood:
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 34 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Solarna energija: nove ideje i projekti
Haj recimo da prosječno domaćinstvo troši nekih 50KM mjesečno na struju. Od toga 20-ak procenata ide na zagrijavanje vode. S tim da se sa brojem ukućana taj procenat dodatno povećava. To je nekih 120KM godišnje na zagrijavanje vode. Solarni kolektori se kreću u rangu od nekoliko stotina do oko milje KMica zavisno od izvedbe. Same cijevi su cjenovno takva sitnica da ih se može ignorisati.Krokodil Behko wrote:Ok, evo ja spadam među te neinformisane, a kuću imam.I da zaključim još jednim pasusom ovaj post. Neko je pomenuo grijanje tople vode ili dogrijavanje prostorija uz pomoć solarnih kolektora. E to je prava stvar i ukratko ću samo reći, da je neinformisana budala svako ko to ne instalira a ima mogućnost da instalira (npr. ima vlastitu kuću). Jer taj vid korištenja sunčeve energije tako brzo vraća uloženo i poslije toga ostvaruje tako značajne uštede da je totalni idiotluk imati mogućnost a ne instalirati kolektore.
De ti meni konkretno reci đe, šta, kako, ščime?
Gdje se kupe ti kolektori, pošto su? Mogul ja to sam postaviti, ili mi trebaju majstori?
Kontam, tu se samo neka vode grije, a ne pravi se struja?
E sad, ako se mora nabaviti kombinovani bojler (tj. ako isti ne postoji već u domaćinstvu) onda se sama investicija dodatno podiže ali i rok njene isplate, ali s druge strane, ako već postoji etažno grijanje gdje bi se kolektor upotrijebio i za predzagrijavanje sistema, onda drastično opada i vrijeme otplate a povećava rentabilnost sistema jer pored potrošnje el. energije štedi se i na energiji za zagrijavanje prostora, bila ona na čvrsto gorivo, plin, struju... nebitno. Dalje, može se dodatno uštediti tako što se umjesto hladne, ta unaprijed zagrijana voda priključi na dovode za veš mašinu ili mašinu za pranje suđa, tako da će te sprave trošiti manje energije da dogriju samu vodu na svoju radnu temperaturu (za pranje).
Neko će reći da je to prevelika investicija, a s druge strane ljudi plaćaju mobilne telefone po milju i više KM koji ne donose apsolutno nikakvu dobit.
Ima više faktora koji utiču na brzinu otplate, tj. na period do kojeg će sistem sam sebe otplaćivati te nakon kojeg će početi da generiše pozitivni bilans, tj. uštedu u domaćinstvu kao što sam ih i pomenuo, a zavisno od postojećeg stanja u domaćinstvu.
Koja god kombinacija da je u pitanju, bilo samo zagrijavanje vode a bilo i u kombinaciji sa dogrijavanjem prostorija, svako sebi zavisno od svoje potrošnje može iskalkulisati period potreban da se to desi, pa čak i u nedostatku sredstava podići kredit koji će maltene sam sistem otplaćivati svojom momentalnom uštedom. A nakon tog perioda se svakako dolazi u plus. Tako da je prilično nelogično biti u mogućnosti, znati za to, a ne uraditi.
Što se tiče konkretne ponude u BiH, kao referenca se može uzeti nešto što se vrti po PIK-u http://www.pik.ba/?trazilica=solarni+ko ... =0&id=&id=
U vogošći imaš firmu Elektro Test s kojima se može informisati oko detalja i kalkulacija za konkretan slučaj. http://elektro-test.ba/
A ima takvih firmi i pojedinaca koji se bave instalacijama širom BiH. Moguće je napraviti određene pa i znatne uštede po metodu uradi sam.
Širom svijeta ljudi sami prave kolektore od priručnih sredstava ili materijala zbavljenih za male pare po otpadima i sl., nije to nikakva mudrolija, a raznih skica, šema i videa pun klinac po Internetu.
Da dodam, u nekim dijelovima svijeta jednostavno ne možeš dobiti ni dozvolu za izgradnju vlastitog stambenog objekta ako plan ne uključuje postavljanje kolektora. Isti su jednostavno pod moranje.
I dodatno, za one zeleno nastrojene, ne utiče samo na kućni budžet nego smanjuje i footprint objekta vezan za globalno zagrijavanje. Kako god, win-win situacija.
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:
:
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120403
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6970 times
- Been thanked: 7897 times
- Status: Offline
Re: Solarna energija: nove ideje i projekti
Dobro, hvala, akceptirao sam sve.
Eh sad, čini mi se da nije dotaknuto ono glavno, a to je prikupljanje sunčeve energije u zimskom periodu. Zbog zagrijavanja prostorija, ja bih to i radio. Npr, ove sam godine, potrošio oko 600 maraka za ogrijev, a to baš i nije malo. Ako na to dodamo i zagrijavanje vode, brzo dolazimo do toga, da bi se investicija, po tvojoj interpretaciji, isplatila za nekih cirka 18 mjeseci, eventualno dvije godine. Nije tako loše ali pogledah taj link na Piku i malo se iznenadih. Na jednom nema nikakvih detalja, a na drugom, prodaju samo kolektor za 951 KM. Ima dole ispod u pojašnjenjima i za tu bateriju i za neki bojler ali to po svemu sudeći, nije uračunato u cijenu.
Može biti da bi me to sve došlo i više od 2000 maraka. Eh sad, neće ići bez radijatora Rebro po rebro i toga će se nakupiti bar 300-400 maraka. Trebaju mi majstori, jer to ipak neću znati sam postaviti.
Šta je kombinovani bojler?
Imam već više od 12 godina u podrumu jedan bojler "Siemens", koji mi služi za skupljanje prašine, inače je haos moćan i dobro urađen. Nisam ga postavljao jer jbg, ima samo dvije kuke, a grdosija. Haj postavi ga u ciglu ako smiješ On ima oko 100 litara. Zamisli silu od 100 litara, plus njegova težina i to u visećem stanju. To može samo u beton.
Eh sad, čini mi se da nije dotaknuto ono glavno, a to je prikupljanje sunčeve energije u zimskom periodu. Zbog zagrijavanja prostorija, ja bih to i radio. Npr, ove sam godine, potrošio oko 600 maraka za ogrijev, a to baš i nije malo. Ako na to dodamo i zagrijavanje vode, brzo dolazimo do toga, da bi se investicija, po tvojoj interpretaciji, isplatila za nekih cirka 18 mjeseci, eventualno dvije godine. Nije tako loše ali pogledah taj link na Piku i malo se iznenadih. Na jednom nema nikakvih detalja, a na drugom, prodaju samo kolektor za 951 KM. Ima dole ispod u pojašnjenjima i za tu bateriju i za neki bojler ali to po svemu sudeći, nije uračunato u cijenu.
Može biti da bi me to sve došlo i više od 2000 maraka. Eh sad, neće ići bez radijatora Rebro po rebro i toga će se nakupiti bar 300-400 maraka. Trebaju mi majstori, jer to ipak neću znati sam postaviti.
Šta je kombinovani bojler?
Imam već više od 12 godina u podrumu jedan bojler "Siemens", koji mi služi za skupljanje prašine, inače je haos moćan i dobro urađen. Nisam ga postavljao jer jbg, ima samo dvije kuke, a grdosija. Haj postavi ga u ciglu ako smiješ On ima oko 100 litara. Zamisli silu od 100 litara, plus njegova težina i to u visećem stanju. To može samo u beton.
online
Re: Solarna energija: nove ideje i projekti
Kombinovan je vjerovatno u smislu da može biti na elektriku ili na sistem za centralno grijanje
Najzaslužniji za slobodu naše zemlje su danas bez posla, gladni i žedni!
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM
- Bla
- i dva polipa
- Posts: 75774
- Joined: 30 Aug 2013, 14:21
- Location: Rodna grudva
- Mood:
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 34 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Solarna energija: nove ideje i projekti
Ne znam Behko kako uspiješ uvijek ubosti nešto što ne treba (kakva baterija, ne treba baterija, osim eventualno ako ne misliš pumpu backupovati istom). Ne možeš bazirati kompletno grijanje na kolektorima. On funkcioniše kad je sunčan dan i u tom slučaju ti pomaže na taj način što dodatno zagrijava tečnost u sistemu za grijanje, tako da trošiš manje energenata kojima isti inače zagrijavaš.
Kombinovani bojler je kao klasični bojler koji ima jednu dodatnu spiralu, koristi se često u etažnim grijanjima npr. kao što je ono Narodno grijanje. Radi npr. kao i obični bojler na struju, ima grijač u sebi, a ta dodatna spirala je uvezana sa sistemom etažnog grijanja tako da pustiš da kroz bojler tj. kroz tu dodatnu spiralu cirkuliše tečnost iz etažnog grijanja te kao nus proizvod svog grijanja imaš u grejnoj sezoni toplu vodu bez da moraš istu posebno grijati el. energijom. (Što je ukratko Mrki rekao u prethodnom postu).
Kombinovani bojler je kao klasični bojler koji ima jednu dodatnu spiralu, koristi se često u etažnim grijanjima npr. kao što je ono Narodno grijanje. Radi npr. kao i obični bojler na struju, ima grijač u sebi, a ta dodatna spirala je uvezana sa sistemom etažnog grijanja tako da pustiš da kroz bojler tj. kroz tu dodatnu spiralu cirkuliše tečnost iz etažnog grijanja te kao nus proizvod svog grijanja imaš u grejnoj sezoni toplu vodu bez da moraš istu posebno grijati el. energijom. (Što je ukratko Mrki rekao u prethodnom postu).
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:
:
Re: Solarna energija: nove ideje i projekti
Baterije se ugradjuju, pod obavezno. I jesu ekstra trosak, sem kad kupujes cijeli sistem. Ne trebas brinuti za zimski period, sve dok ti je sistem ugradjen pravilno (suncana orijentacija). Baterije ce da akumuliraju energiju za dane kad ti sistem ne proizvodi energiju (bez sunca). Combo system je sitem "prodaje" ekstra power elektricnoj mrezi, koju onda oni tebi supply kad ti treba. Isto vrijedi i za grijanje vode, tj. power neophodnu za isto.Krokodil Behko wrote: Ima dole ispod u pojašnjenjima i za tu bateriju i za neki bojler ali to po svemu sudeći, nije uračunato u cijenu.
Evo primjera. Ima ako zelis da nadjes i specijalne baterije koje se koriste samo za zagrijavanje vode. Najpametniji potez je uzeti u obzir grijanje vode kao prioritet, pri kalkulaciji sistema. I kupiti takav sistem u startu. Jedino tako mozes najoptimalnije opravdati cijenu.
http://www.wholesalesolar.com/batteries.html
D.I.L.L.I.G.A.F.
btw. U ovom ruznom svijetu imam noge za 10 :D
btw. U ovom ruznom svijetu imam noge za 10 :D
- Bla
- i dva polipa
- Posts: 75774
- Joined: 30 Aug 2013, 14:21
- Location: Rodna grudva
- Mood:
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 34 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Solarna energija: nove ideje i projekti
Da izvineš, pričaš o žabama a mi o babama. Kakve veze imaju baterije sa solarnim kolektorima za zagrijavanje tečnosti?
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:
:
Re: Solarna energija: nove ideje i projekti
Bla wrote:Da izvineš, pričaš o žabama a mi o babama. Kakve veze imaju baterije sa solarnim kolektorima za zagrijavanje tečnosti?
Sistem o kom ti pricas je zastario, i koristen prije nego sto su se poceli proizvoditi aktualni sistemi koji se razlikuju od "solar electric water heaters". Sta sam objasnila Behku je kompletan sistem koji proizvodi power, ukljucujuci water heater pump ali ne iskljucivo samo water heating. Puno je ekonomicnije da se ugradi kompletan sistem, sa water and heat exchanger, jer je to jedini nacin da opravda trosak. A isti sitem koristi baterije kao storage, iako i u zimskom periodu proizvodi energiju. Storage se aktivira u danima kad je nivo energije mali, ili nedostupan. Najskuplji dio cijelog sistema jeste baterija, i tu ne mislim na mali kapacitet.
Ugradila sam takav sistem klijentima, i imaju 80% potreba energije pokriveno. NJime pokrivaju water heating, sve uredjaje u kuci, ukljucujuci heat exchanger za geothermal pump, koja opet vodi racuna o 100% potreba za grijanje i hladjenje.
D.I.L.L.I.G.A.F.
btw. U ovom ruznom svijetu imam noge za 10 :D
btw. U ovom ruznom svijetu imam noge za 10 :D
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120403
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6970 times
- Been thanked: 7897 times
- Status: Offline
Re: Solarna energija: nove ideje i projekti
Mislim da bi mi trebalo minimum deset godina da otplatim investiciju, ako nemam tu bateriju.
Eh sad, kako vidim ovo oko cijena, ako naručim bateriju i ostale hepeke, bit ću "pokriven" sa energijom ali rok otplate će zato biti isti, ali nešto malo veći
Odnosno, ono što uštedim sa kompletnim sistemom, ide za otplatu, pa se tako sve svodi na isto.
Eh sad, kako vidim ovo oko cijena, ako naručim bateriju i ostale hepeke, bit ću "pokriven" sa energijom ali rok otplate će zato biti isti, ali nešto malo veći
Odnosno, ono što uštedim sa kompletnim sistemom, ide za otplatu, pa se tako sve svodi na isto.
online
Re: Solarna energija: nove ideje i projekti
Evo koliko nam prostora treba da bi solarna energija snabdjela cijeli svijet strujom
U 2009. godini u svijetu je ukupno potrošeno 20.279.640 GWh. Sunce proizvede više energije u samo jednom satu.
Naravno, izazov je u prikupljanju Sunčeve energije i njenom pretvaranju u električnu energiju putem solarnih ploča.
Koliko prostora nam treba da bismo cijeli svijet snabdjeli električnom energijom proizvedenom od Sunca?
Na fotografiji možete vidjeti koliko područje bi trebalo biti pokriveno solarnim pločama kako bi se električnom energijom snabdjela Njemačka (D), Evropska unija (EU-25) i svijet (Welt).
U 2009. godini u svijetu je ukupno potrošeno 20.279.640 GWh. Sunce proizvede više energije u samo jednom satu.
Naravno, izazov je u prikupljanju Sunčeve energije i njenom pretvaranju u električnu energiju putem solarnih ploča.
Koliko prostora nam treba da bismo cijeli svijet snabdjeli električnom energijom proizvedenom od Sunca?
Na fotografiji možete vidjeti koliko područje bi trebalo biti pokriveno solarnim pločama kako bi se električnom energijom snabdjela Njemačka (D), Evropska unija (EU-25) i svijet (Welt).
Ostavljam profil na forumu u amanet dobrim ljudima
USERNAME: Lebowski
PASSWORD: 123456
Dobri ljudi, uđite i promijenite šifru i riješite se kjafira.
USERNAME: Lebowski
PASSWORD: 123456
Dobri ljudi, uđite i promijenite šifru i riješite se kjafira.
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120403
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6970 times
- Been thanked: 7897 times
- Status: Offline
Solarna elektrana za cijeli svijet bila bi ovolika
U vrijeme kada naučnici upozoravaju na opasnosti od globalnog zagrijavanja sve više zemalja ulaže novac u solarnu elektrane.
Iako solarne elektrane zauzimaju veliki prostor i relativno su skupe, u odnosu na druge elektrane, vremenom se isplate jer koriste besplatnu i obnovljivu energiju – sunčevu svjetlost, a ne proizvode nikakvo zagađenje.
Prosječna potrošnja kompletnog svijeta u 2009. godini bila je 20.279.640 GwH (gigavati na sat).
Slika iznad prikazuje koliko bi trebala biti velika jedna solarna elektrana koja bi zadovoljavala sve porebne svijeta, a bila bi locirana u Sahari.
Svakako, izgradnja jedne „mega elektrane“ ne bi bila praktična, ali ovakve ilustracije pokazuju da se u solarnu energiju isplati ulagati.
Najmanji kvadratić označava površinu solarne elektrane dovoljne za napajanje Njemačke, kvadratić „EU-25“ označava potrebe Evropske unije, dok najveći predstavlja potrebe cijelog svijeta.
Iako solarne elektrane zauzimaju veliki prostor i relativno su skupe, u odnosu na druge elektrane, vremenom se isplate jer koriste besplatnu i obnovljivu energiju – sunčevu svjetlost, a ne proizvode nikakvo zagađenje.
Prosječna potrošnja kompletnog svijeta u 2009. godini bila je 20.279.640 GwH (gigavati na sat).
Slika iznad prikazuje koliko bi trebala biti velika jedna solarna elektrana koja bi zadovoljavala sve porebne svijeta, a bila bi locirana u Sahari.
Svakako, izgradnja jedne „mega elektrane“ ne bi bila praktična, ali ovakve ilustracije pokazuju da se u solarnu energiju isplati ulagati.
Najmanji kvadratić označava površinu solarne elektrane dovoljne za napajanje Njemačke, kvadratić „EU-25“ označava potrebe Evropske unije, dok najveći predstavlja potrebe cijelog svijeta.
online
- Bla
- i dva polipa
- Posts: 75774
- Joined: 30 Aug 2013, 14:21
- Location: Rodna grudva
- Mood:
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 34 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Solarna elektrana za cijeli svijet bila bi ovolika
Kao i obično, nadrinovinar je izvukao nešto iz konteksta i natrabunjao pričicu za malu djecu.
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:
:
- Maja
- Administrator
- Posts: 119644
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5644 times
- Been thanked: 12150 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Solarna elektrana za cijeli svijet bila bi ovolika
Behko ubuduće šalji prvo vijesti Blau na pp da vidi jesu li OK ili glupe i izmišljene
Re: Solarna elektrana za cijeli svijet bila bi ovolika
A gdje su samo gubitci prilikom prijenosa...
Habibti, ya nour el - ain...
- Bla
- i dva polipa
- Posts: 75774
- Joined: 30 Aug 2013, 14:21
- Location: Rodna grudva
- Mood:
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 34 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Solarna elektrana za cijeli svijet bila bi ovolika
Pa nije sve što se napiše automatski vijest. ccc
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:
:
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120403
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6970 times
- Been thanked: 7897 times
- Status: Offline
Re: Solarna elektrana za cijeli svijet bila bi ovolika
Ma jook... meni je duša kad on dođe, pa u stilu likova sa balkona (muppet show)
omalovaži moje vijesti dana
omalovaži moje vijesti dana
online
- Bla
- i dva polipa
- Posts: 75774
- Joined: 30 Aug 2013, 14:21
- Location: Rodna grudva
- Mood:
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 34 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Solarna elektrana za cijeli svijet bila bi ovolika
Pa kad ti vijest zvuči otprilike ovako:
Kao da si objavio da se papa Ivan Pavao 2 malo prehladio (iako je umro 2005.)
Jer i ta slika Sahare je iz studije iz 2005. godine također, i ne predstavlja nikakvu, da citiram: "a bila bi locirana u Sahari" centralu, nego samo omjer koji je tada dotična diplomantica Nadine May procijenila.
Od tada prošlo 10 godina i štošta se promijenilo i u potrošnji i u PV tehnologiji.
Uostalom, evo ti original
http://www.dlr.de/tt/Portaldata/41/Reso ... ission.pdf
Kao da si objavio da se papa Ivan Pavao 2 malo prehladio (iako je umro 2005.)
Jer i ta slika Sahare je iz studije iz 2005. godine također, i ne predstavlja nikakvu, da citiram: "a bila bi locirana u Sahari" centralu, nego samo omjer koji je tada dotična diplomantica Nadine May procijenila.
Od tada prošlo 10 godina i štošta se promijenilo i u potrošnji i u PV tehnologiji.
Uostalom, evo ti original
http://www.dlr.de/tt/Portaldata/41/Reso ... ission.pdf
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:
:
Re: Solarna elektrana za cijeli svijet bila bi ovolika
Kad nebi bilo ovakvi o cemu bi mi palamudili?Bla wrote:Kao i obično, nadrinovinar je izvukao nešto iz konteksta i natrabunjao pričicu za malu djecu.
- Terasa svjesti
- Inventar foruma
- Posts: 6580
- Joined: 08 Mar 2015, 15:23
- Location: Big nothing
- Status: Offline
Obnovljivi izvori energije
Obnovljive izvore energije možemo podijeliti u dvije glavne kategorije: tradicionalne obnovljive izvore energije poput biomase i velikih hidroelektrana, te na takozvane "nove obnovljive izvore energije" poput energije Sunca, energije vjetra, geotermalne energije itd. Iz obnovljivih izvora energije dobiva se 18% ukupne svjetske energije , ali je većina od toga energija dobivena tradicionalnim iskorištavanjem biomase za kuhanje i grijanje - 13 od 18%. Od velikih hidroelektrana dobiva se dodatnih tri posto energije. Prema tome, kad izuzmemo tradicionalne obnovljive izvore energije jednostavno je uračunati da takozvani "novi izvori energije" proizvode samo 2,4% ukupne svjetske energije. 1,3% otpada na instalacije za grijanje vode, 0,8% na proizvodnju električne energije i 0,3% na biogoriva. Taj udio u budućnosti treba znatno povećati jer neobnovljivih izvora energije ima sve manje, a i njihov štetni utjecaj sve je izraženiji u zadnjih nekoliko desetljeća. Sunce isporučuje Zemlji 15 tisuća puta više energije nego što čovječanstvo u sadašnjoj fazi uspijeva potrošiti, ali usprkos tome neki ljudi na Zemlji se smrzavaju. Iz toga se vidi da se obnovljivi izvori mogu i moraju početi bolje iskorištavati i da ne trebamo brinuti za energiju nakon fosilnih goriva. Razvoj obnovljivih izvora energije (osobito od vjetra, vode, suncai biomase) važan je zbog nekoliko razloga:
obnovljivi izvori energije imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu. Smanjenje emisije CO2 u atmosferu je politika Europske unije, pa se može očekivati da će i Hrvatska morati prihvatiti tu politiku.
povećanje udjela obnovljivih izvora energije povećava energetsku održivost sustava. Također pomaže u poboljšavanju sigurnosti dostave energije na način da smanjuje ovisnost o uvozu energetskih sirovina i električne energije.
očekuje se da će obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni konvencionalnim izvorima energije u srednjem do dugom razdoblju.
Nekoliko tehnologija, osobito energija vjetra, male hidrocentrale, energija iz biomase i sunčeva energija, su ekonomski konkurentne. Ostale tehnologije su ovisne o potražnji na tržištu da bi postale ekonomski isplative u odnosu na klasične izvore energije. Proces prihvaćanja novih tehnologija vrlo je spor i uvijek izgleda kao da nam izmiče za samo malo. Glavni problem za instalaciju novih postrojenja je početna cijena. To diže cijenu dobivene energije u prvih nekoliko godina na razinu potpune neisplativosti u odnosu na ostale komercijalno dostupne izvore energije. Veliki udio u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora rezultat je ekološke osviještenosti stanovništva, koje usprkos početnoj ekonomskoj neisplativosti instalira postrojenja za proizvodnju "čiste" energije. Europska zajednica ima strategiju udvostručavanja upotrebe obnovljivih izvora energije .
Taj plan sadrži niz mjera kojima bi se potaknule privatne investicije u objekte za pretvorbu obnovljivih izvora energije u iskoristivu energiju (najvećim djelom u električnu energiju). Dodatno, države Europske unije (EU) zadale su si još jedan ambiciozan cilj da povećaju udio obnovljivih izvora energije 20% cjelokupne potrošnje energije u EU do 2020 godine. Zbog trenutne financijske krize u kojoj su se našle najveće države u Europskoj uniji, vjerojatno je da plan neće biti proveden u potpunosti.Najzanimljiviji obnovljivi izvori energije (energija vjetra, energija Sunca, energija vode i bioenergija) objašnjeni su na posebnim stranicama. Sunčeva radijacija glavni je pokretač većine obnovljivih izvora energije, ali ima i nekoliko izvora koji ne potječu od nje. To su geotermalna energija i energija koju možemo dobiti od plime i oseke.
Svi o ovome pričamo, rade se studije, upozorava se na potrebu većeg udjela ovako dobivene energije u ukupno proizvedenoj energiji na svijetu ali je učinaka malo. Pomaci su gotovo zanemarivi ... ili mi se to samo čini?Gdje je problem?
Mala iskoristivost?Nemogućnost skladištenja energije?Jaki naftni i drugi lobiji?
obnovljivi izvori energije imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu. Smanjenje emisije CO2 u atmosferu je politika Europske unije, pa se može očekivati da će i Hrvatska morati prihvatiti tu politiku.
povećanje udjela obnovljivih izvora energije povećava energetsku održivost sustava. Također pomaže u poboljšavanju sigurnosti dostave energije na način da smanjuje ovisnost o uvozu energetskih sirovina i električne energije.
očekuje se da će obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni konvencionalnim izvorima energije u srednjem do dugom razdoblju.
Nekoliko tehnologija, osobito energija vjetra, male hidrocentrale, energija iz biomase i sunčeva energija, su ekonomski konkurentne. Ostale tehnologije su ovisne o potražnji na tržištu da bi postale ekonomski isplative u odnosu na klasične izvore energije. Proces prihvaćanja novih tehnologija vrlo je spor i uvijek izgleda kao da nam izmiče za samo malo. Glavni problem za instalaciju novih postrojenja je početna cijena. To diže cijenu dobivene energije u prvih nekoliko godina na razinu potpune neisplativosti u odnosu na ostale komercijalno dostupne izvore energije. Veliki udio u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora rezultat je ekološke osviještenosti stanovništva, koje usprkos početnoj ekonomskoj neisplativosti instalira postrojenja za proizvodnju "čiste" energije. Europska zajednica ima strategiju udvostručavanja upotrebe obnovljivih izvora energije .
Taj plan sadrži niz mjera kojima bi se potaknule privatne investicije u objekte za pretvorbu obnovljivih izvora energije u iskoristivu energiju (najvećim djelom u električnu energiju). Dodatno, države Europske unije (EU) zadale su si još jedan ambiciozan cilj da povećaju udio obnovljivih izvora energije 20% cjelokupne potrošnje energije u EU do 2020 godine. Zbog trenutne financijske krize u kojoj su se našle najveće države u Europskoj uniji, vjerojatno je da plan neće biti proveden u potpunosti.Najzanimljiviji obnovljivi izvori energije (energija vjetra, energija Sunca, energija vode i bioenergija) objašnjeni su na posebnim stranicama. Sunčeva radijacija glavni je pokretač većine obnovljivih izvora energije, ali ima i nekoliko izvora koji ne potječu od nje. To su geotermalna energija i energija koju možemo dobiti od plime i oseke.
Svi o ovome pričamo, rade se studije, upozorava se na potrebu većeg udjela ovako dobivene energije u ukupno proizvedenoj energiji na svijetu ali je učinaka malo. Pomaci su gotovo zanemarivi ... ili mi se to samo čini?Gdje je problem?
Mala iskoristivost?Nemogućnost skladištenja energije?Jaki naftni i drugi lobiji?
Pametan čovjek vidi onoliko, koliko mu treba, a ne koliko može vidjeti.
(Michael de Montaigne).
(Michael de Montaigne).
- Terasa svjesti
- Inventar foruma
- Posts: 6580
- Joined: 08 Mar 2015, 15:23
- Location: Big nothing
- Status: Offline
Re: Obnovljivi izvori energije
Hm, vidim da je Pašagi hobi Solarna enegrija , ne znam šta bi mi trebalo da sunčevu odnsosno solarnu enegriju pretočim za grijanje vode u ljetnjem periodu , ima li nekoga ko se razumije u dato.
Pametan čovjek vidi onoliko, koliko mu treba, a ne koliko može vidjeti.
(Michael de Montaigne).
(Michael de Montaigne).
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 15 guests