Ne jedan od najboljih,nego najbolji pokret,koji se ovoliko nesavrsenim ljudima,ikada desio u historiji. Nije samo,hipi pokret,kad Hendrix zasvira. Razlozi su mnogo dublji i sezu do samog zavrsetka II svjetskog rata.
Jeste li citali neku hipi knjizevnost?
Muziku smo svi slusali,vjerujem,sa razlicitim zarom?
Sta mislite,da li je taj pokret,mogao opstati?
Da li je doneo nesto novo i bolje covjecanstvu?
Mislite li da je mogua,njegova reinkarnacija u onim srazmjerama iz oko 1970.godine?
Prabitci,njegovog nastajanja,usko su vezani,sa disolucijom,tadasnje americke porodice i zeljom mladjih narastaja,za necim novim,nevezanim za vec otrcane floskule o trajnim i nepromjenljivim vrijednostima americke porodice,olicene u dosta izrazenom patrijahalizmu a na sirem planu u nepogrijesivosti ujka Sema i sve to potcrtano,sa herojskim filmovima,iz nekih ratova ili western tematikom. tdasnje drustvo,nije imalo odgovore na pitanja iz oblasti,rasne segregacije,kao i na pitanja iz oblasti klasne diskriminacije.
Da se razumijemo. Svaki, iole bitan vid umjetnosti u srednjim skolama pa i na koledzima,bio je rezervisan,za onu djecu,ciji su rodittelji,imali dovoljno novaca i ugleda da podupru svoju djecu.
Zato americka umjetnost iz tog perioda i ostaje upamcena,po filmovima u kojima se americka stvarnost,oslikava kao savrseno drustvo izuzev tu i tamo ponekog,loseg momka,koji pljacka banke. Blues i Jazz,kao crnacki vidovi muzike,maltene,bili su anatemisani u vim visim sferama bjelackog drustva.
nastankom rock&rolla,koji je ujedno bio i glavna opruga za hipi pokret,otpocela je revolucija,u glavama mladih ljudi. Sve je odjednom,poprimilo neke druge boje.
Ovoj pojavi,put su utrli i takozvani knjizevnici-bitnici izmedju kojih,je najpoznatiji jack cerouack,sa svojim famoznim romanom "On the road"
nekoliko modnih hipi detaljaPočetkom 1960-ih u Hejt Ešburiju, delu San Franciska, grada koji će postati kolevka novog pokreta, okupljaju se bitnici. Oko njihovih književničko - pesničkih družina okupljaju se studenti, a zatim i drugi znatiželjnici i istomišljenici, protivnici nametnutih društvenih normi.
Bili su pobornici hedonističkog načina života i drugačijih stanja svesti. Nazivani su frikovima (eng. freak – čudak). Obični ljudi ih smatraju nemoralnim, lenjim i prljavim, no ima i onih koji u svemu tome vide romantični povratak u detinjstvo i beg od civilizacije. Tu su se sretali stari boemi i bitnici koji su obožavali alkohol i tinejdžeri koji su uživali nove opijate.[1] Američki pisac Ken Kizi (Ken Kesey), kontrakulturna ikona, je predstavljao vezu između beat generacije 1950-ih i hipija 1960-ih.
Ken Kizi se početkom 1960-ih preselio se u La Hondu, južno od San Franciska, gdje je razvio pravu psihodeličnu komunu pod nazivom Vesele šaljivdžije (en. Merry Pranksters). La Honda je postala okupljalište umjetnika, pjesnika i muzičara. Tu je Kizi počeo s praksom tzv. "acid testova", tj. okupljanja istomišljenika radi zajedničke konzumacije halucinogenih sredstava. Oni koji su htjeli da učestvuju u njegovim acid-testovima bili su obavezni da se obuku što luđe i da plate simboličan doprinos u iznosu od jednog dolara, pri čemu je svako mogao da konzumira količinu halucinogenih sredstava koliko je mogao da podnese.[2] Oni kojima je LSD podsticao kreativnost imali su na raspolaganju muzičke instrumente. Svako je sa tim instrumentima mogao raditi šta je htio, a najčešce ih je upotrebljavala grupa The Warlocks, koja je kasnije postala slavna pod imenom Grateful Dead.[2]
Čuveni autobus Merry Prankstersa
Merry Prankstersi su 1964. godine putovali su Amerikom u starom, veselo obojenom autobusu, zagovarajući upotrebu LSD-a, koji je tada bio legalan.[3] Svi su nosili šarenu odjeću i bili stalno drogirani.[2] U svojem misionarskom krstarenju Amerikom Prankstersi su se uputili i na Istočnu obalu u želji da se susretnu s Timoti Lirijem i bitnicima. Ali susret je pokazao da je i među njima generacijski jaz nepremostiv. Beatnici su u LSD-u gledali sredstvo koje omogućuje uranjanje u Apsolut, a Prankstersi su više težili zabavi. Izgled i način života Merry Prankstersa poslužili kao uzor kasnijem hipi pokretu.