James Webb orbitalni teleskop

[MorningStar]

Najsnažniji teleskop na svijetu "James Webb" bit će danas lansiran, a koristit će se i za istraživanje o tome da li je na planetama izvan našeg solarnog sistema moguće živjeti, odnosno da li postoje i drugi oblici života.

Naučnici smatraju da je riječ o novoj eri u astronomiji, jer očekuju da će se promijeniti razumijevanje svemira i uloge čovječanstva u njemu. Ovo je infracrveni teleskop vrijedan 10 milijardi dolara, a NASA ga je razvila u saradnji s Evropskom i Kanadskom agencijom za svemir.

Očekuje se da će se njime spoznati kakav je univerzum bio kada su se formirale prve galaksije. "James Webb" je zamjena za Hubble teleskop te će omogućiti uvid u to kako je kosmos izgledao 100 miliona godina od Velikog praska ili teorijske pretpostavke da se svemir počeo širiti prije 13,8 milijardi godina.

Poređenja radi, teleskop Hubble je omogućavao uvid u univerzum 400 miliona godina nakon Velikog praska.

Astronomi novi teleskop žele iskoristiti i za proučavanje super masivne crne rupe za koju se vjeruje da je u središtu udaljenih galaksija. Cilj je dobiti što više podataka o misterioznoj supstanci koja čini veći dio svemira.

Da li je moguć život na planetama izvan našeg solarnog sistema i postoje li drugi oblici života

Osim toga, teleskop "James Webb" će se koristiti i za istraživanje o tome da li je moguć život čovjeka na planetama izvan našeg solarnog sistema. Kamerama na teleskopu bit će napravljene fotografije drugih planeta, a kako bi se dobio uvid o (ne) postojanju vode i o drugim naznakama života.

Profesor Martin Barstow je učestvovao u razvoju teleskopa. Ukazao je da će biti upotrebljiv i za otkrivanje vanzemaljskih oblika života.

"Naučit ćemo o porijeklu univerzuma, kako je nastao život i možda o drugim oblicima života, iako to ne mogu garantovati", rekao je Barstow.

Među onima je koji smatraju da je lansiranje ovog teleskopa početak nove ere u astronomiji.

Kako funkcioniše

Teleskop je nazvan po bivšem dugogodišnjem čelniku NASA-e. Osjetljiv je 100 puta više od teleskopa Hubble.

Dok se Hubble koristio optičkim i ultraljubičastim talasnim dužinama, "James Webb" se koristi infracrvenim zrakama prodirući kroz oblake gasa i prašine gdje nastaju zvijezde.

Novi teleskop može posmatrati objekte koji su znatno više udaljeni, u poređenju s drugim teleskopima. Bit će lansiran iz Francuske Gvajane između 13:20 i 13:52 sati po našem vremenu.

Njime će upravljati Naučni institut za svemirski teleskop u Baltimoreu, piše Sky News.

Prenos uzivo

[Krokodil Behko]

Sasam čito.
Prve slike će biti za par mjeseci i jedva čekam. Očekuje se da može otkrivati i manje stjenovite planete.
Mada, ne znam koji će nam moj, sve i da otkrije istu istackatu planetu kao zemlja, kako ćemo doći do nje?

[ironman]

Sasam čito.
Prve slike će biti za par mjeseci i jedva čekam. Očekuje se da može otkrivati i manje stjenovite planete.
Mada, ne znam koji će nam moj, sve i da otkrije istu istackatu planetu kao zemlja, kako ćemo doći do nje?

Davno sam negdje postavljao Neil deGrasse Tysonovu analizu..
Ukratko ,lakse i jeftinije je pronaci univerzalni lijek za sve bolesti,uciniti Zemlju ponovo zelenom i cistom od plastike nego izvrsiti kolonizaciju..al eto

[Krokodil Behko]

Sasam čito.
Prve slike će biti za par mjeseci i jedva čekam. Očekuje se da može otkrivati i manje stjenovite planete.
Mada, ne znam koji će nam moj, sve i da otkrije istu istackatu planetu kao zemlja, kako ćemo doći do nje?

Davno sam negdje postavljao Neil deGrasse Tysonovu analizu..
Ukratko ,lakse i jeftinije je pronaci univerzalni lijek za sve bolesti,uciniti Zemlju ponovo zelenom i cistom od plastike nego izvrsiti kolonizaciju..al eto

Pa i da dođemo do neke naseljive planete, bilo ib neizvodljivo. Ako je samo 3% veća masa, veća je i gravitacija i lomiće nam kosti polako. S druge strane, ako je koji procenat lakša, morali bi nositi pancirne čarape, jer bi noge brže radile, pa bi udarali prstima o stolice, kauče, itd...

Msm, na našoj rođenoj planeti, kad se naoblači, muka nam dođe, a kako bi se navikli na drugoj?
Bez da pominjemo viruse i bakterije, koje nikad nismo osjetili.
Doduše, naša vrsta je toliko prljava, da bi samo drugi mogli stradati - od nas

[ironman]

Davno sam negdje postavljao Neil deGrasse Tysonovu analizu..
Ukratko ,lakse i jeftinije je pronaci univerzalni lijek za sve bolesti,uciniti Zemlju ponovo zelenom i cistom od plastike nego izvrsiti kolonizaciju..al eto

Pa i da dođemo do neke naseljive planete, bilo ib neizvodljivo. Ako je samo 3% veća masa, veća je i gravitacija i lomiće nam kosti polako. S druge strane, ako je koji procenat lakša, morali bi nositi pancirne čarape, jer bi noge brže radile, pa bi udarali prstima o stolice, kauče, itd...

Msm, na našoj rođenoj planeti, kad se naoblači, muka nam dođe, a kako bi se navikli na drugoj?
Bez da pominjemo viruse i bakterije, koje nikad nismo osjetili.
Doduše, naša vrsta je toliko prljava, da bi samo drugi mogli stradati - od nas

Da i o tome je pisao a onda analizirao i izracunao(da izracunao) sve u slucaju da nadjemo identican planet kakva je Zemlja i onda to gore sto sam rekao..

[Rum]

[ironman]

Ovo je jedan dio..

[MorningStar]

Davno sam negdje postavljao Neil deGrasse Tysonovu analizu..
Ukratko ,lakse i jeftinije je pronaci univerzalni lijek za sve bolesti,uciniti Zemlju ponovo zelenom i cistom od plastike nego izvrsiti kolonizaciju..al eto

Pa i da dođemo do neke naseljive planete, bilo ib neizvodljivo. Ako je samo 3% veća masa, veća je i gravitacija i lomiće nam kosti polako. S druge strane, ako je koji procenat lakša, morali bi nositi pancirne čarape, jer bi noge brže radile, pa bi udarali prstima o stolice, kauče, itd...

Msm, na našoj rođenoj planeti, kad se naoblači, muka nam dođe, a kako bi se navikli na drugoj?
Bez da pominjemo viruse i bakterije, koje nikad nismo osjetili.
Doduše, naša vrsta je toliko prljava, da bi samo drugi mogli stradati - od nas

Potcjenjujes jednu veliku stvar - mogucnost zivih bica da se prilagode. Pogledaj teretanu, zivo bice se podlaze neprirodnim pritiscima - sta se desi ? - Ono se prilagodi pa imamo nekoga ko digne 200 kg na bencu, ili cucnju i slicno.Dugotrajno prilagodjavanje tj. evolucija je takodje lako uocljiva (pogledaj razne rase na planeti i njigove adaptacije habitatima gdje su prije ubrzane globalizacije zivili). Zbog brzine promjena recimo imamo i negativne promjene pa su naprimjer ljudi pretili jer imaju hranu i vodu na izvoli - a tijelo je prilagodjeno da gladuje po dan dva i ima ogranicene resurse.

Ili da quotam Darwin-a kojem cesto podmecu "prezivljavanje najjacih"

"it is not the strongest of the species that survive - but the ones most suspectable to change"

[ironman]

Uopce nije poenta u prilagodbi ili tome da je planet naseljiv odmah.
7 milijardi ljudi .
Znaci ,ne postoji nacin da se transportuje 700 000 odabranih a kamo li svi.
A onda,barem tako misli Neil a i ja se slazem,ako necemo prezivjeti svi neku apokalipsu hipotetsku koja bi nas natjerala da napustimo planet cemu trud?
Opstanak vrste?
Cemu i to?
Nismo bili sposobni odrzati zivot u idealnim uslovima kakva je Zemlja..
Ko god bi prezivio i negdje se naselio u dogledno vrijeme ce i to syebati..haman nam je to u pocetnim postavkama..
Asteroid pak kao razlog unistenja zivota na Zemlji je druga prica..ima podcast cijeli na tu temu

[MorningStar]

Uopce nije poenta u prilagodbi ili tome da je planet naseljiv odmah.
7 milijardi ljudi .
Znaci ,ne postoji nacin da se transportuje 700 000 odabranih a kamo li svi.
A onda,barem tako misli Neil a i ja se slazem,ako necemo prezivjeti svi neku apokalipsu hipotetsku koja bi nas natjerala da napustimo planet cemu trud?
Opstanak vrste?
Cemu i to?
Nismo bili sposobni odrzati zivot u idealnim uslovima kakva je Zemlja..
Ko god bi prezivio i negdje se naselio u dogledno vrijeme ce i to syebati..haman nam je to u pocetnim postavkama..
Asteroid pak kao razlog unistenja zivota na Zemlji je druga prica..ima podcast cijeli na tu temu

Produzetak vrste - nije neophodno da 700 000 ljudi ode negdje. U slucaju da je covjecanstvo ugrozeno u kompletu - pokusalo bi se obezbijediti da ode makar minimalan broj ljudi koji je neophodan da se vrsta produzi.
Tu su primalni instinkti u pitanju (poput onih zbog koji roditelj se zrtvuje za potomka, poput trazenja partnera kako bi se dobilo potomstvo, zastita potomstva ne samo od strane roditelja nego i drugih clanova drustva itd)
Kompletna postavka covjeka - a i drugih zivih bica je da - vrsta prezivi. Posto su ljudi daleko evolucijski otisli sada evo pricamo da ce se nekada morati naseljavati i drugi svjetovi.Mozda zvuci nemoguce nerealbo i tako - ali to je sve zvucalo isto nekome prije stotinu godina kada bi rekao da ces pisati poruke na telefonu,slati slike i tekst preko pola planete i tako / medjutim evo nas.
Evo jedno pitanje da kazemo moralnog aspekta (a sustinski primalnog instinkta) bi li se zrtvovao mozda za necije dijete ?

[ironman]

To je pitanje situacije.
Jer sad postoji lista djece koju mozemo spasiti darivanjem organa,kontas me.
A situaciju u kojoj bih gledao da dijete strada a ja se izvucem uopce ne treba komentirati.
Svaki covjek pa i ja bi se zrtvovao da spasi zivot djeteta,nebitno cijeg.

Ovo gore,o produzetku vrste..
Ili da se spase svi ili neka svi nestanemo..
Kao da smo toliko bitni u svemiru..

[MorningStar]

To je pitanje situacije.
Jer sad postoji lista djece koju mozemo spasiti darivanjem organa,kontas me.
A situaciju u kojoj bih gledao da dijete strada a ja se izvucem uopce ne treba komentirati.
Svaki covjek pa i ja bi se zrtvovao da spasi zivot djeteta,nebitno cijeg.

Ovo gore,o produzetku vrste..
Ili da se spase svi ili neka svi nestanemo..
Kao da smo toliko bitni u svemiru..

Upravo - i mnogi ljudi se bave tematikom , stotine milijardi se daju kao pomoc. Medicins sans frontiers itd itd. A hipoteticka situacija ne radi se o tome ja se spasim a drugi umru - nego ili svi umremo ili svi radimo da neki prezive , a upravo tu dolazi do te situacije oko djeteta gdje se covjek zrtvuje da bi se zivot nastavio - tako ne znam vojnik skoci na bombu i tako.

Ako imas izbor da umru svi - ili da prezivi 100 ljudi (od kojih su 50 djeca) da se boris iako neces ti biti medju njima dali bi to uradio. To je malo manje instinktivno ali ima mnogo ljudi koji bi se zrtvovali za grupu/rasu/kraljevstvo/zivot. Ljudi su se zrtvovali za mnogo manje - recimo naucnici koji su spaljivani ili sta vec zbog svog rada ali nisu se odricali jer sustinski je isti donosio napredak covjecanstvu.

[Krokodil Behko]

Pa i da dođemo do neke naseljive planete, bilo ib neizvodljivo. Ako je samo 3% veća masa, veća je i gravitacija i lomiće nam kosti polako. S druge strane, ako je koji procenat lakša, morali bi nositi pancirne čarape, jer bi noge brže radile, pa bi udarali prstima o stolice, kauče, itd...

Msm, na našoj rođenoj planeti, kad se naoblači, muka nam dođe, a kako bi se navikli na drugoj?
Bez da pominjemo viruse i bakterije, koje nikad nismo osjetili.
Doduše, naša vrsta je toliko prljava, da bi samo drugi mogli stradati - od nas

Potcjenjujes jednu veliku stvar - mogucnost zivih bica da se prilagode. Pogledaj teretanu, zivo bice se podlaze neprirodnim pritiscima - sta se desi ? - Ono se prilagodi pa imamo nekoga ko digne 200 kg na bencu, ili cucnju i slicno.Dugotrajno prilagodjavanje tj. evolucija je takodje lako uocljiva (pogledaj razne rase na planeti i njigove adaptacije habitatima gdje su prije ubrzane globalizacije zivili). Zbog brzine promjena recimo imamo i negativne promjene pa su naprimjer ljudi pretili jer imaju hranu i vodu na izvoli - a tijelo je prilagodjeno da gladuje po dan dva i ima ogranicene resurse.

Ili da quotam Darwin-a kojem cesto podmecu "prezivljavanje najjacih"

"it is not the strongest of the species that survive - but the ones most suspectable to change"

Nema tu brzog prilagođavanja. Genima treba najmanje dvije generacije, kako bi mutirali.

[Krokodil Behko]

Teleskop James Webb napravio još bolje fotografije svemira


NASA je tokom konferencije za medije saopćila novosti o spremnosti teleskopa dok traje njegovo poravnanje, a u tom procesu su načinjene nove sjajne fotografije. Na novoj fotografiji se vidi Veliki Magelanov oblak koji je snimljen Webbovim MIRI instrumentom specijalizovanim za snimanje u srednjem infracrvenom spektru. Riječ je o tesnoj fotografiji spektra koja otkriva dio Velikog Magelanovog oblaka, satelitske galaksije našeg Mliječnog puta koja sadrži gusta zvjezdana polja, a koja će poslužiti za testiranje Webbovih novih mogućnosti.




Nova fotografija je upoređena s fotografijom istog područja koju je snimio NASA-in svemirski teleskop Spitzer svojom infracrvenom kamerom Infrared Array Camera. Spitzer je "penzionisan", ali je bio jedan od prvih koji su napravili fotografije univerzuma visoke rezolucije.

Webbovo primarno ogledalo i poboljšani detektori će naučnicima u budućnosti omogućiti mnogo jasniji pogled na "infracrveno nebo", a to bi moglo značiti nova potencijalna otkrića u astronomiji dubokog svemira.


Kada novi teleskop zvanično započne svoje naučne misije, MIRI instrument će astronomima pomoći da razumiju kako su nastale mlade zvijezde i protoplanetarni sistemi.

Dotad će se pratiti testiranje teleskopa i njegove napredne opreme, a prvi eksperimenti će započeti ovog ljeta. Nakon toga astronomija ubrzati svoj napredak i nastaviti otkrivati historiju svemira.

[Melek]

Još malo pa će melecima u tanjir zaviriti

[Mon]

Sasam čito.
Prve slike će biti za par mjeseci i jedva čekam. Očekuje se da može otkrivati i manje stjenovite planete.
Mada, ne znam koji će nam moj, sve i da otkrije istu istackatu planetu kao zemlja, kako ćemo doći do nje?

Davno sam negdje postavljao Neil deGrasse Tysonovu analizu..
Ukratko ,lakse i jeftinije je pronaci univerzalni lijek za sve bolesti,uciniti Zemlju ponovo zelenom i cistom od plastike nego izvrsiti kolonizaciju..al eto

Yes, but is it more exciting

[Krokodil Behko]

Revolucionarno: Biden predstavio najdetaljniju sliku dalekog svemira ikad snimljenu





Američki predsjednik Joe Biden u ponedjeljak je objavio debitantsku fotografiju s NASA-inog svemirskog teleskopa James Webb - sliku jata galaksija koja otkriva najdetaljniji uvid u rani svemir ikada viđen.


Bijela kuća je dala mali uvid u Webbove prve slike u visokoj rezoluciji u punoj boji uoči većeg otkrivanja fotografija i spektrografskih podataka koje NASA planira danas predstaviti u Goddard svemirskom centru u predgrađu Marylanda.

Webb opservatorija vrijedna 9 milijardi dolara, najveći i najmoćniji teleskop svemirske nauke ikad lansiran, dizajniran je da zaviri kroz kosmos do zore poznatog svemira, otvarajući revolucionarnu eru astronomskih otkrića.

Jato galaksija 800 miliona godina mlađe od Velikog praska




Slika koju su prikazali Biden i šef NASA-e Bill Nelson prikazuje jato galaksija staro 4,6 milijardi godina pod nazivom SMACS 0723, čija kombinovana masa djeluje kao "gravitacijsko sočivo", izobličujući prostor kako bi se uvelike povećala svjetlost koja dolazi iz udaljenijih galaksija iza njega.

Najmanje jedna od slabijih, starijih svjetla koje se pojavljuju u "pozadini" fotografije - kombinacija slika različitih talasnih dužina svjetlosti - datira više od 13 milijardi godina, rekao je Nelson. To ga čini samo 800 miliona godina mlađim od Velikog praska, teorijske tačke zapaljenja koja je pokrenula širenje poznatog univerzuma prije nekih 13,8 milijardi godina.

"To je novi prozor u historiju našeg svemira", rekao je Biden prije nego što je slika predstavljena. "A danas ćemo baciti pogled na prvu svjetlost koja će sijati kroz taj prozor: svjetlost iz drugih svjetova, zvijezde koje kruže daleko izvan našeg. To je za mene zapanjujuće."

U petak je svemirska agencija objavila listu od pet nebeskih subjekata odabranih za njen debi Webba. To uključuje SMACS 0723, komadić udaljenog kosmosa nalik draguljima koji prema NASA-i nudi "najdetaljniji pogled na rani svemir do sada". Takođe predstavlja najdublju i najoštriju infracrvenu sliku dalekog kosmosa ikada snimljenu.


Webb teleskop je konstruisao po ugovoru avio-svemirski gigant Northrop Grumman Corp. Lansiran je u svemir za NASA-u i njene evropske i kanadske kolege na Božić 2021. iz Francuske Gvajane, na sjeveroistočnoj obali Južne Amerike.

Dugo očekivano objavljivanje

Dugo očekivano objavljivanje njegovih prvih slika prati šest mjeseci daljinskog razvijanja Webbovih različitih komponenti, poravnavanja njegovih ogledala i kalibracije instrumenata.

Sa Webom koji je sada fino podešen i potpuno fokusiran, naučnici će se upustiti u kompetitivno odabranu listu misija koje istražuju evoluciju galaksija, životne cikluse zvijezda, atmosfere udaljenih egzoplaneta i mjesece našeg vanjskog Sunčevog sistema.

Napravljen da posmatra svoje subjekte uglavnom u infracrvenom spektru, Webb je oko 100 puta osetljiviji od svog 30 godina starog prethodnika, svemirskog teleskopa Hubble, koji radi uglavnom na optičkim i ultraljubičastim talasnim dužinama.


Mnogo veća površina koja sakuplja svjetlost Webbovog primarnog ogledala - niz od 18 heksagonalnih segmenata od pozlaćenog metala berilijuma - omogućava mu da posmatra objekte na većim udaljenostima, dakle dalje u vremenu, nego Hubble ili bilo koji drugi teleskop.

Svih pet Webbovih uvodnih meta je ranije bilo poznato naučnicima. Među njima su dva ogromna oblaka gasa i prašine koja su eksplodirala u svemir zvjezdanim eksplozijama kako bi formirali inkubatore za nove zvijezde - maglinu Carina i maglinu Južni prsten, svaka hiljadama svjetlosnih godina udaljena od Zemlje.

Spektografska analiza


Kolekcija takođe uključuje jata galaksija poznata kao Stephanov kvintet, koja je prvi put otkrivena 1877. godine i obuhvata nekoliko galaksija koje je NASA opisala kao "zaključane u kosmičkom plesu ponovljenih bliskih susreta".

NASA će također predstaviti Webbovu prvu spektrografsku analizu egzoplanete - otprilike jedne polovine mase Jupitera koja je udaljena više od 1.100 svjetlosnih godina - otkrivajući molekularne potpise filtrirane svjetlosti koja prolazi kroz njegovu atmosferu.

[Rum]

Ko rece da smo sami

[bagra]

braco, teze mi juce pade jucerasnji dan radi
Dzejmsa Weba mescini neg radi Srebrenice
sve se pito sta cemo to vidit kad konacno
puste te prve, desetljeca cekane, fotke
kad ispade okej... nis dramaticno.
slike ko i dosad et samo malo jasnije
dobro je
sami smo
jos uvjek

[Krokodil Behko]