Kulturne institucije u BiH

[Krokodil Behko]

Jel neko primjetio? Umrla kultura u nasoj zemlji


Kultura na koljenima: I Historijski muzej BiH zatvara vrata



Na danas održanom sastanku u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine odlučeno je da ova institucija od 4. januara 2012. godine, zatvori za javnost svoja vrata.

Kako ističe direktorica Historijskog muzeja Muhiba Kaljanac Muzej ne može pokriti ni osnovne troškove poput grijanja, struje, prijevoza, tako da će se aktivnosti Muzeja svesti na dežure zaposlenih da bi se uštedjela sredstva.

Zaposleni u ovoj instituciji plaće nisu primili od jula.

Nakon zatvaranja Umjetničke galerije BiH za javnost i sutra najavljenog zatvaranja Zemaljskog muzeja BiH Historijski muzej BiH je treća institucija od tzv. institucija kulture od državnog značaja koja je najavila zatvaranje svojih prostora za javnost.

[paparaci]

umrlo sve u ljudima, izgleda.
nista bez "bosanskog proljeca".

[Krokodil Behko]

Danas oglasen prestanak rada Zemaljskog muzeja u Sarajevu



"Nakon 130 godina rada, danas je najavljeno oficijelno zatvaranje Zemaljskog muzeja. Muzej se zatvara zbog nebrige nadležnih vlasti BiH, kao i činjenice da radnice i radnici ove ustanove već mjesecima nisu primili platu!

Iz direkcije MESS-a je saopsteno:
Ovo čemu svjedočimo danas nije ništa manje strašno od onog augustovskog dana 1992. kada je zapaljena Vijećnica u Sarajevu, od onog novembra 1993. kada je srušen Stari most u Mostaru. Ovo su rezultati politike koja želi uništiti sve što podsjeća na viševjekovnu državotvornost Bosne i Hercegovine, na sve što dokazuje da nismo država nastala u Daytonu prije 16 godina, na sve što dokazuje postojanje kulture i identiteta Bosne i Hercegovine već stoljećima.

Želimo da zajedno istrajemo u borbi za očuvanje vrijednosti zbog kojih i dalje vjerujemo da je vrijedno boriti se svim raspoloživim sredstvima kako bismo dokazali da bosanskohercegovački kulturni identitet dokazuje da nas puno toga više povezuje, a ne dijeli", navodi se u saopćenju Direkcije Internacionalnog teatarskog festivala MESS.

[valter]

Ovo sam sinoć čuo u dnevniku FTV i dugo nisam mogao povjerovati u ono što sam čuo,ne mogu da vjerujem se ovo nije moglo izbjeći.

[Konsultant]

valter, moglo je da su htjeli. vlast je postala previse pasivna. nije da nema para.

podavno sam bio u muzeju i bio sam razocaran ponudom exponata. imaju nesto exponata iz rimskog perioda i srednjovjekovne bosne. dobrim dijelom su zapusteni ili oronuli. zooloski dio je nesto bolji, veliki je izbor leptirica. imaju jos dosta poraditi na kolekcijama i naravno na prezentacijama.
u svakom slucaju preporucujem posjetu samo prvo pregledajte web stranicu, nadjite sta vam je posebno interesantno i peglajte zaposlene. veliki dio istorije je pokriven pa je tesko sve upratiti tek jednim obilaskom. idealno je doci u grupama jer se onda vjerovanto mogu dogovoriti ture sa vodicem koji bi pricao o nekim detaljima iz vremena exponata. ulaznica je bila cini mi se oko 5 km.

razumijem da nemaju neki budzet ali se mogu organizovati donatorske konference. imamo stvarno ogromnu dijasporu plus domaci mediji bi ih trebali malo vise promovisati. trebaju samo prekopirati rad nekog drugog profitabilnog muzeja jer se sredstva mogu prikupiti prodajom replika, suvenira, izdanjem neke knjige,... berlinski zooloski vrt je postao pravo popularan nakon rodjenja polarnog medvjedica. to su sve marketinski trikovi za pojacanje finansiranja institucije. biblioteke su isto tako u losem stanju, ali o tome drugom prilikom.

[Krokodil Behko]

razumijem da nemaju neki budzet ali se mogu organizovati donatorske konference. imamo stvarno ogromnu dijasporu plus domaci mediji bi ih trebali malo vise promovisati. trebaju samo prekopirati rad nekog drugog profitabilnog muzeja jer se sredstva mogu prikupiti prodajom replika, suvenira, izdanjem neke knjige,.

Zaista ih treba podrzavati, ali oni moraju biti svjesni, da ponesto, mogu uciniti i sami.
Recimo, muzeji na zapadu, u stanju su da istresu puno para, samo da bi dosli, u posjed,
nekog vrijednog artifakta. Dakle,bitna je i ponuda. Sto je bogatiji izbor, vee su sanse,
za razne vrste zarade.

[Krokodil Behko]

A bas se zapitah,kako to,da se reis,ne petlja u kulturu.
hajd,mozda mu je ovo,napokon i neko dobro djelo :Hm


REIS MUSTAFA CERIĆ: 'Novac za Zemaljski muzej prikupljat ćemo po džamijama'

Reisu-l-ulema Mustafa Cerić posjetio je danas Zemaljski muzej u Sarajevu povodom pisma koje mu je uputio direktor muzeja Adnan Busuladžić

Pismo, u kojem je direktor Busuladžić opisao teško stanje u kojem se Zemaljski muzej nalazi, reis Cerić će proslijediti relevantnim međunarodnim institucijama s kojima je sarađivao i još sarađuje.

"Bio bih sretan da je danas ovdje gradonačelnik, premijeri i ministri, ali u ovom slučaju reis Cerić ima više sluha za naše probleme od njih. Ipak moram istaći da je Parlament Federacije BiH jednoglasno usvojio zaključak da se našem muzeju pomogne u ovoj i u narednoj godini", izjavio je Busuladžić.

Reis Cerić je rekao da će iskoristiti svoja poznanstva i ugled u svijetu da animira vjerske lidere i predstavnike kulturnih institucija da pomognu Zemaljskom muzeju.

"Pismo koje mi je direktor poslao ćemo proslijediti ministrima kulture Austrije i Turske, te predsjedniku Svjetskog Kongresa Jevreja Ronaldu S. Lauderu i predsjedniku Evropskog Kongresa Jevreja Moši Kantoru. Također, pismo će biti proslijeđeno direktorici UNESCO-a Irini Bokovoj i direktoru Islamske organizacije za obrazovanje, nauku i kulturu (ISESCO) Abdulazizu Altwaijriu", istakao je Cerić.

Prilikom posjete Zemaljskom muzeju reis Cerić je iskoristio priliku i pogledao Sarajevsku Hagadu.

"Mi treba da radimo na tome da Sarajevska Hagada postane naša Mona Liza i da ljudi iz cijelog svijeta dolaze da je vide", rekao je Cerić i dodao da će, ukoliko ostali napori ne urode plodom, biti organizirano prikupljanje novca za muzej po džamijama.

[Konsultant]

Skratise mi kuckanje, hvala im. Teks bas upravo nagriza glavni problem.


„Dodik je u pravu. Zašto bi Banja Luka financirala Zemaljski muzej i Umjetničku galeriju BiH“, objašnjava mi jedan poznanik neki dan. Tog mog poznanika krasi racionalno i objektivno prosuđivanje o stvarima. „Te institucije su u Sarajevu, dobro su tog grada, Sarajlije u njima rade, primaju svoje plate i plaćaju poreze općinama Centar i Novo Sarajevo, Gradu i Kantonu Sarajevo. Zašto ih većinski ne financiaraju upravo oni?, pita se taj moj poznanik i odmah na to odgovara: „To je linija nerada i nezamjeranja desetinama onih koji su poslije rata zgrabili razne lokalne ratne i postratne privilegije i tako čereče budžete ovih institucija. I sve je to manje-više zasnovano na rođačkim i sličnim vezama“.

Malo razmislim i shvatim da je ovaj moj poznanik potpuno u pravu. Zašto načelnici općina u kojima se nalaze ove institucije bježe od njih? Pa to su zgrade i institucije koje služe na ponos tim općinama. Oni nemaju pravo reći, iako to papagajski ponavljaju, da te institucije nemaju sa njima ništa. Isto tako vrijedi i za Grad i Kanton Sarajevo. Ne znači to da ove instuticije ne trebaju da budu državne; one to već jesu, ali to ne znači da gore pobrojani ne mogu da ih financiraju. U kojem to zakonu piše; ako negdje i piše, to treba promjeniti. Stvar je jednostvana – oni koji imaju najviše koristi od ovih institucija, treba da ih i većinski financiraju. Umjesto se financiraju razna fantomska boračka i patriotska udruženja koji je danas toliko da se čovjek pita kako to to Armija BiH nije stigla do Moskve onda kada je to bilo najpotrebnije. Financira se vlastima familija i njihovo udomljavanje na općinski, gradski ili kantonalni budžet.

Još je veći problem sa upravama ovih instutucija. Vidimo da se direktor Zemaljskog muzeja obratio reisu Ceriću za pomoć i ovaj je obećao pomoć. Valjda misli da će dragi Bog uslišiti njegove molitve za spas Zemaljskog muzeja. Pohvalno je i od reisa što želi da pomogne, ali direktor je, ako ga već ne slušaju gradski i općinski oci, svoj problem trebao da isporuči stranici koja ga je izabrala na to mjesto. Možda griješim, ali koliko znam, svi direktori javnih ustanova u Sarajevu su u posljednjih godina izabrani ili nastavili svoj rad uz zvanični blagoslov neke od stranaka iz vladajuće koalicije. Prema tome, ovo je problem i vladajuće koalicije u glavnom gradu Bosne i Hervegovine. Nedavno mi je kustosica iz Muzeja portereta u Londonu, a koji je jedna od turističkih atrakcija britanske prijestolnice, objašnjavala da grad London financira ovu istituciju u ovisnosti o tome koliko prodaju ulaznica u galeriji. Što više prodaju ulaznica i imaju više gostiju, gradska vlast im povećava dotacije za rad. Kod nas je uglavnom na snazi naopaka logika; znam slučaj gdje je ova nova gradska vlast odmah smijenila direktora koji je uspio da samofinanciranjem osigura 60 posto prihoda za rad jedne javne ustnove. Sposobni dirketor je smijenjen, a novi i 'pogodni' je za samo šest mjeseci uspio da istu tu javnu ustanovu potpuno uništi. Za njegovu sklonost ka uništavanju javnih usntova se već od ranije znalo; prije toga je uspio skršiti jednu drugu kulturnu ustanovu u gradu Sarajevu, ali to nije sprječavalo ovdašnje vlastodršce da mu daju priliku da skrši još jednu.

Bez promjene odnosa tzv. kulturnog menadžemneta prema vlastitom poslu, neće biti i napretka za ove institucije. Bez promjene odnosa sarajevskih vlasti, neće biti dobrih vijesti za Umjetničku galeriju, Zemaljski ili Historijski muzej. Krivci za to nisu Dodik, Banja Luka, RS, Čović, Herceg Bosna, četnici, ustaše, Tuzlaci, Zeničani, Krajišnici i autonomaši.

Krivi smo mi i naša naopaka logika.(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN)

[mrki62]

Bez promjene odnosa sarajevskih vlasti, neće biti dobrih vijesti za Umjetničku galeriju, Zemaljski ili Historijski muzej. Krivci za to nisu Dodik, Banja Luka, RS, Čović, Herceg Bosna, četnici, ustaše, Tuzlaci, Zeničani, Krajišnici i autonomaši.

Dakle, oni u Sarajvu na vlasti su krivci, ne samo za muzej već za mnogo šta al se sustavno svo vrijeme traže krivci u onim što sam citirao i što su podvučeni.

Krivi smo mi i naša naopaka logika.

E sad, ko to MI ?????
Ja nisam , jer svo vrijeme po logiki - pometi prvo svoje dvorište opisujem događaje a oni što trebaju da se promijene zbog naopake logike su me godinama napadali kako mrzim čitavu jednu naciju , kako mrzim sve što je bosansko i sl.

Mislim da ovi što su na vlasti mogu dobiti etiketu što se je meni svo vrijeme pripisivalo al raja još nije spremna ni shvatiti ni prihvatiti tu činjenicu.

[Krokodil Behko]

Nebriga svih nivoa vlasti prema kulturi: Zbog duga za struju zatvara se Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH



Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH (NUB BiH) uskoro će zatvoriti vrata za posjetioce, jer će im zbog duga od 80.000 KM biti isključena električna enrgija, a time i onemogućen rad.

Bedita Islamović, zamjenica direktora NUB BiH, kaže da uposlenici u toj obrazovno-kulturnoj instituciji nemaju osnovne uvjete za rad, te da već mjesecima nisu platili ni električnu energiju, tako da očekuju da će u narednom periodu i ovaj energent biti isključen.

"To će ovu ustanovu dovesti do potpunog umiranja, jer će kompjuterski sistem pasti i nećemo moći uspostaviti vezu s COBIS-om, što će onemogućiti naučni rad akademskoj zajednici i njenim članovima", kaže Islamovićeva.

Dodaje da su u NUB BiH potpuno svjesni činjenice da će doći do isključenja struje, jer na računima nemaju nijednu konvertibilnu marku.
Bez struje i grijanja neće moći raditi, jer 200 korisnika, koji dnevno dođu, neće moći koristiti ni biblioteku ni čitaonice.

"Plaće nismo dobili već nekoliko mjeseci, a one su ionako niske i iznose 720 KM za zaposlenike s visokom stručnom spremom. Imamo 60 zaposlenih, a to je, u odnosu na Narodnu biblioteku Republike Srbije i Sveučilišnu biblioteku Republike Hrvatske, kao da smo jedna općinska organizacija. Sramota je na koji način se država odnosi prema ovoj ustanovi", rekla je Islamovićeva.

Ministarstva civilnih poslova BiH od 410.000 KM ih je spasavao od zatvaranja, ali ove godine ga nije bilo
Ističe da su se nekoliko puta obraćali svim nivoima vlasti u BiH, ali da im niko do sada nije pomogao.
"Sedam kulturnih institucija od značaja za državu, među kojima smo i mi, ovisi o grantu Ministarstva civilnih poslova BiH, kojeg u 2011. godini nije bilo, jer nije bio usvojen budžet. Mi tim grantom dobijemo 410.000 KM i to nas spasi od zatvaranja svaki put. Smatram da je ova nezavidna pozicija u koju su stavljene ove kulturne institucije put ka ukidanju identiteta BiH", rekla je Islamovićeva.

Kaže da nikada nije čula za Interresornu grupu koju je oformila Vlada FBiH, te da bi svaka privremena odluka o finansiranju kulturnih institucija pomogla da opstanu dok se ne pronađe neko trajnije rješenje.
Pokušali smo saznati šta je do sada uradila Interresorna grupa na koju nas je uputio Salmir Kaplan, ministar kulture i sporta u Vladi FBiH, ali nam niko nije znao reći ko je u toj grupi i da li su napravili bilo kakav plan o spasavanju kulturnih institucija.

Iz Vlade FBiH su za Nezavisne kratko odgovorili da su već pomagali Zemaljski i Historijski muzej, te da će učiniti sve kako bi pomogli da se ove institucije ne ugase.

NUB BiH je četvrta kulturna institucija sa sjedištem u Sarajevu koja će zbog dugova zatvoriti vrata.

[Krokodil Behko]

E sad, ko to MI ?????
Ja nisam , jer svo vrijeme po logiki - pometi prvo svoje dvorište opisujem događaje a oni što trebaju da se promijene zbog naopake logike su me godinama napadali kako mrzim čitavu jednu naciju , kako mrzim sve što je bosansko i sl.

Mislim da ovi što su na vlasti mogu dobiti etiketu što se je meni svo vrijeme pripisivalo al raja još nije spremna ni shvatiti ni prihvatiti tu činjenicu.

Hajd Mrki,malo pometi ispred srpskih vrata pa nam javi, kako oni stoje sa kulturnim institucijama.

Evo jedan primjer:

Bijeljina je prije rata, imala renomirani muzej koji sada radi, tri dana godisnje.
Isti taj grad, prije rata, imao je Likovnu galeriju, za koju se moze reci, da je
bila poznata bas u cijeloj SFRJ.
Tu je bila i u to doba, najmodernije izgradjena biblioteka. Pa zatim 2 pozorista.
Porerd toga, postojalo je i gradsko kino u koje su filmovi sa tadasnjeg FEST-a,
stizali za svega nekih, 20 dana, odmah iza SA.
I naposlijetku,tu je bio Dom omladine,unutar kojeg su radile, mnoge umjetnicke sekcije.

Javi mi, sta je danas od svega toga, jos uvijek u zivotu.
Otkud znas, mozda te ljudi ne kritikuju bez razloga. Cim ih je jako puno

[Dust]

Zemaljski muzej BiH u Sarajevu, kao jedna od najvećih i najuglednijih naučnokulturnih institucija u jugoistočnoj Evropi, nakon 125 godina svoga postojanja sutra bi trebalo da zatvori svoja vrata.
Predstavnici vlasti i policija pismeno su pozvani da u 11 časova preuzmu ključeve i brigu o ovoj zgradi i blagu koje ona čuva.
"Dobili smo pismene potvrde iz policije i federalnog i državnog resornog ministarstva da su primili obavijest. Ako hoće - nek dođu, ako neće - ne moraju. Mogu donijeti i kantu benzina, politi ovaj muzej i sve zapaliti", navodi Adnan Busuladžić, direktor Zemaljskog muzeja BiH.
Uposlenici muzeja najavili su da će podnijeti tužbu nekom od sudova u BiH zbog zanemarivanja i propadanja ove institucije usljed nebrige vlasti na svim nivoima.
"Predali smo svu dokumentaciju našem advokatskom timu. Znamo da nas čeka teška i dugotrajna borba i da neće biti lako", kaže Busuladžić.
Ističe da je pomoć od 92.000 KM, koju je obećala Vlada FBiH, samo bacanje prašine u oči jer to nije dovoljno, kaže, ni za plate radnika, a kamoli za pokrivanje duga od 1,4 miliona KM.
"Vrata ovog muzeja definitivno zatvaramo. Pošto imamo dugove i za struju, vjerovatno će i ona biti isključena, a time i alarm, te i zaštita posebne sef sobe u kojoj je smještena sarajevska Hagada", objašnjava Busuladžić.
Tvrdi da niko od predstavnika vlasti u BiH nema predstavu kakvo blago baštini ova institucija.
"Želim da otklonim sve eventualne insinuacije da smo to uradili namjerno pred izbore jer nemamo ništa sa lokalnim nivoom vlasti, a 4. oktobar smo izabrali zato što je na taj dan 1913. godine zvanično za posjetioce otvorena ova zgrada Muzeja", kaže Busuladžić.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH nedavno su saopštili da očekuju da bi problem sa rješavanjem statusa sedam institucija kulture od državnog značaja (Zemaljski i Istorijski muzej BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Umjetnička galerija BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti i Kinoteka BiH) mogao biti završen do kraja godine.
Busuladžić tvrdi da su to priče za malu djecu jer ko zna proceduru isto tako je svjestan da se ovaj problem, sve i da postoji konsenzus, ne može riješiti za nekoliko mjeseci.
Ništa bolja sudbina ne čeka ni sarajevsku Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH (NUB BiH), kojoj je zbog velikih dugovanja isključeno grijanje, a nekoliko dana su bili i bez struje.
Nakon jednokratne pomoći od 5.000 KM koju je na račun biblioteke uplatila opština Novo Sarajevo, struja je puštena. Međutim, iz ove institucije ističu da je to samo privremeno rješenje, te da zbog nagomilanih dugova prijeti njeno ponovno isključenje. Naime, dug za grijanje NUB BiH iznosi oko 90.000 KM za prošlu i ovu godinu, dok ukupni dug za struju prelazi 20.000 KM.
Predstavnici sedam kulturnih institucija od državnog značaja uputili su prošle godine vlastima posljednji apel za pomoć.
"Većina aktuelnih političara nikad nije ni ušla u ovaj muzej. Stoga i ne čudi činjenica da na dopise kojima su upozoravali vlasti na težak položaj ovih institucija koje decenijama čuvaju i baštine kulturno blago BiH niko nije ni odgovarao", istakla je Muhiba Kaljanac, direktorica Istorijskog muzeja BiH.

[Krokodil Behko]

Ma lažu .ovnari.
Baš sada čitah na avazovom portalu da nas administracija Federacije, godišnje košta 4 milijarde maraka a za muzej, nema ni za struju. Jbt pa mogli bi da ukinu par sekretara i savjetnika i to bi bilo dovoljno zemaljskom muzeju i za godinu dana i za grijanje i za struju.

[Dust]

Sramota na sta smo spali. Zatvaraju se muzeji, biblioteke, pozorista, a dzamije i crkve nicu poput gljiva.

Nemojte me pogresno shvatiti, ali kulturno obrazovanje je itekako potrebno, mozda cak i vise od religioznog.

Nemam rijeci, zaista.

[Krokodil Behko]

Ne možeš očekivati smisao za kulturno obrazovanje od onih koji ga sami nisu imali.
Možda nadolazeći naraštaji, budu imali malo više smisla za te stvari. Nadajmo se.

[Krokodil Behko]

DA BI PONOVO OTVORIO SVOJA VRATA: Deset poteza koji mogu spasiti Zemaljski muzej BiH



Semir Osmanagić je na primjeru Zemaljskog muzeja BiH predložio deset konkretnih poteza koji bi ovu nacionalnu historijsku instituciju iz beznađa pretvorilo u top turističku destinaciju, te ti koraci trebaju poslužiti kao primjer kojim bi se trebale voditi i ostale vrste kulturnih djelatnosti.

Dakle, kako spasiti Zemaljski muzej od ključa u bravi i načiniti da, umjesto toga, svakodnevno, 12 mjeseci godišnje, hiljade ljudi čeka pred vratima najreprezentativnije muzejske institucije u zemlji!?



1. KADROVI

Izabrati direktora Zemaljskog muzeja koji je, prije svega, sposoban menadžer. Treba odlično vladati (barem) engleskim jezikom, imati određeno znanje muzejske djelatnosti, biti komunikativan i kreativan

Direktoru dati ovlaštenje da postavi rukovodioce odjeljenja po njegovom izboru

Zaposliti direktora marketinga, međunarodnih veza, PR-a i rukovodioca odjeljenja za aplikacije na fondove

2. FINANSIRANJE

Postaviti realne ciljeve za kratkoročno (Grad, Kanton, Federacija, BiH), srednjoročno (fondovi EU), i dugoročno finansiranje (komercijalno).

3. PROGRAM MUZEJA

Najaviti održavanje pet svjetski važnih i kvalitetnih multimedijjalih izložbi u petogodišnjem periodu:

a) TAJNE BOSNE

b) FARAONSKI EGIPAT

c) IKONE

d) ISLAM

e) SUMER I BABILON

4. PROVOĐENJE PROJEKATA

Tajne Bosne: (1) otvoriti ladice u ormarima koji skupljaju prašinu decenijama u skladištu Zemaljskog muzeja, katalogizirati i izložiti artifakte koje su još prikupili Austrijanci; (2) Arhiva i artifakti iz Vatikana, Beča, Istambula, Moskve i Beograda i (3) Misterije prahistorijske BiH – piramide, kamene kugle i stećci.

Faraonski Egipat: Stupiti u kontakt sa svim svjetskim muzejskim institucijama koji imaju eksponate iz faraonskog Egipta, a osobito: Nacionalni muzej u Kairu, Muzej u Aleksandriji, Chicago, Smithsonian, London, Pariz, Torino. Tokom izložbe pozivati stručnjake iz ovih centara koji će držati predavanja.

Ikone: skupiti građu iz muzejskih i crkvenih institucija iz Srbije i Kosova, Grčke, Moskve, Jereuzalema, Istambula i Kaira. Raditi zajedo s SPC-om, Banjalukom i Beogradom.

Islam: prikupiti građu u saradnji s novim muzejom u Rijadu, muzejskim institucijama Kaira, Jeruzalema i Istambula. Stručnjaci iz ovih zemalja trebaju držati redovne prezentacije tokom trajanja izložbe.

Sumer i Babilon: Počeci civilizacije: prikupiti građu u saradnji sa muzejskim institucijama iz Berlina, Bagdada, Teherana, Londona i Smithsoniana. Svjetski stručnjaci trebaju držati predavanja o fenomenu početka ovog historijskog ciklusa.

5. MEDIJSKA OFANZIVA

Na posebnoj pres konferenciji najaviti novo doba Zemaljskog muzeja kao prodorne svjetske muzejske institucije i novi petogodišnji plan koji treba privući milion posjetilaca.

Dovesti CNN, ABC, BBC, National Geographic i druge vodeće TV kuće u Sarajevo (slično kao i kod projekta piramida u Visokom).

Postojeće tv resurse u Sarajevu (Al Jazeera, reginalne i bh. tv kuće) redovno koristiti kao platformu za pozitivnu promociju BiH u svijetu kroz aktivnosti Zemaljskog muzeja.

Putem pisanih saopćenja i milionskih e-mail kampanja održavati interes u svijetu za aktivnosti Muzeja.

6. POSJETIOCI

Radno vrijeme Muzeja promjeniti sa sadašnjeg na novo: 8.00 – 24.00 svaki dan.

Osiguranje muzeja značajno povećati i imati više zaštitara nego što ih imaju političari. Fokus sa politike prebaciti na prave vrijednosti. Zaštitari će regulisati discipliniran ulaz hiljadu posjetilaca dnevno.

Razraditi sistem naplate ulaznica, prodaje knjiga i časopisa, izrade unikatnih suvenira, mini prodavnica, kafića unutar kompleksa.

7. DOMAĆE TRŽIŠTE

Škole – osnovne i srednje škole u svojim programima imaju zakonsku obavezu posjete muzejskim institucijama. Imati posebnu službu koja će dnevno kontkatirati sve škole u BiH i dogovarati posjete.

Građanstvo – ponuditi komplete karata za posjetu muzejskim izložbama i različitim multimedijalnim događanjima.

Formirati različite cijene za različite nivoe finansijske podrške prijateljima Muzeja.

Pregovarati sa svim ambasadama i međunarodnim organizacijama u BiH, organizatorima konferencija i domaćim firmama u vezi sa iznajmljivanjem prostorija i botaničke bašte unutar kompleksa.

Održavati koncerte i dramske predstave unutar kompleksa. Približiti ga građanima BiH i regije kao kulturni centar regiona.

8. INO TRŽIŠTE

Pet godišnjih izložbi reklamirati preko partnerskih muzeja u svijetu, ambasada i medija, uključujući web promociju i rad socijalnih mreža.

Uvezati turističke zajednice, turoperatore i turističke agencije (prvo domaće, a kasnije regionalne) u muzejsku-turističku ponudu.

9. ISTRAŽIVAČKE AKTIVNOSTI

Ponuditi arheološkim fakultetima i institutima širom svijeta saradnju na arheološkim lokacijama u BiH (prahistorija, megalitne lokacije s piramidama, Ilirska nalazišta, Daorson, zapadna Hercegovina uključujući Gabelu, antički Rim, srednjevjekovne utvrde, Otomanski period). Slično uraditi sa etnografskim i odjeljenjem za prirodne nauke.

Koristiti EU fondove za vlastita istraživanja (prekogranična saradnja s Hrvatskom, Srbijom, Slovenijom) prije svega prahistorijskih nalazišta (kao Okolište, Butmir i sl.).

Studente iz Sarajeva (sa više univerziteta), Mostara (s oba univerziteta), Banje Luke i Tuzle redovno obučavati u okviru studentske prakse za muzejske poslove, a oni će, istovremeno, volonterski obaviti većinu poslova na pripremi i održavanju velikih izložbi i terenskih istraživanja.

10. VIZIJA

Svakodnevno, pred Zemaljskim muzejom, 12 mjeseci godišnje, treba da hiljade ljudi čeka na ulaz u reprezentativnu muzejsku instituciju u kojoj će vodiči i kustosi s osmjehom dočekivati posjetioce iz čitavog svijeta.

(DEPO PORTAL)

[Neyra]

kakve veze ima Zemaljski muzej BiH sa faraonima iz Egipta?

[Konsultant]

kakve veze ima Zemaljski muzej BiH sa faraonima iz Egipta?

Marketing sine. Uvalis pricu o piramidama iz Visokog, par plakata iskopina, eventualno koji predmet nadjen tamo. Ko je jos isao 10x u jedan te isti muzej da bi gledao kolekciju koja se nije mjenjala vec 30 godina i nije bas nesto velika?

Sramota na sta smo spali. Zatvaraju se muzeji, biblioteke, pozorista, a dzamije i crkve nicu poput gljiva.

Nemojte me pogresno shvatiti, ali kulturno obrazovanje je itekako potrebno, mozda cak i vise od religioznog.

To niche jer drugi finansiraju. Mi nemamo prebijene pare.
Obrazovanje u svakom obliku je jako bitno. Ako nemamo jake biblioteke, mozemo samo biti ispod prosjeka, neki talog. Naravno i muzeji su jako bitni. Sto sve finan. stvari svaljuje na drzavu? Imamo preko 1600 udruzenja gradjana, 190 stranaka, hrpu nekih borackih organizacija... nisu se nesto pretjerano umorili.

[IM_ex]

Marketing sine. Uvalis pricu o piramidama iz Visokog, par plakata iskopina, eventualno koji predmet nadjen tamo. Ko je jos isao 10x u jedan te isti muzej da bi gledao kolekciju koja se nije mjenjala vec 30 godina i nije bas nesto velika?

ZilkaRa i kompanjoni su mislili da je to to

Zasto na pomen "Egipatski faraoni u Zemaljskom muzeju BiH" prvenstveno aludiras na uvaljivanje price o Bosanskim (Visockim) piramidama
Zar jedna, takvog sadrzaja izlozba (Egipatski faraoni), ne bi donijela vise novca od ma koje druge izlozbe, cak vise od desetina njih skupa proracunato, ako ne i vise??? Pored nasih, domacih, zar mislite da i gradjane susjednih nam drzava ne bi privukla jedna tako trazena izlozba, cije organizovanje, naravno, kosta, ali se i isplati?!

Semir je odlicno ukazao na obecavajuce poteze. Ali, "'ta ce jedan Semir" , reci ce "prIpametno" gradjanstvo, "prIpametno", spremno omalovazavati sve na cemu se neko drugi zalaze, stvara, doprinosi, a da se o ucinku istih nema ama bas nista za reci, jer, kako ces reci nesto za nekoga k'o ni po cemu ne zavredjuje da ga se i pomene tek.
Na Semirovo izlaganje imala bih samo jednu izmjenu, a odnosi se na, citiram

Osiguranje muzeja značajno povećati i imati više zaštitara nego što ih imaju političari.

Uposljavanje velikog broja zastitara je dugorocno razbacivanje. Uz postavljanje najsavremenije vrste alarma, povezanog s MUP-om, solidan broj zastitara ekonomicnije je, savremenije a i sigurnije je rjesenje.

Svima koji volimo Bosnu i Hercegovinu, zatvaranje Zemaljskog muzeja je jako tesko palo. Sramimo se zbog drugih, za krah odgovornih.
Ovo nije kraj. Nije ovo prva ukazana prilika da se iz pepela podignemo i jaci i ljepsi

[Krokodil Behko]

Da.
Kad sam pročitao ovu vijest koju je Dust postavila, već sam počeo da lijem suze zbog nesretnih muzejlija koji su morali da zatvore muzej. Medjutim, sutradan sam naišao na ove Semirove opservacije i učinile su mi se zanimljivim.
Ne mora značiti da su samo političari krivi. U Americi, muzeji dobro stoje a ne vjerujem da su baš 100% na državnim jaslama.

Što je najgore, toliko nisko padamo da je ova vijest o zatvaranju muzeja več obišla cijeli svijet. Izvjesni Nemanja Kusturica nam već poručio da njemu pošaljemo eksponate kako bi ih on, izložio u Andrićgradu.

Ali Zilkara će još jednom, Semira proglasiti za šarlantana i nastaviti po starom. Uvjeren sam da nam se svi u svijetu čude. Ovdje civilizacije počinje još u kamenom dobu i imamo artefakata na bacanje a muzej nam propada. Imamo jedinstvene srednjovijekovne spomenike/stećke i pored toga, opet muzej propada. Šta je za reći?