Ko nema u glavi ima na Guglu

[Krokodil Behko]

Možda je tehnologija koju osmišljavamo sve "pametnija", ali novo je istraživanje pokazalo da je ljudska inteligencija globalno u opadanju. Tačnije, istraživači su došli do podataka da su suvremeni "zapadnjaci" izgubili 14 bodova IQ-a u prosjeku u odnosu na one koji su živjeli u viktorijansko doba.

Razlog tom opadanju, tvrdi jedan od pokretača istraživanja, dr. Jan te Nijenhuis, profesor psihologije na amsterdamskom Univerzitetu, jest činjenica da žene s višim kvocijentom inteligencije imaju manje djece od onih s nižim kvocijentom inteligencije. Ovo nije prvi put da se na taj način povezuje kvocijent inteligencije i sklonost k reprodukciji, ali to nije niti prvi dokaz o potencijalnom opadanju ljudske inteligencije, tvrde te Nijenhuisovi kolege, to se dogodilo puno ranije:

"Smanjenje ljudske inteligencije (ako je do njega uopće došlo) počelo je u vrijeme kad je prirodna selekcija postala opuštenija", kazao je dr. Gerald Crabtree, profesor patologije i razvojne biologije na Stanfordu i dodao: "To se dogodilo kad su naši preci počeli živjeti u gradovima i imali osiguranu opskrbu hranom".

S druge strane, dr. te Nijenhuis i njegovi saradnici proučavali su rezultate 14 istraživanja o inteligenciji provedenih između 1884. i 2004. godine, uključujući i jedno koje je proveo Sir Francis Galton, engleski antropolog i rođak Charlesa Darwina. Svako od tih istraživanja ispitivalo je takozvanu vizuelnu reakciju ispitanika (koliko im je dugo trebalo da pritisnu tipku kao reakciju na viđenu stimulaciju). Vrijeme potrebno za reakciju odražava brzinu mentalnog procesuiranja osobe te se smatra glavnim pokazateljem ukupne inteligencije, piše Huffington Post.

Krajem 19. stoljeća prosjek vizuelnih reakcija bio je oko 194 milisekunde, pokazale su analize. U 2004. ta se brojka popela na 275 milisekundi. I iako su sprave koje su mjerile vrijeme krajem 19. stoljeća bili puno manje precizne nego one koje se upotrebljavaju danas, dr. te Nijenhuis tvrdi da su ti podaci itekako uporedivi.

Neka su druga istraživanja pokazala znatni rast ukupne inteligencije od 1940-ih naovamo, a taj se fenomen naziva Flynnovim efektom, piše Index. Ali, te Nijenhuis objašnjava da Flynnov efekt odražava utjecaj faktora okoline, kao što su bolji edukacijski sistemi, higijena i prehrana, te na taj način "kamuflira" stvaran pad genetski naslijeđene inteligencije u zapadnomu svijetu.

[dacina_curica]

Ma daj, zezaju.

[harlekin]

velim ja da su prije ljudi bili pametniji,en tesle,coek izmislio struju a ja zamalo poginu dok sam uticnicu prikopcao

[Zagorka]

velim ja da su prije ljudi bili pametniji,en tesle,coek izmislio struju a ja zamalo poginu dok sam uticnicu prikopcao

dakle,mi smo hodajući dokazi za ovo

[Rockefeller]

...stvaran pad genetski naslijeđene inteligencije u zapadnomu svijetu.

Ovde je sva caka koju je novinar namjerno spomen'o samo u zadnjoj rečenici, kako tekst ne bi izgubio potpunu vjerodostojnost.

Naravno da smo mnogo napredniji i pametniji u odnosu na ljude iz 19. vijeka.

[Pasaga]

...stvaran pad genetski naslijeđene inteligencije u zapadnomu svijetu.

Ovde je sva caka koju je novinar namjerno spomen'o samo u zadnjoj rečenici, kako tekst ne bi izgubio potpunu vjerodostojnost.

Naravno da smo mnogo napredniji i pametniji u odnosu na ljude iz 19. vijeka.

..nebih se slozio sa ovim sto rece....
ljudi su vec u 17,18 vjeku usavrsili svjet...postavili norme .....
sta se posle uradilo......
kako danas izgleda svjet.....slika i odraz inteligencije....

[Mister No]

velim ja da su prije ljudi bili pametniji,en tesle,coek izmislio struju a ja zamalo poginu dok sam uticnicu prikopcao

[Rockefeller]

I u 19. vijeku se ubijalo, samo su se za te potrebe koristili bajoneti. I u 19. vijeku su zagadjivali okolinu, samo da su svoja go**a prosipali u rijeke.

Nikad ranije se nije govorilo o okolini i radilo na podizanju svijeti za nju. Nikad više se nije vodilo brige o ugroženim vrstama. A broj izleta van orbite i u unutrašnjost zemlje se može jednačiti sa brojem pobijenih ljudi u 19. vijeku (karikirano).

O tome šta je ovaj svijet danas sve dobio u odnosu na ondašnji da i ne pričamo: sijalica, TV, grijanje, kompjuteri, internet, svemirske letjelice. Uspjeli smo izliječiti mnoge bolesti, za koje su ondašnji ljudi mislili da su neizlječive. Uspjećemo i druge, zato i hoće naredne generacije biti pametnije od naše.

[Bla]

nekad si po informaciju išao u biblioteku,
sada do iste dođeš iz udobnosti svoje sobe,
kako tehnika bude napredovala, sutra će ti ta informacija biti na raspolaganju drit'o u glavi.

kako i prije nije svako ištao ni u biblioteku
tako se ni sada ne interesuje svako za bilo šta.
neko više voli da zamara mišiće, neko opet mozak, a neko da miksa.

niko se nije do sada naučen rodio (što ne znači da neće)
pa kritikovati nečiju potragu za informaciojom, a opravdavati neinformisanost mi je nekako tipično ono naše.

meni se lično više sviđa da dođem do informacije brže i lakše nego sporije i teže.
a vazda je bilo i bit će i zainteresovanih i nezainteresovanih.

ne vidim u čemu je problem.

[ytube][/ytube]

[Lebowski]

Nekima ni Google ne može pomoći, isto to dođe.

[Peggy Sue]

Google je dao mnogo toga, ali je ubio druženje u bibliotekama, pauze za kaficu nakon učenja i iščitavanja, prve ljubavi u čitataonicama....

[Lebowski]

Uvijek sam sanjao da se zaljubim u čitaonici. Bez zajebancije.

[Peggy Sue]

Uvijek sam sanjao da se zaljubim u čitaonici. Bez zajebancije.

Gotovo je s tim snovima.. U čitaonicama i bibliotekama su još samo tete koje su davne 95. slagale knjige na one visoke police...
Fensi štreberke su na googlu.. vjerovatno

[laganini]

dobra stvar...

[dadojović]

Jedan od najkorisnijih izuma u povijesti. Ali kao opreka, i čest izvor pogrešnih informacija, ili točnih ali na pogrešan način interpretiranih.

[Barba]

Ja obično kad našto ne znam, a često ne znam, pitam gugl

[Socrates]

Vala ni sa knjigama vecina ljudi ne postiže bolje rezultate.

[dadojović]

Vala ni sa knjigama vecina ljudi ne postiže bolje rezultate.

Da, ali nisu u vremenu prije interneta samo knjige služile kao izvor informacija. Koristile su se enciklopedije, stripovi, novine, dokumentarne emisije, radio se više slušao. Danas se, navedeno, koristi u puno manjoj mjeri.

[storm]

Otišla je i knjiga kvragu, kad je Nives Celzijus primila književnu nagradu Kiklop

[Socrates]

Da, i opet nisu bili bolji rezultati kod većine ljudi.