![Forum [Bot]](./images/ranks/s.png "Forum [Bot]")
Permakultura je kovanica dvije riječi – permanentna agrokultura (Permanent Agriculture) koju je početkom 70-ih revitalizirao tasmanijac Bill Mollison. Riječ “Permaculture” zaštićena je autorskim pravom, a vlasnici autorskih prava su Permakulturni instituti i Kolegiji diplomanata širom svijeta. Navedene institucije brane autorsko pravo sa svrhom ujednačenog i kvalitetnog obrazovanja novih diplomanata.
Permakultura je interdisciplinarna znanost o Zemlji. Objedinjuje mnoge klasične znanosti i usmjerava ih na brigu o Zemlji, brigu o ljudima, mudar nadzor širenja populacije i nadzor potrošnje materijalnih dobara.
Osnovna nacela
Dvanaest osnovnih načela permakulturnog dizajna su oruđa za promišljanje koja nam, kada ih primjenjujemo zajedno, omogućuju kreativno redizajniranje našeg okoliša i našeg ponašanja. Na taj način gradimo novi svijet u kojem trošimo manje energije i resursa.
Ovi principi se smatraju univerzalnim, iako metode koje se koriste kako bi ih izrazili uvelike ovise o mjestu i situaciji. Oni se primjenjuju ovisno o našim osobnim, gospodarskim, društvenim i političkim reorganizacijama, baš kao što je prikazano u cvijetu permakulture (slika lijevo).
Etički temelj permakulture (briga za Zemlju, briga za ljude, ravnomjerna raspodjela) usmjerava korištenje ovih dizajnerskih alata, čime se osigurava da se oni koriste na adekvatan način.
Na svaki princip može se gledati kao na vrata koja se otvaraju u jedno novo cjelovito i sustavno razmišljanje, pružajući nam na taj način različite perspektive koje možemo shvatiti na različitim razinama dubine i primjene.
Etika u prirodi
“Etika je kako”, a ne “što i koliko”.
Središnje mjesto u permakulturi zauzimaju tri etike: skrb za zemlju, briga za ljude i poštena podjela. One čine temelj za dizajn u permakulturi, te ih je također moguće naći u većini tradicionalnih društava.
Etika je mehanizam koji se razvija u kulturi, a koji reguliraja vlastiti interes, dajući nam bolje razumijevanje dobrih i loših rezultata.
Skrb za Zemlju
“Briga o zemlji je permanentna aktivnost, u prirodi, na imanju, polju, okućnici, šumi, u društvu u kojem živite, na poslu koji radite. Ta aktivnost ima jedan cilj: omogućivanje svim životnim oblicima kontinuiranost i širenje (množenje). Taj cilj može biti postignut u bezbroj oblika, izravno ili posredno”.
Izgradite prirodnu imovinu.
Zemlja je živo tijelo. Ukoliko ne vodimo brigu o njoj i ne čuvamo ju imat žćemo biti posljedice koje će biti prevelike da ih ignoriramo.
Ikona predstavlja organski rast, koji je ključni sastojak u održavanju života na Zemlji.
Skrb za Zemlju može se razumjeti kao i za tlo. Stanje tla je često najbolje mjerilo zdravlja i dobrobiti društva. Postoji mnogo različitih tehnika za skrb tla, ali najbolji način za određivanje njenog stanja je samo pogledati kakav i u kojoj mjeri je život prisutan u njoj.
Naše šume i rijeke su pluća i krvožilni sustav našeg planeta, koji pomažu Zemlji da živi i diše, oni podržavaju mnoge različite oblike života. Svi oblici života imaju svoje specifične vrijednost, i moramo ih poštivati upravo zbog funkcije koju obavljaju - čak i ako ih ne vidimo kao korisne za naše potrebe.
Smanjenjem potrošnje 'stvari', smanjujemo naš utjecaj na okoliš, a to je najbolji način brige za sva živa bića.
Skrb za ljude
Neuvjetovano omogućivanje pristupa resursima potrebnim za egzistenciju etičko je načelo u Permakulturi.
Mudar nadzor potrošnje i populacije: “etičko načelo koje prijateljski upućuje na potrebu postavljanja granica širenju populacije i potrošnje polazi od pojedinca. Okrenite se sebi, svojim resursima, sposobnostima, snagama, mijenjanju svojih navika (osobito kad znate da vam nanose štetu) i uhvatite svoj život svojim rukama!”
Vodite brigu o sebi, obitelji i zajednici.
Ako su potrebe naroda ispunjenje na milosrdan i jednostavan način, okolina koja ih okružuje će prosperirati.
Ikona, predstavlja potrebu pojedinca za društvom, te zajedničke napore koji će utjecati na promjene.
Skrb za ljude počinje od nas samih, ali se širi i uključuje naše obitelji, susjede, lokalne i šire zajednice. Cilj je da odrastanje kroz samopouzdanje i osobne odgovornosti.
Samopuzdanje postaje moguće kada se usredotočimo na ne-materijalno blagostanje, vodeći brigu o sebi i drugima, bez proizvodnje ili potrošnje nepotrebnih materijalnih resursa. Radije prihvaćajući osobnu odgovornost za svoje stanje, koliko je to moguće, umjesto da okrivljavamo druge, čini nas snažnijima. Prepoznajući da mudrost leži unutar grupe, možemo raditi s drugima u svrhu najboljeg ishoda za sve uključene.
Pristup u permakulturi je usredotočivanje na pozitivno, na mogućnosti koje postoje, a ne na prepreke, čak i u očajnim situacijama.
Poštena podjela
Postavite ograničenje na potrošnju (konzumiranje) i reprodukciju, te podijelite višak.
Mi kroz vrijeme smo okruženi obiljem koje nas potiče da ga dijelimo s drugima.
Ikona predstavlja uzimanje onoga što nam je potrebno i dijeljenje onoga što nam ne treba, istodobno prepoznajući da postoje granice koliko možemo dati i primiti.
Kad stablo voća da plod, obično proizvodi mnogo više nego što jedna osoba može pojesti. Ima smisla da podijelimo ono što ne može iskoristiti. Potrebno je vrijeme da uberemo, pojedemo, podijelimo i sačuvamo prinos (žetvu) i postoje ograničenja koliko voća možemo proizvoditi i koristiti.
Rast u ljudske potrošnje i ubrzano izumiranja vrsta jasno onemogućuju kontinuirani rast. Ponekad je potrebno napraviti teške odluke i uzeti u obzir koliko nam je dovoljno.
Moramo se usredotočiti na ono što nam je prikladno učiniti, nego da se usredotočimo na ono ono što bi drugi trebali. Pronalazeći pravu ravnotežu u našem vlastitom životu pružamo pozitivan primjera drugima, tako da i oni mogu pronaći svoju ravnotežu.
.... tema 
... al` kad sagLedam sve pitam se kolike su šanse da dočekam penziju?! 
sebi jdnu kravu kupit i umrijeti negdje na proplanku 