Kako će nestati život na zemlji?
Moderator: spacebound
- Čupava
- Forum [Bot]
- Posts: 45445
- Joined: 16 Feb 2016, 13:35
- Location: Kad zatvorim oci, budem gdje pozelim...<3
- Been thanked: 8 times
- Status: Offline
Kako će nestati život na zemlji?
Šta mislite kako će nestati život na zemlji?
Znamo da ništa nije vječno pa ni život na zemlji...
Da li će neka prirodna katastrofa odraditi svoje, ili će se ljudi ratovima istrijebiti.. Ili možda vanzemaljci zaratiti sa ljudima.. . Ili možda neka neizlječiva epidemija zavladati ???
Jeste li se nekad razmišljali o tome?
Ako bi mogli izabrati kraj života na zemlji koji bi izabrali?
Znamo da ništa nije vječno pa ni život na zemlji...
Da li će neka prirodna katastrofa odraditi svoje, ili će se ljudi ratovima istrijebiti.. Ili možda vanzemaljci zaratiti sa ljudima.. . Ili možda neka neizlječiva epidemija zavladati ???
Jeste li se nekad razmišljali o tome?
Ako bi mogli izabrati kraj života na zemlji koji bi izabrali?
.
- Mutevelija
- Selonačelnik
- Posts: 86359
- Joined: 28 Nov 2015, 20:04
- Has thanked: 853 times
- Been thanked: 1647 times
- Status: Offline
Re: Kako će nestati život na zemlji?
Ja ne bi nikad izabrao nuklearne ratove, humaniji je i vulkan od toga.
Pero la suerte se ensañó contigo
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120466
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6989 times
- Been thanked: 7928 times
- Status: Offline
Re: Kako će nestati život na zemlji?
Katastrofa se već dešava, samo što neki misle da je to kineska izmišljotina.Čupava wrote: Da li će neka prirodna katastrofa odraditi svoje, ili će se ljudi ratovima istrijebiti..
online
- Hannibal
- Forum [Bot]
- Posts: 64067
- Joined: 03 Sep 2015, 23:23
- Mood:
- Has thanked: 6850 times
- Been thanked: 2189 times
- Status: Offline
Re: Kako će nestati život na zemlji?
Nece biti nuklearnog rata, jer je jos uvijek u mehanizmu nesto pametnij ljudi...iako su trenutni vodje prilicni idioti...
Otrovat cemo se...
Otrovat cemo se...
Habibti, ya nour el - ain...
- Melek
- Deer Hunter
- Posts: 29042
- Joined: 20 Jun 2013, 23:18
- Has thanked: 3593 times
- Been thanked: 2421 times
- Status: Offline
Re: Kako će nestati život na zemlji?
Ne sekirajte se kad ce i sta, doce uredno Dzibril da sve nagovijesti
Weak people revenge.
Strong people forgive.
Intelligent people ignore.
Strong people forgive.
Intelligent people ignore.
Re: Kako će nestati život na zemlji?
Neka nas spuca neki meteor ili nešto slično,samo dovoljno velikiČupava wrote:Šta mislite kako će nestati život na zemlji?
Znamo da ništa nije vječno pa ni život na zemlji...
Da li će neka prirodna katastrofa odraditi svoje, ili će se ljudi ratovima istrijebiti.. Ili možda vanzemaljci zaratiti sa ljudima.. . Ili možda neka neizlječiva epidemija zavladati ???
Jeste li se nekad razmišljali o tome?
Ako bi mogli izabrati kraj života na zemlji koji bi izabrali?
"Nećemo ništa razumeti od hoda sveta ako budemo zamišljali da ljudi uvek postupaju pravedno..."
Balada o Bohoreti
Balada o Bohoreti
- Mutevelija
- Selonačelnik
- Posts: 86359
- Joined: 28 Nov 2015, 20:04
- Has thanked: 853 times
- Been thanked: 1647 times
- Status: Offline
Re: Kako će nestati život na zemlji?
Melek wrote:Ne sekirajte se kad ce i sta, doce uredno Dzibril da sve nagovijesti
Suri Israfil kada zapuse u te se nase uzdat ce duse
Pero la suerte se ensañó contigo
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
- Čupava
- Forum [Bot]
- Posts: 45445
- Joined: 16 Feb 2016, 13:35
- Location: Kad zatvorim oci, budem gdje pozelim...<3
- Been thanked: 8 times
- Status: Offline
Re: Kako će nestati život na zemlji?
Nešto će nas spucati, samo je pitanje dana...Nice try wrote:Neka nas spuca neki meteor ili nešto slično,samo dovoljno velikiČupava wrote:Šta mislite kako će nestati život na zemlji?
Znamo da ništa nije vječno pa ni život na zemlji...
Da li će neka prirodna katastrofa odraditi svoje, ili će se ljudi ratovima istrijebiti.. Ili možda vanzemaljci zaratiti sa ljudima.. . Ili možda neka neizlječiva epidemija zavladati ???
Jeste li se nekad razmišljali o tome?
Ako bi mogli izabrati kraj života na zemlji koji bi izabrali?
.
Re: Kako će nestati život na zemlji?
Neka bude brzo i efektno,da niko ne ostane da se pati.Čupava wrote:Nešto će nas spucati, samo je pitanje dana...Nice try wrote:Neka nas spuca neki meteor ili nešto slično,samo dovoljno velikiČupava wrote:Šta mislite kako će nestati život na zemlji?
Znamo da ništa nije vječno pa ni život na zemlji...
Da li će neka prirodna katastrofa odraditi svoje, ili će se ljudi ratovima istrijebiti.. Ili možda vanzemaljci zaratiti sa ljudima.. . Ili možda neka neizlječiva epidemija zavladati ???
Jeste li se nekad razmišljali o tome?
Ako bi mogli izabrati kraj života na zemlji koji bi izabrali?
"Nećemo ništa razumeti od hoda sveta ako budemo zamišljali da ljudi uvek postupaju pravedno..."
Balada o Bohoreti
Balada o Bohoreti
- Mutevelija
- Selonačelnik
- Posts: 86359
- Joined: 28 Nov 2015, 20:04
- Has thanked: 853 times
- Been thanked: 1647 times
- Status: Offline
Re: Kako će nestati život na zemlji?
Meni bi bilo pravedno po noci kad svi spavaju, ali posto nije noc u Japanu i u Islandu, nece biti ni pravedno samounistenje
Pero la suerte se ensañó contigo
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
Re: Kako će nestati život na zemlji?
Ja bi ipak po danu .....hoću vidjeti tu predstavu uživoMutevelija wrote:Meni bi bilo pravedno po noci kad svi spavaju, ali posto nije noc u Japanu i u Islandu, nece biti ni pravedno samounistenje
Habibti, ya nour el - ain...
- Čupava
- Forum [Bot]
- Posts: 45445
- Joined: 16 Feb 2016, 13:35
- Location: Kad zatvorim oci, budem gdje pozelim...<3
- Been thanked: 8 times
- Status: Offline
Re: Kako će nestati život na zemlji?
Da zabiljezimo događaj fotkanjemstorm wrote:Ja bi ipak po danu .....hoću vidjeti tu predstavu uživoMutevelija wrote:Meni bi bilo pravedno po noci kad svi spavaju, ali posto nije noc u Japanu i u Islandu, nece biti ni pravedno samounistenje
.
Re: Kako će nestati život na zemlji?
Joj ...to bi bilo finih fotki.....pa neka gleda tko stigne kasnije jednomČupava wrote:Da zabiljezimo događaj fotkanjemstorm wrote:Ja bi ipak po danu .....hoću vidjeti tu predstavu uživoMutevelija wrote:Meni bi bilo pravedno po noci kad svi spavaju, ali posto nije noc u Japanu i u Islandu, nece biti ni pravedno samounistenje
Habibti, ya nour el - ain...
- Hannibal
- Forum [Bot]
- Posts: 64067
- Joined: 03 Sep 2015, 23:23
- Mood:
- Has thanked: 6850 times
- Been thanked: 2189 times
- Status: Offline
- Hannibal
- Forum [Bot]
- Posts: 64067
- Joined: 03 Sep 2015, 23:23
- Mood:
- Has thanked: 6850 times
- Been thanked: 2189 times
- Status: Offline
- Mutevelija
- Selonačelnik
- Posts: 86359
- Joined: 28 Nov 2015, 20:04
- Has thanked: 853 times
- Been thanked: 1647 times
- Status: Offline
Re: Kako će nestati život na zemlji?
Ko bi ti pravio ih
Pero la suerte se ensañó contigo
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120466
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6989 times
- Been thanked: 7928 times
- Status: Offline
Re: Kako će nestati život na zemlji?
Najkasnije, cijelu našu galaksiju (ca 200.000.000.000 solarnih sistema) usisat će džinovska crna rupa, u centru galaksije.
Prije toga, može biti neki veliki asteroid, prečnika nekoliko kilometara.
Ako ne to, onda sasvim sigurno, gama zrak ima potencijal da nas sprži i prije nego što skontamo šta se zbiva.
Ipak, najvjerovatnije će ljudi uništiti sami sebe,
Prije toga, može biti neki veliki asteroid, prečnika nekoliko kilometara.
Ako ne to, onda sasvim sigurno, gama zrak ima potencijal da nas sprži i prije nego što skontamo šta se zbiva.
Ipak, najvjerovatnije će ljudi uništiti sami sebe,
online
- Mala_Mu
- atomica
- Posts: 63332
- Joined: 09 Feb 2014, 13:14
- Location: Dolina Mumijevih
- Mood:
- Has thanked: 551 times
- Been thanked: 1386 times
- Status: Offline
Dramatičan izvještaj UN-a: Život na Zemlji je pred masovnim izumiranjem
LJUDSKE aktivnosti u vrlo skoroj budućnosti od samo nekoliko desetljeća mogle bi uzrokovati izumiranje oko milijun vrsta, upozorava nacrt novog izvješća koje je danas objavio UN.
Ovako brz nestanak biljaka i životinja već se naziva šestim masovnim izumiranjem. Masovna izumiranja u prošlosti su uvijek uzrokovali kataklizmički događaji golemih razmjera poput udara velikih asteroida ili masovnih vulkanskih erupcija. Ovaj put uzrok je čovjek.
Ugrožena je četvrtina svih poznatih vrsta biljaka i životinja
Kao najvažniji uzroci uništenja koje prijeti našem planetu navode se ljudske potrebe za energijom i hranom, odnosno pretjerana konzumacija resursa, krivolov, sječa šuma i emisije fosilnih goriva. Četvrtina svih poznatih vrsta biljaka i životinja već je ugrožena, a razmjeri njihova nestajanja desecima ili stotinama puta su brži nego što su u prosjeku bili u posljednjih 10 milijuna godina.
Izvješće, koje je na 1800 stranica kroz tri godine sastavilo međudržavno tijelo Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services (IPBES), temelji se na više od 15.000 akademskih radova i istraživanja, a jedna od ključnih ideja mu je da upozori političare na najbolje moguće načine borbe s klimatskim promjenama.
Prošli tjedan autori izvješća održali su u Parizu niz sastanaka s predstavnicima vlasti iz više od 130 država u nastojanju da dokumentu daju konačnu, dorađeniju formu.
Velik dio Zemljine površine pokazuje ozbiljne znakove propadanja
Prema njemu oko 75% kopna, oko 50% rijeka i jezera te oko 40% svih mora i oceana već pokazuju ozbiljne znake propadanja uzrokovanog ljudskim aktivnostima.
Od 1980-ih do danas emisije stakleničkih plinova uzrokovane sagorijevanjem fosilnih goriva su se udvostručile, a prosječna temperatura porasla je za najmanje 0,7 stupnjeva Celzijevih, tvrde autori.
„Rekao bih da će se izvješće najvjerojatnije interpretirati uz konstataciju u stilu: 'Čovječe, stvarno smo u nevolji', međutim postoje rješenja“, rekao je prije skupa za BBC voditelj IPBES-a prof. Sir Bob Watson.
„Naše izvješće govorit će o razmjerima u kojima gubimo bioraznolikost te o stupnjevima u kojima je možemo zaštititi u budućnosti“, dodao je.
Krčenje šuma i rast konzumacije mesa potiskuju vrste iz prirodnih staništa
U izvješću se među ostalim ističe da su načini na koje se koristi tlo i krče šume za poljoprivredu u kombinaciji s povećanjem konzumacije mesa istisnuli brojne vrste iz njihovih prirodnih staništa. Istovremeno je pretjerani izlov riba desetkovao njihove populacije u morima širom svijeta
Dokument predviđa da će se izumiranje u narednim desetljećima najvjerojatnije dalje ubrzavati.
Najdramatičnije upozorenje ikada
Kraća verzija dokumenta od 40 stranica zaključka koji je danas objavljen za potrebe informiranja političara vjerojatno je najozbiljnije upozorenje na prijetnju koju ljudi predstavljaju za planet ikada.
Ono ističe da se broj stanovnika u svijetu od 1970-ih do danas udvostručio, globalna ekonomija se učetverostručila, a međunarodna trgovina udeseterostručila. Kako bi se ljudi nahranili, odjenuli i opskrbili energijom, šume su krčene brzinama koje su bez presedana u povijesti. Od 1980. do 2000. nestalo je oko 100 milijuna hektara šuma, ponajviše za uzgoj stoke u Južnoj Americi te za plantaže palminog ulja u Jugoistočnoj Aziji. Još većom brzinom nestaju močvarna područja. Od svih koja su postojala u 18. stoljeću do danas ih je ostalo samo 13%. Samo u 20. i 21. stoljeću nestalo ih je oko 54%.
Urbanizirana područja udvostručila su se od 1992. Kvaliteta tla ubrzano pada tako da je sada produktivnost tla na Zemlji globalno pala za 23%. Zagađenje plastikom se od 1980. udeseterostručilo. Svake godine u svjetske vode odbacuje se između 300 i 400 milijuna tona toksičnih tvari kao što su teški metali, otapala i otrovni mulj.
Najdramatičnije projekcije
Izviješće predstavlja brojne projekcije koje predviđaju tempo pogoršanja situacije.
Neviđeni rast konzumacije, populacije i tehnologije vjerojatno će se učetverostručiti u 21. stoljeću.
Najveći dio propadanja staništa dogodit će se u Centralnoj i Južnoj Americi, u subsaharskoj Africi i u Aziji.
Propadanje tla i klimatske promjene do 2050. uzrokovat će migracije između 50 i 700 milijuna ljudi.
Klimatske promjene i propadanje tla do 2050. uzrokovat će smanjenje proizvodnje usjeva godišnje za 10% globalno, a u nekim krajevima i do 50%.
Bioraznolikost će se do 2050. smanjiti za 38% do 46%.
Ključne ekonomske projekcije
U dokumentu su predstavljene i ekonomske projekcije šteta od negativnih ljudskih utjecaja kao i procjene troškova potrebnih za očuvanje okoliša. Izdvojili smo samo neke od najvažnijih.
Godišnja cijena gubitka bioraznolikosti i ekosustava te propadanja tla čovječanstvo će koštati više od 10% globalne proizvodnje.
Glavni uzrok ovog propadanja je životni stil intenzivne konzumacije koji je u porastu u razvijenim zemljama i novim ekonomijama, ali i u zemljama u razvoju.
Studije provedene u Aziji i Africi pokazuju da je cijena nedjelovanja barem tri puta veća od cijene djelovanja.
Koristi od očuvanja 10-ak puta su veće od cijena očuvanja.
Porast distance između potrošača i ekosustava koji proizvode hranu i druge robe rezultirao je padom svijesti i razumijevanja posljedica odluka o konzumaciji.
Većina onih koji imaju najviše koristi od pretjerane eksploatacije doživljava najmanje izravnih posljedica konzumerističkih odluka koje uzrokuju propadanje tla.
index.hr
Ovako brz nestanak biljaka i životinja već se naziva šestim masovnim izumiranjem. Masovna izumiranja u prošlosti su uvijek uzrokovali kataklizmički događaji golemih razmjera poput udara velikih asteroida ili masovnih vulkanskih erupcija. Ovaj put uzrok je čovjek.
Ugrožena je četvrtina svih poznatih vrsta biljaka i životinja
Kao najvažniji uzroci uništenja koje prijeti našem planetu navode se ljudske potrebe za energijom i hranom, odnosno pretjerana konzumacija resursa, krivolov, sječa šuma i emisije fosilnih goriva. Četvrtina svih poznatih vrsta biljaka i životinja već je ugrožena, a razmjeri njihova nestajanja desecima ili stotinama puta su brži nego što su u prosjeku bili u posljednjih 10 milijuna godina.
Izvješće, koje je na 1800 stranica kroz tri godine sastavilo međudržavno tijelo Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services (IPBES), temelji se na više od 15.000 akademskih radova i istraživanja, a jedna od ključnih ideja mu je da upozori političare na najbolje moguće načine borbe s klimatskim promjenama.
Prošli tjedan autori izvješća održali su u Parizu niz sastanaka s predstavnicima vlasti iz više od 130 država u nastojanju da dokumentu daju konačnu, dorađeniju formu.
Velik dio Zemljine površine pokazuje ozbiljne znakove propadanja
Prema njemu oko 75% kopna, oko 50% rijeka i jezera te oko 40% svih mora i oceana već pokazuju ozbiljne znake propadanja uzrokovanog ljudskim aktivnostima.
Od 1980-ih do danas emisije stakleničkih plinova uzrokovane sagorijevanjem fosilnih goriva su se udvostručile, a prosječna temperatura porasla je za najmanje 0,7 stupnjeva Celzijevih, tvrde autori.
„Rekao bih da će se izvješće najvjerojatnije interpretirati uz konstataciju u stilu: 'Čovječe, stvarno smo u nevolji', međutim postoje rješenja“, rekao je prije skupa za BBC voditelj IPBES-a prof. Sir Bob Watson.
„Naše izvješće govorit će o razmjerima u kojima gubimo bioraznolikost te o stupnjevima u kojima je možemo zaštititi u budućnosti“, dodao je.
Krčenje šuma i rast konzumacije mesa potiskuju vrste iz prirodnih staništa
U izvješću se među ostalim ističe da su načini na koje se koristi tlo i krče šume za poljoprivredu u kombinaciji s povećanjem konzumacije mesa istisnuli brojne vrste iz njihovih prirodnih staništa. Istovremeno je pretjerani izlov riba desetkovao njihove populacije u morima širom svijeta
Dokument predviđa da će se izumiranje u narednim desetljećima najvjerojatnije dalje ubrzavati.
Najdramatičnije upozorenje ikada
Kraća verzija dokumenta od 40 stranica zaključka koji je danas objavljen za potrebe informiranja političara vjerojatno je najozbiljnije upozorenje na prijetnju koju ljudi predstavljaju za planet ikada.
Ono ističe da se broj stanovnika u svijetu od 1970-ih do danas udvostručio, globalna ekonomija se učetverostručila, a međunarodna trgovina udeseterostručila. Kako bi se ljudi nahranili, odjenuli i opskrbili energijom, šume su krčene brzinama koje su bez presedana u povijesti. Od 1980. do 2000. nestalo je oko 100 milijuna hektara šuma, ponajviše za uzgoj stoke u Južnoj Americi te za plantaže palminog ulja u Jugoistočnoj Aziji. Još većom brzinom nestaju močvarna područja. Od svih koja su postojala u 18. stoljeću do danas ih je ostalo samo 13%. Samo u 20. i 21. stoljeću nestalo ih je oko 54%.
Urbanizirana područja udvostručila su se od 1992. Kvaliteta tla ubrzano pada tako da je sada produktivnost tla na Zemlji globalno pala za 23%. Zagađenje plastikom se od 1980. udeseterostručilo. Svake godine u svjetske vode odbacuje se između 300 i 400 milijuna tona toksičnih tvari kao što su teški metali, otapala i otrovni mulj.
Najdramatičnije projekcije
Izviješće predstavlja brojne projekcije koje predviđaju tempo pogoršanja situacije.
Neviđeni rast konzumacije, populacije i tehnologije vjerojatno će se učetverostručiti u 21. stoljeću.
Najveći dio propadanja staništa dogodit će se u Centralnoj i Južnoj Americi, u subsaharskoj Africi i u Aziji.
Propadanje tla i klimatske promjene do 2050. uzrokovat će migracije između 50 i 700 milijuna ljudi.
Klimatske promjene i propadanje tla do 2050. uzrokovat će smanjenje proizvodnje usjeva godišnje za 10% globalno, a u nekim krajevima i do 50%.
Bioraznolikost će se do 2050. smanjiti za 38% do 46%.
Ključne ekonomske projekcije
U dokumentu su predstavljene i ekonomske projekcije šteta od negativnih ljudskih utjecaja kao i procjene troškova potrebnih za očuvanje okoliša. Izdvojili smo samo neke od najvažnijih.
Godišnja cijena gubitka bioraznolikosti i ekosustava te propadanja tla čovječanstvo će koštati više od 10% globalne proizvodnje.
Glavni uzrok ovog propadanja je životni stil intenzivne konzumacije koji je u porastu u razvijenim zemljama i novim ekonomijama, ali i u zemljama u razvoju.
Studije provedene u Aziji i Africi pokazuju da je cijena nedjelovanja barem tri puta veća od cijene djelovanja.
Koristi od očuvanja 10-ak puta su veće od cijena očuvanja.
Porast distance između potrošača i ekosustava koji proizvode hranu i druge robe rezultirao je padom svijesti i razumijevanja posljedica odluka o konzumaciji.
Većina onih koji imaju najviše koristi od pretjerane eksploatacije doživljava najmanje izravnih posljedica konzumerističkih odluka koje uzrokuju propadanje tla.
index.hr
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 26 guests