Ambalaža predstavlja novac koji bacamo
Moderator: spacebound
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120520
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6999 times
- Been thanked: 7954 times
- Status: Offline
Ambalaža predstavlja novac koji bacamo
Dok u BiH ambalaža predstavlja otpad, u drugim zemaljama donosi milione eura, pokazuje posljednji izvještaj Istraživačkog centra Populari.
U sklopu projekta britanske ambasade u BiH pod nazivom "EU priče", Populari je nedavno objavio izvještaj pod naslovom "BiH - Vječito poseban slučaj" – bh. pristup upravljanju ambalažnim otpadom.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, svako od nas proizvede oko jedan kilogram otpada svaki dan i svaki stanovnik ove zemlje proizvede 27.557,5 kilograma otpada tokom svog života.
Ambalaža čini oko 30 posto svog našeg smeća. Svaki put kad odemo u prodavnicu, kupimo gotovo istu količinu otpada kao i proizvoda. Ako se ne reciklira, predstavlja ozbiljan ekološki problem, ali je i industrija vrijedna milijarde eura.
U Belgiji, zemlji po mnogo čemu sličnoj BiH, organizacija Fost Plus nalazi se na čelu sistema za upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom. Samo u 2011. godini je ostvarila prihod od 128 miliona eura. A pola te cifre potiče od prodaje materijala za reciklažu.
Ponovnom upotrebom i recikliranjem ostvaruju se ogromne uštede energije: 95 posto kod aluminija, 90 posto kod plastike, 60 posto kod papira i kartona, 33 posto kod stakla...
- Imamo li na umu da je energija vjerovatno najskuplji deficitarni strateški resurs, postaje nam jasna vrijednost otpada. Poređenja radi, Nijemci recikliraju oko 73 posto svog ambalažnog otpada, što je među najvišim stopama u Europi, a prema podacima Evropske agencije za okoliš, samo pet posto ukupne količine otpada u Bosni i Hercegovini se reciklira, dok se ostatak odlaže na deponije, navodi se u izvještaju.
U Evropskoj uniji otpad se sve više tretira kao mobilni proizvod sa određenom tržišnom vrijednošću, dakle roba.
U poređenju s ostatkom regiona, bh. podaci o ponovnoj upotrebi otpada izgledaju smiješno. Grad Zagreb reciklira 40 posto otpada, i namjerava povećati procenat na 70 posto u narednom periodu, jer se smatra da su trenutne cifre preniske. Beograd je nedavno uveo sistem odvojenog prikupljanja komunalnog otpada u sklopu Nacionalne strategije upravljanja otpadom, kojom se predviđa puno uvođenje europskih standarda u recikliranju do 2019.
S druge strane, Sarajevo reciklira nešto malo više od 10% otpada koji proizvode njegovi stanovnici.
- Ključni problem u BiH su skromne ambicije. Način na koji su postavljene izuzetno niske reciklažne kvote, puno niže nego u susjednim zemljama promovira neefikasnost i obesmišljava uspostavljanje sistema upravljanja ambalažnim otpadom po EU standardima. Ciljevi i kvote se stalno povećavaju, i trenutno iznose 55-60 posto, mada ih zemlje kao što su Njemačka i Danska znatno prebacuju, pokazuje izvještaj.
U BiH, međutim, ciljevi su znatno niži, trenutno osam posto, a planirano je da se povećaju na 35 posto do 2016.
Dok BiH dosegne 35 posto, druge zemlje će razviti nove tehnologije i dići kvote na maksimum. Uz jasno uočljiv nedostatak koordinacije između entiteta u implementaciji domaćeg zakonodavstva vezanog za ambalažni otpad, kao i asimetrija zakonskih rješenja u entitetima, BiH nema strateški pristup koji pravi novac.
- Bude li nastavila ovim tempom, uz zakonska rješenja koja su trenutno na snazi, BiH neće ići dalje, zaključuje se u izvještaju Istraživačkog centra Populari.
d.avaz
online
Re: Ambalaža predstavlja novac koji bacamo
Pa naravno da se skupi smece. U Njemackoj je kapara (je li se tako kaze) na plasticnu flasu 25centi. Ima naravno onih koje bace ali vecina ne. Takodjer na limenku je 25centi.
siromah nema sta a bogatas nema kad
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120520
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6999 times
- Been thanked: 7954 times
- Status: Offline
Re: Ambalaža predstavlja novac koji bacamo
Jel to isto što i kaucija za staklene flaše nekada davno?
online
Re: Ambalaža predstavlja novac koji bacamo
Kolika bi to bila usteda za BiH privredu, boli glava. Mislim da sam negdje citala da je neki nas povratnik otvorio tvornicu za preradu plastike..
Gledam te nekim drugim ocima
upravo onako kako ne treba...
I ne shvatam sta mi se desava
nedostaje mi rec koja resava
u tebi je neka tajna ostala
k'o muzika starih majstora
upravo onako kako ne treba...
I ne shvatam sta mi se desava
nedostaje mi rec koja resava
u tebi je neka tajna ostala
k'o muzika starih majstora
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120520
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6999 times
- Been thanked: 7954 times
- Status: Offline
Re: Ambalaža predstavlja novac koji bacamo
Eh pa sad se ja odrazih na susjednoj temi.
Ako nešto loše ide, ne mora značiti da je neko drugi kriv.
U ovoj opštini, sa bosanskim otpadom, rukuju isključivo nijemci.
Došli ljudi i vidili da ima budala pa investirali u otpad. Po bagateli kupuju
odrndane automobile i slažu u kocke. A u Zenici, bave se komunalnim
uslugama. Ko je nama kriv što ne shvatamo neke stvari.
Ako nešto loše ide, ne mora značiti da je neko drugi kriv.
U ovoj opštini, sa bosanskim otpadom, rukuju isključivo nijemci.
Došli ljudi i vidili da ima budala pa investirali u otpad. Po bagateli kupuju
odrndane automobile i slažu u kocke. A u Zenici, bave se komunalnim
uslugama. Ko je nama kriv što ne shvatamo neke stvari.
online
Re: Ambalaža predstavlja novac koji bacamo
Hvala, Kaucija. Bas tako kada kupis pice placas odmah + 25centi na flasu, koju mozes svugdje u prodavnici vratiti, ne moras ici bas tamo gdje si je kupio nego gdje god imaju automati mozes je vratiti.Krokodil Behko wrote:Jel to isto što i kaucija za staklene flaše nekada davno?
siromah nema sta a bogatas nema kad
- Mister No
- The Good, the Bad and the Ugly
- Posts: 31694
- Joined: 28 Sep 2010, 18:17
- Has thanked: 7228 times
- Been thanked: 3938 times
- Status: Offline
Re: Ambalaža predstavlja novac koji bacamo
Ma vani se to može sprovesti jer je regulisano Zakonom.
Mora se donijeti ali i sprovoditi Zakon o amabalažnom otpadu, da bi se imala ekonomska opravdanost za prikupljanje otpada u praksi.
Negdje je bila tema za PET -amabalžu pa sam nesto slično napisao i prepucavo se sa nekim.
Nema skupljanja (intenzivnog) otpada dok drzava iza toga ne stane i ne počne finansirati skupljače...to je to, i kraj priče.
Ovako se sve svede na pojedince, i na one manje firme koje prikupljaju i otkupljuju malo vredniji otpad. To je otpad na kome se nesto može zaraditi običnom preprodajom (aluminij, olovo, bakar, željezo...). Ove ostale otpade skoro da niko neće, jer je mala zarada na njima, težak plasman i problemi sa dozvolama ako isti hoćes da izvezes negdje vani (obično Austriju,).
Mora se donijeti ali i sprovoditi Zakon o amabalažnom otpadu, da bi se imala ekonomska opravdanost za prikupljanje otpada u praksi.
Negdje je bila tema za PET -amabalžu pa sam nesto slično napisao i prepucavo se sa nekim.
Nema skupljanja (intenzivnog) otpada dok drzava iza toga ne stane i ne počne finansirati skupljače...to je to, i kraj priče.
Ovako se sve svede na pojedince, i na one manje firme koje prikupljaju i otkupljuju malo vredniji otpad. To je otpad na kome se nesto može zaraditi običnom preprodajom (aluminij, olovo, bakar, željezo...). Ove ostale otpade skoro da niko neće, jer je mala zarada na njima, težak plasman i problemi sa dozvolama ako isti hoćes da izvezes negdje vani (obično Austriju,).
Last edited by Mister No on 16 Sep 2012, 02:20, edited 1 time in total.
The Dark Side Of The Forum...
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120520
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6999 times
- Been thanked: 7954 times
- Status: Offline
Re: Ambalaža predstavlja novac koji bacamo
Ne može se na PET ambalaži zaraditi ako nije zakonski uredjeno. Proizvodjač
je dužan da plati državi trošak oko prikupljanja te ambalaže. Dakle, plaća porez
na puštanje u promet plastične ambalaže. Otuda se pojavljuje novac u poslu
sa PET ambalažom. Država od tog novca finansira prikupljanje odnosno investira
u prikupljače i preradjivače plastike. Naravno ovo važi za normalne zemlje.
je dužan da plati državi trošak oko prikupljanja te ambalaže. Dakle, plaća porez
na puštanje u promet plastične ambalaže. Otuda se pojavljuje novac u poslu
sa PET ambalažom. Država od tog novca finansira prikupljanje odnosno investira
u prikupljače i preradjivače plastike. Naravno ovo važi za normalne zemlje.
online
Re: Ambalaža predstavlja novac koji bacamo
nemamo mi svijest kao narod da bi se bavili tim zivotnom okolinom i skupljanjem smjeca,flasa itd...jednostavno smo takvi,nek je nama danas dobro..a sutra?!,ko ebe sutra,ili za 20 godina,koga to dole interesuje..cast pojedincima naravno,ima ih ali nedovoljno...
za utjehu,nismo samo mi takvi,ima ih jos koliko hoces,posebno na Balkanu..
za utjehu,nismo samo mi takvi,ima ih jos koliko hoces,posebno na Balkanu..
- Mister No
- The Good, the Bad and the Ugly
- Posts: 31694
- Joined: 28 Sep 2010, 18:17
- Has thanked: 7228 times
- Been thanked: 3938 times
- Status: Offline
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120520
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6999 times
- Been thanked: 7954 times
- Status: Offline
Re: Ambalaža predstavlja novac koji bacamo
U projekat će “OS Petrol”, prema najavama, investirati 15 miliona KM. Fabrika ima kapacitet dnevne reciklaže od oko 100 tona, a moći će se reciklirati automobilske i kamionske gume, aparati iz domaćinstava, elektronski otpad i drugo.
To se zove siguran biznis.Statistika govori kako se na području Tuzlanskog kantona dnevno proizvede i do 500 tona otpada
online
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120520
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6999 times
- Been thanked: 7954 times
- Status: Offline
Za plastične boce plaća se 350 maraka po toni
U Bosni i Hercegovini se reciklira samo pet posto otpada, a ipak njegovo iskorištavanje moglo bi biti velika ekonomska prilika za našu državu. Međutim, vlasti uprkos svim pričama o važnosti ekologije i očuvanja životne sredine, niti se trude niti ulažu puno u ovu oblast. Zbog njihovog stava propadaju desetine miliona eura, koje bi reciklaža mogla donijeti, kao i desetine hiljada radnih mjesta.
U Kantonu Sarajevo do nedavno nije postojala nijedna firma koja bi se bavila otkupom PET ambalaže, no nasreću kompanija Aida-Commerce iz Sarajeva je od februara ove godine započela sa ovim poslom.
„Po prvi put u Bosni i Hercegovini se radi po sistemu reciklažnog dvorišta, koje obuhvata mnogo veći stepen reciklaže nego prije. Do sada smo samo radili obojene metale i željezo, a reciklažno dvorište u budućnosti podrazumijeva tretman otpada, drvenog, staklenog, plastičnog iz svih kategorija, a tu spada i prečišćavanje odnosno recikliranje zauljenih voda, što niko u BiH ne radi. To je dobro za okolinu, dobro je za grad, dobro je za nas“, kaže na početku razgovora za ekapija.ba Edin Džanković, direktor firme Aida-Commerce.
Firma Aida-Commerc postoji preko 20 godina, a na početku svog posla radila je samo otkup starog željeza, bakra, aluminija itd. Tijekom vremena javila se potreba za proširenjem ove djelatnosti, tako da su sada prvi u Kantonu Sarajevo koji otkupljuju PET ambalažu, kao i najlon, papir i karton.
Pored toga oni su prvi u KS-u počeli sa tretmanom otpadnih voda, te za taj posao dobili dozvolu od Federalnog ministarstva okoliša. Dozvolu imaju od prošlog mjeseca, a prvi tretman prečišćavanja su već uradili na benzinskoj pumpi El Tarik Oil.
Radi se o ekološkoj preradi različitih vrsta otpadnih voda kao što su vode onečišćene uljima, mastima i naftnim derivatima različitog mjesta nastanka, a tretman se može raditi u svim industrijama, a najčešće na benzinskim pumpama, saobraćajnicama, parkinzima, površinama koje se koriste za različite tehnološke procese, tvorničkim halama, te raznim vrstama separatora.
„Imamo specijalizirano vozilo, vakum vozilo, koristi se u vodovodu i kanalizaciji. Vozilo dođe na mjesto, na osnovu vakuma crpi vodu. Na taj način izvlači prljave vode, na sebi ima spremnik čiste vode, sapere separatore, ponovo povuče u sebe, te transportuje do firme. U firmi se lageruju u spremišta“, priča Džanković.
Za prečišćavanje ove vrste otpadnih voda koristi se kompaktni uređaj koji radi na principu zagrijavanja otpadne vode pod povišenim pritiskom pri čemu dolazi do izdvajanja vode u obliku vodene pare koja se zatim kondenzira. Tada se dobija tehnički čista voda, koja se može destilirati, pakovati i prodavati.
online
Re: Za plastične boce plaća se 350 maraka po toni
Joj Behko taman ja htjela postaviti ovu vijest.
Inače baš me ovo razveselilo sad samo čekam da objave cjenovnik.
Inače baš me ovo razveselilo sad samo čekam da objave cjenovnik.
Fine djevojke su u krevetu u 9, da bi mogle kući doći do 11.
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120520
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6999 times
- Been thanked: 7954 times
- Status: Offline
Re: Za plastične boce plaća se 350 maraka po toni
Žao mi je što sam ti pokvario novinarski ćejf. Drugi put budi malo brža
A zašto te zanima cjenovnik? Imaš plan kako da prikupiš tonu plastičnih boca?
A zašto te zanima cjenovnik? Imaš plan kako da prikupiš tonu plastičnih boca?
online
Re: Za plastične boce plaća se 350 maraka po toni
Ma hajde nema veze, svejedno.Krokodil Behko wrote:Žao mi je što sam ti pokvario novinarski ćejf. Drugi put budi malo brža
A zašto te zanima cjenovnik? Imaš plan kako da prikupiš tonu plastičnih boca?
Pa zar neće biti ko u Hrvatskoj cijena jedne flaše ne znam koliko lipa i koliko god ih skupiš, odneseš i oni ti plate, ne budu to neke aman pare, ali za uhar šta bilo, ionako bi ih džabe bacila u smeće.
Fine djevojke su u krevetu u 9, da bi mogle kući doći do 11.
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120520
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6999 times
- Been thanked: 7954 times
- Status: Offline
Re: Za plastične boce plaća se 350 maraka po toni
Čini mi se da je ovo partija samo za velike igrače. Jedna boca teži oko 50 grama. Znači ona košta manje od jednog feninga.Dalia wrote:Ma hajde nema veze, svejedno.Krokodil Behko wrote:Žao mi je što sam ti pokvario novinarski ćejf. Drugi put budi malo brža
A zašto te zanima cjenovnik? Imaš plan kako da prikupiš tonu plastičnih boca?
Pa zar neće biti ko u Hrvatskoj cijena jedne flaše ne znam koliko lipa i koliko god ih skupiš, odneseš i oni ti plate, ne budu to neke aman pare, ali za uhar šta bilo, ionako bi ih džabe bacila u smeće.
online
Re: Za plastične boce plaća se 350 maraka po toni
Ejoj ja se taman ponadala da ću zaradit koju marku ni za šta.Krokodil Behko wrote:Čini mi se da je ovo partija samo za velike igrače. Jedna boca teži oko 50 grama. Znači ona košta manje od jednog feninga.Dalia wrote:Ma hajde nema veze, svejedno.Krokodil Behko wrote:Žao mi je što sam ti pokvario novinarski ćejf. Drugi put budi malo brža
A zašto te zanima cjenovnik? Imaš plan kako da prikupiš tonu plastičnih boca?
Pa zar neće biti ko u Hrvatskoj cijena jedne flaše ne znam koliko lipa i koliko god ih skupiš, odneseš i oni ti plate, ne budu to neke aman pare, ali za uhar šta bilo, ionako bi ih džabe bacila u smeće.
Fine djevojke su u krevetu u 9, da bi mogle kući doći do 11.
- gejsha
- Inventar foruma
- Posts: 9299
- Joined: 09 Feb 2011, 17:10
- Location: tamo daleko,daleko od bola..
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Za plastične boce plaća se 350 maraka po toni
Ovo je super. Ima da napunim podrum bocama
Sjetih se kad smo skupljali papir u školi za reciklažu.
Sjetih se kad smo skupljali papir u školi za reciklažu.
Nije sloboda sa neba pala, za nju je sestra dva brata dala..
- Maja
- Administrator
- Posts: 119850
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5708 times
- Been thanked: 12286 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Za plastične boce plaća se 350 maraka po toni
Pa nisu normalni. Koliko boca teži jednu tonu? Da imam kuhinjsku vagu sad bih izvagala. I to čini mi se da čepovi ne idu?
- Sheval
- Forum [Bot]
- Posts: 17562
- Joined: 02 Mar 2012, 21:53
- Has thanked: 344 times
- Been thanked: 883 times
- Status: Offline
Re: Za plastične boce plaća se 350 maraka po toni
Ovo je nepravda.
Pa u Hrvatskoj je mala boca(od 1/2l) 50 lipa ili nešto više od 10 feniga.
Ali zato su akumulatori dobar profit.
1kg=1KM.
Pa u Hrvatskoj je mala boca(od 1/2l) 50 lipa ili nešto više od 10 feniga.
Ali zato su akumulatori dobar profit.
1kg=1KM.
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 88 guests