Kako se može razvijati poljoprivredni sektor u BiH?

Zapošljavanje, stanje ekonomije u BiH i svijetu, recesija.

Moderator: Krokodil Behko

User avatar
Fufe
Aktivni forumaš
Aktivni forumaš
Reactions: 2152
Posts: 4570
Joined: 19 Nov 2019, 13:51
Status: Offline

Re: Kako se može razvijati poljoprivredni sektor u BiH?

Post by Fufe » 01 Aug 2020, 02:56

Upravo pročitah jedan članak sa klixa i odlučih da ga stavim na ovu temu jer na istoj imamo solidnih prijedloga koji dotiču ovu tematiku.

Helem, naši poljoprivrednici, kao po običaju, po ko zna koji put blokiraju ceste.

Poljoprivrednici traktorima blokirali cestu Odžak - Orašje, žele obrađivati državno zemljište

https://www.klix.ba/biznis/privreda/pol ... /200731087

Zahtjevaju, rekao bih s pravom, da im država ustupi državno zemljište.
Smatram da je to jedini pravi, ucinkoviti potez koji bi domaćim proizvođačima omogućio da žive od svog rada.
Većina naših poljoprivrednika ne zna za drugu opciju osim zahtjeva za podsticajima.

Malo se bacim na google i nađem zanimljiv članak iz 2019. godine.
Jednaka kuknjava, a niko ne nudi rješenja.
Ministri(čitaj: uhljebi) jednostavno ne znaju, plus jak lobi onih koje boli kita za domaćom proizvodnjom i domaćim kapitalom koji se odliva u druge države.
Mislim da ćemo u naredne dvije do tri godine doći u situaciju da uvozimo 100 posto pšenice koja nam treba jer, da bi se pokrenula ova proizvodnja, država se mora više posvetiti poljoprivrednicima, povećati poticaje i dati stimulaciju ljudima. Što se tiče prodaje, tu nismo imali problema, ali s cijenom jesmo. Kada pšenica rodi, cijena padne na 23 feninga, a za tu cijenu mi ne možemo pokriti ni osnovne troškove, dok se uvozna pšenica plaća po 35-36 feninga, priča Hasanović, koji već od prošle godine na četiri hektara zemljišta, na kojima je ranije sijao pšenicu, sada sadi kukuruz.
https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/eko ... iti-471969

vrijeme je da se iznesu neke, širokim masama nepoznate činjenice.
Prvo, evropski poljoprivrednici rade na daleko većim površinama. tačnije, obrađuju između 40 i 50 hektara.
Gospodin iz gornjeg citata je imao 4 hektara pod pšenicom. Uzmemo li u obzir da je ovogodišnja cijena pšenice nekih 30 feninga po kilogramu, kao i to da u bosni imamo prinos od neke 4 tone po hektaru, dolazimo do cifre 16 tona pšenice koju bi dotični gospodin imao na kraju žetve, te ukupnoj cijeni od 4800 maraka.
Kada tu cifru podijelimo na 12 mjeseci, dobijemo ravno 400 maraka mjesečno.

Od tog novca treba da živi, ali i kupi sjeme za sljedeću godinu. Sjeme i đubrivo. Kada to odbijemo, kao i porez, dolazimo do mizerne cifre od koje se ne može živjeti.
Dakle nekih 250 maraka.

Sad, da gospodin radi na 40 hektara, imao bi neku solidnu cifru, a da ne govorimo o parceli od nekih stotinjak hektara koju bi mu država bez problema mogla ustupiti.
Samo na onoj bihaćkoj visoravni imamo oko 150.000 hektara neiskorištenog, idealnog zemljišta koje vapi za vrijednim rukama.

Koliko još hiljada hektara plodnog zemljišta stoji neiskorišteno?!

Drugi problem naših poljoprivrednika jeste slaba iskorištenost i loša metodologija koja, uslovno rečeno, rezultira slabim prihodom.
Zamlje u regiji i evropi imaju daleko bolju iskorištenost.
Recimo da Srbija ima oko 7 tona po ha, hrvatska u lošim godinama ima 5,a u dobrim oko 7t po ha, dok mađarska ima prihod od preko 7 tona po hektaru (1ha = 100x100m) dok mi u bosni jedva dobacimo do 4 tone po ha.
Jedna njemačka ide na gotovo 8 tona.
Dakle, tu imamo puno prostora za napredak.
Jedna hrvatska pod pšenicom ima ukupno 136.000 hektara i dobije 750.000 tona ili nekih 5,5t po ha.

Šta nas koči?
Korumpirani političari i uvozni lobi.
Kao što rekoh, cijena domaće pšenice je 302 km po toni.
Mađarska košta oko 320, srpska na novosadskoj berzi ide do 330 KM, a hrvatska je na nekih 315 km.
Cijena u njemačkoj je oko 355 maraka po toni.

Dakle, mi ne pomažemo naše poljoprivrednike tako što ćemo im davati zemlju na korištenje, nego uvozimo daleko skuplju pšenicu.

Ps.
Rs je izgleda imala rekordnu godinu sa prosjekom od 7t po hektaru, tako da su izgleda došli do 250.000 t.
Inače, njihov prosjek u zadnjih 10 godina je bio 150.000t s tim da su godišnje trošili 230.000t.

U cijeloj bosni se troši negdje oko 400.000t dakle, uvozi se između 150 i 250k tona.
Žalosno.
1
1 Image

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Reactions: 14472
Posts: 91803
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Status: Online

Re: Kako se može razvijati poljoprivredni sektor u BiH?

Post by Krokodil Behko » 01 Aug 2020, 10:17

I sam si rekao da je usitnjenost posjeda problem.
Da bi farmer bio ekonomičan, mora imati 100 hektara minimum i to u jednoj, najviše dvije parcele.
Nemamo mi veličinu, prvenstveno mislim na državu, kako bi imali samo velike farme, jer to znači da bi pola seljaka moralo prodati zemlju, a potom ne bi imali od čega da žive, jer znaju samo oko zemlje i stoke.

Može se raditi i nešto drugo i zaraditi više para na zemlji, al valja poturiti leđa. Nije ot kao sa pšenicom, posij i dođi naljeto, da požanješ.

Evo šta google autocomplete misli o tome

Image

Mnogi se prebacuju na druge, nerijetko i profitabilnije djelatnosti na zemlji, pa i ostalo.
0
online

User avatar
Mutevelija
Selonačelnik
Selonačelnik
Reactions: 14279
Posts: 70048
Joined: 28 Nov 2015, 20:04
Location: Dosao sa biciklom T-o-o
Mood:
Status: Online

Re: Kako se može razvijati poljoprivredni sektor u BiH?

Post by Mutevelija » 01 Aug 2020, 10:24

Ko ce ga raditi a nema kod nas puno dulumaze kao prije 200 godina dok nije bila agrarna reforma
0
Sve ima svoj vijek trajanja.

User avatar
Fufe
Aktivni forumaš
Aktivni forumaš
Reactions: 2152
Posts: 4570
Joined: 19 Nov 2019, 13:51
Status: Offline

Re: Kako se može razvijati poljoprivredni sektor u BiH?

Post by Fufe » 01 Aug 2020, 12:05

Krokodil Behko wrote:
01 Aug 2020, 10:17
Da bi farmer bio ekonomičan, mora imati 100 hektara
Ne mora. Izračunao sam prihode po hektaru.
Onaj koji sadi pšenicu na četiri ha, ima prihode, zavisno od ulaganja, od nekih 400 maraka mjesečno.
Dakle, na 50 ha će imati oko 5000 mjesečno.
Govorimo o bruto prihodima.
Sa novom tehnologijom dva čovjeka obrađuju do 50 ha.

Budući da i sam planiram pokretanje biznisa u turskoj, logično je da sam se upoznao i baratam nekim podacima.

Tov bikova je zlatna koka!
Otkupna cijena u bosni je 4 km po kg. U njemačkoj goveđe polutke idu po cijeni od 4€ po kg.
U idealnim uslovima imaš dnevni prirast od 1,2-1,4 kg po grlu.
Recimo da simenta goveda do 900 kg stižu za 15 mjeseci, ali belgijska plava za svega devet(9)
Idealna je kombinacija. Tovi se 12 mjeseci. Nakon 12 mjeseci imaš govedo težine ca 700 kg.
12 mjeseci je idealan tov jer je imaš najbolju rentabilnost.
Od svih mogućih ulaganja, ogromna većina otpada na hranu i to čak 80%
Recimo da za svoj vijek 100 goveda pojede oko 400 tona kukuruzne silaže, plus ostala hrana.
Silaža uzima najveći procenat u ishrani i zato sam je naveo.
400 tona zvuči nevjerovatno, skupo i neisplativo, al ću pokazati da nije tako.

Na jednom hektaru kvalitetnog zemljišta imaš prihod između 400 i 450 decitona(decitona je mjerna jedinica za silažu i iznosi 100 kg. Dakle, 1dt=100 kg)
Dakle, po hektaru zemljišta imaš urod od 40 do 45 tona kukuruzne silaže.
Da bi prehranio tj proizveo hranu za 100 grla, potrebno ti je između 15 i 20 ha zemljišta.
Onaj ko obrađuje 50 ha, komotno može toviti 200 grla.
Računica je prosta.
200 grla X 700 kg = 140.000 kg. Ako to pomnožimo sa 4 km koliko košta kila žive vage, dobijemo cifru od 560.000 maraka.

Cijena radne snage je zanemariva.
Recimo da na jednoj od najvećih farmi krava muzara u srbiji koja broji 3000 grla rade četiri žene, dvije ujutro i dvije poslijepodne.

Na youtube ima dokumentaraca koji govore o tome. Recimo domaćin koji zahvaljujući mehanizaciji sam tovi 150 bikova i kaže da sav dnevni posao oko bikova završi za tačno dva i pol sata.

E sad, ako ima neki matematičar da mi pomogne.
Na onoj kako je ja zovem bihaćkoj visoravni imamo između 100 i 150.000 hektara u potpunosti neiskorištenog zemljišta. Čak se ne kosi ni trava.
Duša me zaboljela jer je zapušteno.

Ako je za 200 junaca potrebna parcela od 50 hektara, koliko se goveda može toviti na 100 ili 150.000 hektara.
Dodaj tome 4 km otkupu cijenu.
Kad dobiješ cifru koja se napravi za godinu dana, dodaj da ta zemlja već deceniju ili dvije stoji neiskorištena.

Kolko ono košta koridor VC koji se gradi gotovo 20 godina? :)
Koliko bi koštao željeznički koridor Vc?
Koliko bi koštalo da se tz, ze, sa i mo klinike dovedu na nivo najmodernijih eu klinika?

Druže behko, nikad ne podcjenjuj proizvodnju hrane.
Ovo što sam ti prezentovao jesu cifre sa jednog malog djelića naše lijepe bih.
Gradovi rastu, sela se gase.
Hrana će biti sve skuplja i skuplja.

Drugih 200.000 hektara za koje znam da 10+ godina stoje neiskorišteni, komotno se mogla proizvoditi pšenica.
Samo turska i egipat će jedva dočekati da ti otkupe milion tona koje bi prispjevale na toliko zemlje.
Koliko je to, moj ti behko?
300 miliona godišnje, zar ne?!
Koliko je to za 10 ili 20 godina?

Hajmo ponovo sa pitanjima.
Koliko bi koštala brza cesta sa-tz?
Brza cesta tz-orašje?
Brza cesta tz-doboj?
Renoviranje škola u federaciji?

A prihodi su tu, iz godine u godinu. Zemlja ne izdaje.
I kad sve to poplaćeš, moj Behko, zemlja ti sljedeće godine donese nove prihode, pa godinu poslije opet, pa opet...
Ako jedne godine smanji prihod, sljedeće će imati veći tako da bez po muke možeš odredit gotovo tačan prihod za narednih 10 godina.
0

User avatar
Vladika Veliki
Sitna buranija
Sitna buranija
Reactions: 134
Posts: 205
Joined: 15 Feb 2020, 04:14
Status: Offline

Re: Kako se može razvijati poljoprivredni sektor u BiH?

Post by Vladika Veliki » 01 Aug 2020, 12:20

Krokodil Behko wrote:
01 Aug 2020, 10:17
Da bi farmer bio ekonomičan, mora imati 100 hektara
Zavisi šta sadiš. Ako sadiš pšenicu, kukuruz, ječam i(li) uzgajaš stoku, onda što više zemljišta, to bolje, a ako sadiš ruže, tulipane i sve drugo što se može unovčiti za velike pare na malu količinu, onda može se i sa proizvodnjom na nekoliko dunuma ostvariti dobar prihod.
1
1 Image

User avatar
Remzudin
Aktivni forumaš
Aktivni forumaš
Reactions: 571
Posts: 2802
Joined: 29 Feb 2016, 19:05
Status: Offline

Re: Kako se može razvijati poljoprivredni sektor u BiH?

Post by Remzudin » 01 Aug 2020, 12:24

Hebes poljoprivredu,nek sija svak ono u svojoj
basti sta treba,a ostali u Bosni nek krepanu od glad.
0

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Reactions: 14472
Posts: 91803
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Status: Online

Re: Kako se može razvijati poljoprivredni sektor u BiH?

Post by Krokodil Behko » 01 Aug 2020, 15:07

Vladika Veliki wrote:
01 Aug 2020, 12:20
Krokodil Behko wrote:
01 Aug 2020, 10:17
Da bi farmer bio ekonomičan, mora imati 100 hektara
Zavisi šta sadiš. Ako sadiš pšenicu, kukuruz, ječam i(li) uzgajaš stoku, onda što više zemljišta, to bolje, a ako sadiš ruže, tulipane i sve drugo što se može unovčiti za velike pare na malu količinu, onda može se i sa proizvodnjom na nekoliko dunuma ostvariti dobar prihod.


Pa eto, postavio sam sliku sa google autocomplete. Znači, manje kukanja - više domišljatosti :djed
Otkupna cijena malina, ponovo je solidna, zbog situacije s covid19 i sad se uzimaju pare.
1
1 Image
online

User avatar
Mister No
The Good, the Bad and the Ugly
The Good, the Bad and the Ugly
Reactions: 11019
Posts: 18907
Joined: 28 Sep 2010, 18:17
Status: Online

Re: Kako se može razvijati poljoprivredni sektor u BiH?

Post by Mister No » 01 Aug 2020, 17:50

Samo prepisivat od Slovenije fazone.
Nista drugo, i ne pametovat previse.
0
Emotivno miniran...

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Reactions: 14472
Posts: 91803
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Status: Online

Re: Kako se može razvijati poljoprivredni sektor u BiH?

Post by Krokodil Behko » 08 Aug 2020, 10:43

Ove godine zasađeno daleko više obradivih površina u BiH nego ranije


Tokom ovogodišnje proljetne sjetve u BiH je, u odnosu na lani, zasađeno više svih vrsta povrtarskih kultura, što je posljedica činjenice da najmanje dva mjeseca od pojave korone većina ljudi nije išla na posao.

S druge strane, već od marta su u pojedinim preduzećima krenuli otkazi, koji su nastavljeni do danas, tako da su mnogi građani, zbog neizvjesne egzistencije, odlučili da zasade nove ili prošire postojeće bašte.

To potvrđuje i zvanična statistika, prema kojoj su tokom ovog proljeća, u poređenju s prošlom godinom, u BiH zasađena 2.462 hektara krompira više. U ovom periodu, površina pod pasuljem je povećana za 466 hektara, a zasijali smo i 454 hektara više crnog luka, te 245 hektara više paradajza.

Iz udruženja poljoprivrednika još ranije su predvidjeli da će ove godine povrtarskim kulturama biti zasijane veće površine.



U Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača RS naglasili su da je gotovo svako ko je imao neko parče zemlje posadio bar nešto, dok su oni iskusniji povrtari u dobroj mjeri proširili svoje parcele.

Predsjednik ovog saveza Stojan Marinković istakao je da u periodu sađenja povrtarskih kultura mnogi ljudi, zbog epidemije korona virusa, nisu išli na posao i manje su se kretali, pa su imali i više vremena da se posvete radu u baštama.

- Zato je i došlo do povećanja površina na kojima su zasađene povrtarske kulture. Jedan od razloga su, svakako, i paketi sadnog materijala dobijenih od države, naglasio je ranije predsjednik ovog saveza Stojan Marinković.

Poljoprivreda je tokom epidemije isplivala u prvi plan i ljudi su se okrenuli radu u baštama, što je rezultiralo rekordom u zasijanim površinama, saopštili su ranije iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, prenosi Srpskainfo.
0
online

User avatar
Mutevelija
Selonačelnik
Selonačelnik
Reactions: 14279
Posts: 70048
Joined: 28 Nov 2015, 20:04
Location: Dosao sa biciklom T-o-o
Mood:
Status: Online

Re: Kako se može razvijati poljoprivredni sektor u BiH?

Post by Mutevelija » 08 Aug 2020, 10:49

Reko reis pa zato
0
Sve ima svoj vijek trajanja.

Post Reply

Return to “Posao & Ekonomija”

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 2 guests