Tržište rada u BiH

[Mutevelija]

https://www.rtvslon.ba/bosankar-trazi-n ... edstavnici italijanske firme ”Bosankar” iz Bosanske Krupe boravili su u Tuzli, gdje su se susreli sa predstavnicima Instituta za zavarivanje i Službe za zapošljavanje TK. ”Bosankar” je firma koja već 18 godina posluje na području BiH. U Bosanskoj Krupi imaju pogon površine 17 hiljada metara kvadratnih u koji je uloženo više od 24 miliona KM. Firma se bavi proizvodnjom kabina za razne industrijske, građevinske i poljoprivredne mašine. S obzirom na planove širenja i otvaranja novih pogona ove firme, iskazana je potreba za upošljavanjem novih radnika, što je i bio razlog posjete Tuzli i ovim institucijama.

”Ja sam ovdje došao da vidim da li mogu da nađem osobe koje mi trebaju u firmi inženjere, varioce i ostale osobe koje mogu uvrstiti u svoju potrebu. Radim u mašinskom sektoru tako da mi trebaju ta zanimanja, trebaju varioci, inženjeri strojarstva. Treba mi 50 radnika”, navodi Giuseppe Franchi, vlasnik firme ”Bosankar” Bosanska Krupa.

Plan firme je da u naredne 3 – 4 godine uposli 300 radnika. Trenutno upošljava više od 170 radnika, a prosjek plate radnicima uposlenim u pogonu Bosanska Krupa je 1.500 – 2.000 KM. Predstavnici ove firme smatraju da se dobrim odnosom prema radniku i kvalitetnim uslovima rada, može zaustaviti odlazak stručnog kadra iz BiH.

”Veliki je problem tog izlaska radnika i stručnih ljudi iz BiH i treba sada vidjeti i stvoriti uslove da se zaustavi taj trend i da eventualno pokušamo zadržati ljude u zemlji. Ja doista osuđujem veliki broj poduzetnika, koji po mom mišljenju iskorištavaju radnu snagu, što malim platama, što lošim uslovima rada. Mislim da bi se tome trebalo stati u kraj. Zato sam ja ovdje da dam neke bolje prilike za same radnike i da pokažem poslodavcima bolji primjer prakse”, kaže Franchi.

Firma ”Bosankar” uskoro u Prijedoru otvara i pogon za proizvodnju željezničkih vagona, a svi njihovi proizvodi namijenjeni su za strano tržište.

Svi zainteresovani za upošljavanje u ovoj firmi, više informacija mogu dobiti putem telefona broj: 060 319 0462 i e-maila info@bosankar.comimaju-170-zaposlenih/

[The 51st State]

Kamp Lipa.

[Mutevelija]

Ha

[Mutevelija]

Sjeti se kad je Chloe gorvorila kolko su kod njih u USK kantonu plate vece

[HAVANA]

Lakse ce nac ko ce mu bubreg presadit nego dobrog varioca. Ovo starih malo sto je ostalo i to je to.

[HAVANA]

Bar je ovde tako, tamo mozda i nije.

[Mutevelija]

A mogu ti reć da je skupo obrazovanje za varioca ko jedna godina fakulteta circa mozda i vise 4000 je kurs za zavioca argon i šta sve treba da imaš atest.

[fruit]

Širbegović Inženjering
Sponzorirano ·
Uslijed povećanja obima poslovanja, kompanija Širbegović Inženjering raspisuje oglas za prijem u radni odnos na pozicijama Armirač, Bravar i Zavarivač – 𝟏𝟎𝟎 𝐢𝐳𝐯𝐫𝐬̌𝐢𝐥𝐚𝐜𝐚
Garantujemo najbolje uslove rada uz obezbjeđen topli obrok i prijevoz, te sva ostala zakonski propisana prava radnika.
Kontakt telefon: 035/700-968, javite se putem e-maila personal@sirbegovic.com ili putem facebook-a.



Za one koji tvrde da u Gračanici nema posla...
Ni manje ni više nego okruglo 100 radnika !!!

[Krokodil Behko]

Stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini je viša od 30 posto, dok nam istovremeno nedostaje 30 hiljada radnika.

Poslodavci pak traže uvoz radne snage i zahtijevaju povećanje kvota radnih dozvola. U protivnom, kažu, bh. privreda biće u opasnosti.

Odlazak radno sposobnog stanovništva i dolazak stranih radnika, trenutna je slika Bosne i Hercegovine. Savjet ministara, ni nakon dvije godine, nije definisao kvote radnih dozvola za inostrane radnike. Neophodno je pojednostavljenje procesa i 30 hiljada radnika, kažu poslodavci.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH kaže: "Vjerujem da bi Bosna i Hercegovina mogla vrlo brzo sigurno 30tak hiljada radnika uvesti u nekom kratkom vremenu. Mislim da je to približna cifra koja nedostaje za jedno normalno funkcionisanje bh. ekonomije".



Ako je rekordan broj zaposlenih zabilježen u martu u Republici Srpskoj, potreba za radnicima i dalje je prisutna. Naročito u građevinarstvu, ugostiteljstvu i poljoprivredi.

Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banja Luka kaže: "Mi ćemo ovih dana izaći sa određenim prijedlozima prema Vladi Republike Srpske da se kod nas kreiraju određena zakonska rješenja, kako bi omogućila da se sezonski radnici u periodu od 3 do 6 mjeseci u oblastima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva angažuju na taj vremenski period".

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS ističe: "Indija, Bangladeš i Nepal, i ima dosta radnika iz Turske i Albanije. Ne možemo reći odakle je većina, ali to je ono što će se dešavati u idućem periodu, tražiće se koje su to zemlje iz kojih dolazi kvalitetnija radna snaga".

A dok poslodavci žele zaposliti strane radnike, stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini dostiže 30 posto.

"Ovih dana svjedočimo najavama poslodavaca kako će uvoziti radnu snagu i kako su spremni da radnicima iz drugih zemalja daju platu od 1.000 eura i da im obezbijede smještaj. Odgovorno tvrdim da bilo kojem radniku u ovom trenutku ponudite platu od 1.000 eura, da uopće ne bi razmišljao da ode iz Bosne i Hercegovine”, kaže Lejla Čaušević, Savez samostalnih sindikata BiH.



U Republici Srpskoj procedura je pojednostavljena. Potrebno je 15 dana da bi nadležne institucije dale zeleno svjetlo. U Federaciji proces zapošljavanja stranaca traje skoro pola godine. Ako se ne usaglasi na nivou cijele države, bh privreda je u opasnosti.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH kaže: "Pojavit će se crno tržište. Druga stvar, mislim da će se morati ova regulativa izjednačiti sa Republikom Srpskom. Ukoliko RS liberalizira ili bude jednostavnija procedura, što je već danas slučaj, onda će jednostavno se preliti ta radna snaga, pa će preko Republike Srpske radnici dolaziti i raditi u cijeloj državi.”

Sve ukazuje na to da je bh. privreda već u opasnosti. Iako je blizu velikih tržišta, strani investitori i dalje su nepovjerljivi. Domaćih, nema dovoljno.

Bosna i Hercegovina mora imati novi val investicija i u infrastrukturu, javne radove, ali i u privatnom sektoru, a to može samo doći iz zapadnoevropskih zemalja. To znači, kao posljedica brže integracije približavanja EU. Bez toga će Bosna i Hercegovina, nažalost stagnirati u ekonomskom smislu”, mišljenja je ekonomista Damir Novotny.

Dok se čeka da Vijeće ministara utvrdi godišnju kvotu radnih dozvola za zapošljavanje stranih radnika, zemlje regiona su to pitanje riješile. Upravo tamo, hiljade državljana Bosne i Hercegovine pronalazi posao.

(SB)

[Dori]

Da daju normalnu platu našim ljudima, možda ne bi imali potrebu ići vani i tražiti normalan život.
A opet neko iz Bangladesa će rado raditi za 500€ mjesečno

[Naseef Mushroom]

Pa lik neki dan doveo turske radnike i daje im platu od 1000 eura, da je domaćim radnicima to ponudio mnogi bi ostali.
To je problem kod ovih privatnika, radije će iz Afrike dovesti radnika i povećati platu za 1000 maraka nego preći preko svog ponosa i dići domaćem radniku platu za 500 maraka.

[Krokodil Behko]

Pa lik neki dan doveo turske radnike i daje im platu od 1000 eura, da je domaćim radnicima to ponudio mnogi bi ostali.
To je problem kod ovih privatnika, radije će iz Afrike dovesti radnika i povećati platu za 1000 maraka nego preći preko svog ponosa i dići domaćem radniku platu za 500 maraka.

Da išta vrijede, dao bi i njima.

[HAVANA]

Pa lik neki dan doveo turske radnike i daje im platu od 1000 eura, da je domaćim radnicima to ponudio mnogi bi ostali.
To je problem kod ovih privatnika, radije će iz Afrike dovesti radnika i povećati platu za 1000 maraka nego preći preko svog ponosa i dići domaćem radniku platu za 500 maraka.

Da išta vrijede, dao bi i njima.

Zna li iko ikoga da zna nesto dobro raditi i da hoce a da je nezaposlen?
Naravno da bi dao,jok eto njemu merak zajebavat se i pored svega trazit ljude po bijelu svijetu...



Na evidencijama nezaposlenih je 26,69 odsto nekvalifikovanih radnika, 1,61 odsto polukvalifikovanih, 31,44 odsto kvalifikovanih, 0,34 odsto visokokvalifikovanih, 28,82 odsto sa srednjom stručnom spremom, 1,79 odsto sa višom stručnom spremom i 9,31 odsto sa visokom stručnom spremom.

U Bosni i Hercegovini ima oko 1,4 miliona aktivnog radno sposobnog stanovništva, ali je porazno da ima i oko 1,5 milion radno sposobnih koji su neaktivni, odnosno ne traže posao.

Šta to znači i šta nam govori?

- To su ljudi koji ne traže posao ili ne žele da rade, žive od pomoći države, doznaka iz inostranstva, rodbine. To nam je rak rana. Nije problem toliko stopa nezaposlenosti koliko neaktivnost. U svim anketama koje su rađene proteklih godina je visoka stopa neaktivnost.


On je neaktivan,on ne zna nista dobro raditi ali nekim cudom smatra da treba biti dobro placen.Ima takvih dosta.Onda na to dodaj ove sto rade na crno a na birou su ogroman broj...Stvarna stopa nezaposlenosti i primanja skroz drugacije izgleda.

[Krokodil Behko]

Da išta vrijede, dao bi i njima.

Naravno da bi dao,jok eto njemu merak zajebavat se i pored svega trazit ljude po bijelu svijetu...

Pa normalno.
Plus, eto neko namjerno dovodi radnike iz nekog Nepala, pa se s njima sporazumijeva dimnim signalima, samo da ne bi dao nekom našem.

Bio sam ja i poslovođa, dok sam bio u radnom odnosu. Nezaposlenost je tad bila na vrhuncu, ali ipak je bilo teško pronaći dobrog radnika. Niej da je bila neka plata, ali svi su unaprijed obaviješteni o njenoj visini.
Pa ih je bilo povlače se po pogonu ko sline, učinak 30% od očekivanog itd..

[carobnjak N]

jednostavno je
hoćeš kvalitetnog radnika, plati ga dobro i toeto
država da smanji jebene namete poslodavcima
ni Turci nisu ovoliki harač uzimali
treba nahraniti parazite na drz.jaslama
i tu je kljuc i rijesenje

ne moze drzava i dalje biti najpozeljniji poslodavac ako smo izasli iz komunizma u kapitalizam

[carobnjak N]

evo gledam na tv, u Hr placa iskusnog mesara oko 10.000 kuna

[Naseef Mushroom]

Pa lik neki dan doveo turske radnike i daje im platu od 1000 eura, da je domaćim radnicima to ponudio mnogi bi ostali.
To je problem kod ovih privatnika, radije će iz Afrike dovesti radnika i povećati platu za 1000 maraka nego preći preko svog ponosa i dići domaćem radniku platu za 500 maraka.

Da išta vrijede, dao bi i njima.

Da išta vrijede, dao bi i njima.

Zna li iko ikoga da zna nesto dobro raditi i da hoce a da je nezaposlen?
Naravno da bi dao,jok eto njemu merak zajebavat se i pored svega trazit ljude po bijelu svijetu...



Na evidencijama nezaposlenih je 26,69 odsto nekvalifikovanih radnika, 1,61 odsto polukvalifikovanih, 31,44 odsto kvalifikovanih, 0,34 odsto visokokvalifikovanih, 28,82 odsto sa srednjom stručnom spremom, 1,79 odsto sa višom stručnom spremom i 9,31 odsto sa visokom stručnom spremom.

U Bosni i Hercegovini ima oko 1,4 miliona aktivnog radno sposobnog stanovništva, ali je porazno da ima i oko 1,5 milion radno sposobnih koji su neaktivni, odnosno ne traže posao.

Šta to znači i šta nam govori?

- To su ljudi koji ne traže posao ili ne žele da rade, žive od pomoći države, doznaka iz inostranstva, rodbine. To nam je rak rana. Nije problem toliko stopa nezaposlenosti koliko neaktivnost. U svim anketama koje su rađene proteklih godina je visoka stopa neaktivnost.


On je neaktivan,on ne zna nista dobro raditi ali nekim cudom smatra da treba biti dobro placen.Ima takvih dosta.Onda na to dodaj ove sto rade na crno a na birou su ogroman broj...Stvarna stopa nezaposlenosti i primanja skroz drugacije izgleda.

Ali čudo kako većina takvih što ne vrijede i neće da rade čekaju papire za strane zemlje pa kada odu onda itekako rade.
Onda krene pljuvanje radnika u inostranstvu "Radno odjelo i pidžama. Ne da Švabo slobode".
Pa kako se to onda slaže sa teorijom da su to lezihljebovići i neće da rade?
Pa takvi bi onda poslije mjeseca se vratili jer moraju da rade ali haman ipak vrijede.

A što se tiče toga zašto voli više dati nekom Afrikancu nego domaćem radniku je jednostavan.
Prije 20-25 godina su radnici, pogotovo mladi, bili kao uplašena djeca, nisu znali svoja prava kao radnici i mislili su da je raditi 60 sati sedmično, prijetnje " Pitaj sve samo nemoj kad će plata, kome se ne sviđa eno mu vrata" kao i tzv. probni rad gdje radiš 3 mjeseca neosiguran nesto sasvim normalno.
Sada kada su se mladi osvijestili i zahvaljujući globalizaciji, internetu i posjetama rodbini informisali onda više ne mogu sa njima privatnici da to rade.
Sada to jedino mogu sa afrikancima što znaju 2-3 riječi bosanskog, gdje će im biti veća plata ali će poslodavci proći jeftinije jer radnici neće imati 50% svojih radničkih prava koje bi još vise koštalo.

Dok to skontaju Afrikanci, prođe još 25 godina kao što je prošlo sa nasim radnjcima dok se nisu opametili i informisali

[HAVANA]

evo gledam na tv, u Hr placa iskusnog mesara oko 10.000 kuna

Koliko ima onaj mesar kod mujanica u hrasnom platu? A dobar je i iskusan. Uz to zivi u svom na svom blizu radnog mjesta? Gdje mu je bolje? Al prvo valja bit dobar i iskusan a za ostalo je lako.

[HAVANA]

Da išta vrijede, dao bi i njima.

Zna li iko ikoga da zna nesto dobro raditi i da hoce a da je nezaposlen?
Naravno da bi dao,jok eto njemu merak zajebavat se i pored svega trazit ljude po bijelu svijetu...



Na evidencijama nezaposlenih je 26,69 odsto nekvalifikovanih radnika, 1,61 odsto polukvalifikovanih, 31,44 odsto kvalifikovanih, 0,34 odsto visokokvalifikovanih, 28,82 odsto sa srednjom stručnom spremom, 1,79 odsto sa višom stručnom spremom i 9,31 odsto sa visokom stručnom spremom.

U Bosni i Hercegovini ima oko 1,4 miliona aktivnog radno sposobnog stanovništva, ali je porazno da ima i oko 1,5 milion radno sposobnih koji su neaktivni, odnosno ne traže posao.

Šta to znači i šta nam govori?

- To su ljudi koji ne traže posao ili ne žele da rade, žive od pomoći države, doznaka iz inostranstva, rodbine. To nam je rak rana. Nije problem toliko stopa nezaposlenosti koliko neaktivnost. U svim anketama koje su rađene proteklih godina je visoka stopa neaktivnost.


On je neaktivan,on ne zna nista dobro raditi ali nekim cudom smatra da treba biti dobro placen.Ima takvih dosta.Onda na to dodaj ove sto rade na crno a na birou su ogroman broj...Stvarna stopa nezaposlenosti i primanja skroz drugacije izgleda.

Ali čudo kako većina takvih što ne vrijede i neće da rade čekaju papire za strane zemlje pa kada odu onda itekako rade.
Onda krene pljuvanje radnika u inostranstvu "Radno odjelo i pidžama. Ne da Švabo slobode".
Pa kako se to onda slaže sa teorijom da su to lezihljebovići i neće da rade?
Pa takvi bi onda poslije mjeseca se vratili jer moraju da rade ali haman ipak vrijede.

A što se tiče toga zašto voli više dati nekom Afrikancu nego domaćem radniku je jednostavan.
Prije 20-25 godina su radnici, pogotovo mladi, bili kao uplašena djeca, nisu znali svoja prava kao radnici i mislili su da je raditi 60 sati sedmično, prijetnje " Pitaj sve samo nemoj kad će plata, kome se ne sviđa eno mu vrata" kao i tzv. probni rad gdje radiš 3 mjeseca neosiguran nesto sasvim normalno.
Sada kada su se mladi osvijestili i zahvaljujući globalizaciji, internetu i posjetama rodbini informisali onda više ne mogu sa njima privatnici da to rade.
Sada to jedino mogu sa afrikancima što znaju 2-3 riječi bosanskog, gdje će im biti veća plata ali će poslodavci proći jeftinije jer radnici neće imati 50% svojih radničkih prava koje bi još vise koštalo.

Dok to skontaju Afrikanci, prođe još 25 godina kao što je prošlo sa nasim radnjcima dok se nisu opametili i informisali

Vecina vani radi sto ovde ne bi ni u ludilu. Za ne znam kakvu platu. A ima tu i do odnosa sa poslodavcem, obavezama, postavke posla, norme, pravila... Ono kako rade u bosni vecina, vani to ne moze. Siroka prica i uzroci. Radio sam ja vani u hemijskoj industriji i na takvoj bausteli. Znam ja dobro kako se tu radi i kakvi su odnosi...I iskreno vise su mi te neke stvari valjale sto sam vidio i naucio nego jebena plata. Lako cu ja kad naucim kako treba i sta. U bilo kojem poslu. Problem je sto ovde vrlo malo ljudi uci. Vecina je ono eto doso ja na poso. Dosta je od mene. Oni sto hoce i znaju ti i rade. Za njih se ne sekiram. A bezveze sva ova prica i naglabanje. Otvoris brate firmu, zaposlis ljude i platis im te dobre plate i sve sto ide. Sve ce ti se samo kazati.Sretno.

[carobnjak N]

evo gledam na tv, u Hr placa iskusnog mesara oko 10.000 kuna

Koliko ima onaj mesar kod mujanica u hrasnom platu? A dobar je i iskusan. Uz to zivi u svom na svom blizu radnog mjesta? Gdje mu je bolje? Al prvo valja bit dobar i iskusan a za ostalo je lako.

vjerovatno nema vise od 1300, ako i toliko

Ja govorim o razlici u platama, ni onaj u Hr sto radi , ne radi na tudem nego blizu radnog mjesta, isto kao i ovaj ovdje.
Samo sto je razlika u plati ogromna, skoro duplo, a razlika u cijenama mi i Hr nisu tolike, max 30% skuplje