Privredni rast u BiH

[Columbo]

Šta nama treba da nam ide bolje? Obrazovanje, kultura ili bolje asfalte? Šta vi mislite?

[blento59]

dodra vlada i bolji zakoni

[Konsultant]

upgrade softwarea u glavama, koji ce promijeniti nacin razmisljana i povecati nivo obrazovanja. sa vecim obrazovanjem popravit cemo i kulturu. poboljsanje putne komunikacije ce biti samo nus pojava.

[Jaca]

upgrade softwarea u glavama, koji ce promijeniti nacin razmisljana i povecati nivo obrazovanja. sa vecim obrazovanjem popravit cemo i kulturu. poboljsanje putne komunikacije ce biti samo nus pojava.

samo bi to islo jako tesko u tim glavama nesto promijeniti .....tu bi i trojana crko

[Columbo]

dobra vlada i bolji zakoni
Tu ste možda u pravu. Formiranje vlade u BiH za mene predugo traje i ovi zakoni ko što da moram nositi kacigu kad vozam biciko i nositi prsluk na noćnom vremenu kao i zabraniti vožnju na trotoaru sa biciklom su možda dobro izmišljeno ali ja neznam kako da platim kaznu od 40KM kad ih nemam.

[Columbo]

upgrade softwarea u glavama, koji ce promijeniti nacin razmisljana i povecati nivo obrazovanja. sa vecim obrazovanjem popravit cemo i kulturu. poboljsanje putne komunikacije ce biti samo nus pojava.

Šta znači nus pojava?

[Konsultant]

Posljedica razvoja BiH bit ce i razvoj puteva. Novi putevi se moraju necim platiti ili kreditima ili vlastitim sredstvima. Ako poboljsamo privredu, javni sektor ce imati vece prihode i samim tim bi bilo vise love u kasi. Prodaja telecoma i piskanje tih sredstava na put je totalna glupost.

[Columbo]

Posljedica razvoja BiH bit ce i razvoj puteva. Novi putevi se moraju necim platiti ili kreditima ili vlastitim sredstvima. Ako poboljsamo privredu, javni sektor ce imati vece prihode i samim tim bi bilo vise love u kasi. Prodaja telecoma i piskanje tih sredstava na put je totalna glupost.

Sad sam vas dobro razumio.

[carobnjak N]

otpuštanje lezihljebovića u administraciji i državnoj upravi i zakoni usaglašeni sa EU čime bi omogućili investicije u neke projekte ,od infrastrukture do ulaganja u turizam

[Columbo]

otpuštanje lezihljebovića u administraciji i državnoj upravi i zakoni usaglašeni sa EU čime bi omogućili investicije u neke projekte ,od infrastrukture do ulaganja u turizam

Zvuči logično ko ima tu moć nek ga otpusti jer ja nemam ništa protiv investicija, bolje infrastrukture te više turizma.

[carobnjak N]

Na plate zaposlenih u javnom sektoru ode 3,1 milijarda KM

BiH rekorder i po visini plata u javnom sektoru u odnosu na zemlje regiona

Na plate zaposlenih u javnom sektoru na svim nivoima u BiH godišnje se troši više od 3,1 milijardi KM, podaci su Centra za zastupanje građanskih interesa - Fondacija CPI. Za te plate, koje su 40 odsto veće od prosječne zarade u BiH, troši se 12,8 odsto bruto domaćeg proizvoda /BDP/ koji iznosi 24,5 milijardi KM, navodi “Pres”.

BiH je rekorder i po visini plata u javnom sektoru u odnosu na zemlje regiona. U Srbiji i Hrvatskoj za te svrhe izdvaja se manje od 10 odsto BDP-a, a u CPI-u tvrde da bi u slučaju da se ta praksa primjeni u BiH bilo oslobođeno čak 750 miliona KM, koje bi mogle da se investiraju u otvaranje oko 15 000 novih radnih mjesta.

izvor Agencije

[carobnjak N]

Kad uporedimo recimo nas i Hrvatsku i uzmemo ovo gore u obzir vidjet ćemo sav apsurd naše socijalne politike.
Nova hrvatska vlada se sprema za radikalan rez u javnoj upravi i otpuštanje viška kadrova te smanjenje plata dok se kod nas dešava obrnuto tj. iako u odnosu na standard prosječnih plata kao osnovno mjerilo ,naše državne službe imaju veća primanja nego hrvatske ,još k tomu dodajmo da smo i brojčano manji po broju poreznih obveznika pa samim time i teže punimo budžet.
Šta reći ? Država za gradjane ? Jes al one koji su u stranci pa dobiju posao u javnoj službi

[Columbo]

Na plate zaposlenih u javnom sektoru ode 3,1 milijarda KM

BiH rekorder i po visini plata u javnom sektoru u odnosu na zemlje regiona

Na plate zaposlenih u javnom sektoru na svim nivoima u BiH godišnje se troši više od 3,1 milijardi KM, podaci su Centra za zastupanje građanskih interesa - Fondacija CPI. Za te plate, koje su 40 odsto veće od prosječne zarade u BiH, troši se 12,8 odsto bruto domaćeg proizvoda /BDP/ koji iznosi 24,5 milijardi KM, navodi “Pres”.

BiH je rekorder i po visini plata u javnom sektoru u odnosu na zemlje regiona. U Srbiji i Hrvatskoj za te svrhe izdvaja se manje od 10 odsto BDP-a, a u CPI-u tvrde da bi u slučaju da se ta praksa primjeni u BiH bilo oslobođeno čak 750 miliona KM, koje bi mogle da se investiraju u otvaranje oko 15 000 novih radnih mjesta.

izvor Agencije

Da isto ima smisla smanjiti plate u javnom sektoru te dadi ovoj današnjoj Armiji od 530000 nezaposlenih neko primanje s kojem bi sebi mogli kupiti hranu.

[String]

ARM THE HOMELESS !!!

[Konsultant]

Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen večeras je ozvaničio završetak projekta iluminacije mosta Ćumurija, čiju je realizaciju finansirao Grad Sarajevo sa 80.000 KM. "Time je uspješno realiziran projekat iluminacije 8 mostova na Miljacki, na potezu Šeher-ćehajina ćuprija i most Suade i Olge (izuzev mosta Skenderija na kojem će se raditi rasvjeta u narednom periodu)“ najavio je gradonačelnik Behmen.
The racunica pokazuje kako je ova investicija otplativa za godinu dana ako se mjesecno zaradjuje 6667 KM odnosno 220 KM/danu bez troskova struje i odrzavanja.

Ocito doticni misle ovakvim sminkanjem privuci turiste umjeste smanjenjem dzeparosa, poboljsanjem usluga taxija i GRAS-a, boljoj povezanosti aerodroma i centra itd.

Umjesto sto gledaju kako potrositi novac budzeta bilo bi bolje dan-noc misliti kako oploditi pare tj kako od jedne napraviti dvije marke.

[Columbo]

Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen večeras je ozvaničio završetak projekta iluminacije mosta Ćumurija, čiju je realizaciju finansirao Grad Sarajevo sa 80.000 KM. "Time je uspješno realiziran projekat iluminacije 8 mostova na Miljacki, na potezu Šeher-ćehajina ćuprija i most Suade i Olge (izuzev mosta Skenderija na kojem će se raditi rasvjeta u narednom periodu)“ najavio je gradonačelnik Behmen.
The racunica pokazuje kako je ova investicija otplativa za godinu dana ako se mjesecno zaradjuje 6667 KM odnosno 220 KM/danu bez troskova struje i odrzavanja.

Ocito doticni misle ovakvim sminkanjem privuci turiste umjeste smanjenjem dzeparosa, poboljsanjem usluga taxija i GRAS-a, boljoj povezanosti aerodroma i centra itd.

Umjesto sto gledaju kako potrositi novac budzeta bilo bi bolje dan-noc misliti kako oploditi pare tj kako od jedne napraviti DVIJE MARKE.

To će biti pravi izazov jer čak i Japanci na svaki zarađeni Yen naprave dva Yena duga.

[Konsultant]

To će biti pravi izazov jer čak i Japanci na svaki zarađeni Yen naprave dva Yena duga.

Za razliku od nas, Japanci su spremni raditi dan-noc i puno bolje su obrazovani sto implicira bolje ce zaradjivati. Btway gdje si nasao taj podatak?

[Columbo]

To će biti pravi izazov jer čak i Japanci na svaki zarađeni Yen naprave dva Yena duga.

Za razliku od nas, Japanci su spremni raditi dan-noc i puno bolje su obrazovani sto implicira bolje ce zaradjivati. Btway gdje si nasao taj podatak?

Taj podatak sam čuo na Tvu kad se je objašnjavalo negdje sredine 2010 zbog čega je Japanska privreda pala početkom 90 godina u recesiju i zbog čega će teško izaći zato što prave na svaki zarađeni Yen tamo dva Yena duga.

[Krokodil Behko]

To će biti pravi izazov jer čak i Japanci na svaki zarađeni Yen naprave dva Yena duga.

Za razliku od nas, Japanci su spremni raditi dan-noc i puno bolje su obrazovani sto implicira bolje ce zaradjivati. Btway gdje si nasao taj podatak?

Radi se i kod nas danonoćno. Naravno, govorim o proizvodnji.
Ali i pored te činjenice plate u proizvodnji su najmanje a ujedno je i najveće
kršenje zakona o radu upravo u proizvodnim granama privrede. I tako dodjemo
do zaključka. Prvo bi trebalo sprovoditi zakon medju privatnicima ali i medju
bankama. Jbg privatnici mlatnu lovu, polože je u banku a banke je prebace iz
BiH u svoju centralu negdje u Švabiji. Nisu radnici ni krivi koliko ova političko
ekonomska oligarhija.

[Krokodil Behko]

Bosna i Hercegovina je najsiromašnija zemlja u Evropi, pokazalo je posljednje istraživanje evropske statističke službe Eurostat. Istraživanje se odnosilo na visinu Bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku i uključivalo je standard kupovne moći stanovništva jedne zemlje.

Kako javlja novinar agencije Anadolija, Eurostat je istraživanjem obuhvatio 37 evropskih zemalja. U Bosni i Hercegovini je zabilježen BDP u visini 28 posto evropskog prosjeka, odnosno 72 posto ispod evropskog prosjeka, što ovu zemlju čini najsiromašnijom u Evropi i državom s najnižim životnim standardom.

Od zemalja regiona, poslije BiH najniži BDP po stanovniku, prema standardu kupovne moći, ima Albanija čiji BDP je 30 posto od evropskog prosjeka ili 70 posto ispod evropskog prosjeka.

Poslije Albanije slijede Srbija i Makedonija čiji BDP iznosi 35 posto evropskog prosjeka.

Od zemalja regiona, najbogatije zemlje su Hrvatska i Crna Gora u kojima BDP iznosi 61 posto, odnosno 42 posto evropskog prosjeka.

Prema ovim rezultatima, Hrvatska je dva puta bogatija od Bosne i Hercegovine i Albanije.

Prema istraživanju Eurostata, najveći životni standard zabilježen je u Luksemburgu, čiji je nivo dva i po puta iznad prosjeka EU i iznosi 271 posto EU prosjeka, ili 171 posto više od evropskog prosjeka.

Poslije Luksemburga slijedi Norveška, koja nije članica EU-a, čiji BDP po stanovniku iznosi 195 posto evropskog prosjeka, i Švicarska čiji BDP je 160 posto evropskog prosjeka.

Nakon ovih zemalja slijede Austrija, čiji BDP je 131 posto EU prosjeka, Irska 129, Holandija 128 i Švedska 128 posto EU prosjeka. Također, zemlje koje imaju BDP iznad EU prosjeka su još Danska, Njemačka, Belgija, Finska, Island, koji nije u EU, Velika Britanija i Francuska.

S druge strane, najsiromašniji stanovnici u Evropskoj uniji su Bugari gdje BDP iznosi 47 posto EU prosjeka, odnosno 53 posto manji od EU prosjeka.

Nakon Bugarske slijedi Rumunija čiji BDP je 49 posto EU prosjeka, Latvija 62, Mađarska 66, Poljska 66, Estonija 68 i Litvanija 70 posto EU prosjeka. Također, zemlje Evropske unije čiji BDP po stanovniku je od 30 do 40 posto ispod prosjeka EU-a su Portugal, Grčka, Slovačka, Češka, Slovenija, Malta, Kipar, Španija i Italija

U Sloveniji BDP iznosi 82 posto EU prosjeka, dok je u Turskoj BDP 56 posto evropskog prosjeka.

Prema podacima Eurostata, norveški BDP po stanovniku mjereno paritetom kupovne moći je gotovo dvostruko veći od prosjeka EU

Istraživanje Eurostata je jasno pokazalo da još uvijek postoji veliki jaz između bogatih i siromašnih zemalja Evrope. Luksemburg, kao najbogatija evropska zemlja, skoro 10 puta je bogatiji i sa boljim životnim standardom od BiH kao najsiromašnije evropske zemlje.

Istraživanje Eurostata je obuhvatilo 27 zemalja članica EU-a, Hrvatsku kao narednu članicu, četiri zemlje kandidate - Tursku, Crnu Goru, Makedoniju i Srbiju, kao i dvije potencijalne zemlje kandidate - Bosnu i Hercegovinu i Albaniju.

(Anadolija/av)