Euro - usponi i padovi na svjetskom tržištu

[Krokodil Behko]

Evropski lideri postigli su dogovor za koji kažu da je najvažniji u rješavanju velike finansijske krize. Nakon maratonskih dogovora, rekli su da su privatne banke kod kojih se Grčka zadužila prihvatile gubitak od 50 posto i tako otpisale Grčkoj pola duga.

Ugovorom je odobren mehanizam za podsticaj glavnog fonda za pomoć eurozoni na trilion eura.

"Eurozona je usvojila kredibilan i ambiciozan dogovor o dužničkoj krizi", rekao je vidno umoran francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, prenosi BBC. Sarkozy je dodao da su satima raspravljali kako bi postigli dogovor.

Lideri 17 članica eurozone održavaju sastanke od srijede pokušavajući pomoći Grčkoj da sredi finansije, kao i Italiji da poboljša ekonomiju. Usvojeni okvir bit će pokrenut u novembru.

Dopisnik BBC-a iz Brisela, Chris Morris, tvrdi da ovaj dogovor nije ambiciozan koliko su se neki nadali da će biti, ali da je trenutno najbolje što se može postići.

Grčki premijer George Papandreou pozdravio je dogovor rekavši da je došao novi dan za Grčku, ali i za Evropu.

Lideri na sastanku su također dogovorili povećanje kreditne sposobnosti Evropskog fonda za finansijsku stabilnost za četiri puta, a bankama je naloženo da povećaju temeljni kapital za oko sto milijardi eura, kako ubuduće ne bi imali problema.

"Paket za koji smo večeras postigli dogovor potvrđuje da će Evropa poduzeti sve da sačuva finansijsku stabilnost. Rekao sam i prije, a reći ću i sad, ovo je maraton, a ne sprint", rekao je predsjednik Evropkse komisije, Jose Manuel Barroso.

Njemačka kancelarka Angela Merkel dodala je kako misli da su morali uraditi što je bilo potrebno.

Mjesecima je rastao strah o stanju eurozone i opasnosti od raspada jedinstvene evropske valute. Kritičari su optuživali političare da ne rade dovoljno na rješavanju problema i da samo prave zastoje.

Čelnici EU se slažu da ostaju neki detalji o kojima se moraju dogovoriti i da je ispred njih još razgovora.

[senko]

Dobro je sto su nasli neko rjesenje ali ja mislim da je to samo privremeno. I samo je pitanje koja je iduca zemlja koja treba ekonomsku pomoc. Mislim da to nije trajno rjesenje za zemlje u krizi. Te zemlje se same trebaju pobrinuti kako da opstanu i imaju stabllnu ekonomiju. Zato sto pravo rjesenje mogu samo te zemlje da pronadju tj. njihov narod zajedno sa politicarima.

[Konsultant]

Sto ih Grcka naguzi, 'zvinte na izrazu.
Taman je euro poceo rasti, pa kad nakvasa jos jedno 3-5% pa kupuj dolare. Onda je na redu Portugal, pa prodaji dolare kad ojacaju jedno 10-12%. Ponavljaj sve tako do zadnje drzavice u EU tj. narednih 10tak godina.

[Krokodil Behko]

Euro ponovo u padu u odnosu na američki dolar



Euro je danas dospio na novi rekordno nizak iznos u odnosu na američki dolar nakon što su francuski, njemački i italijanski lideri postigli saglasnost da se ne proširuje uloga Evropske Centralne banke (ECB) za podršku slabijih članica evrozone.

Euro je pao na iznos nešto viši od 1,3 dolara što je najniže od 6. oktobra. Njemačka i Francuska danas su najavile da će iznijeti prijedloge za promjene Sporazuma EU, ali je kancelar Angela Merkel ostala pri njenom ranijem stavu da se ne proširuje uloga ECB.

Francuska je od Berlina tražila da dozvoli da ECB kao krajnja opcija postane kreditor sa jačim ovlaštenjima za zaštitu slabijih članica evrozone, ali je Merkelova ostala čvrsto pri svom stavu. Francuski predsjednik Nikola Sarkozi i italijanski premijer Mario Monti stali su na stranu Merkelove tokom konferencije za novinare u Strazburu.

[Krokodil Behko]

Britanija upozorila svoje ambasadore: Spremite se za krah eura



Britanskim ambasadama u zemljama eurozone naloženo je da izrade planove pomoći britanskim državljanima za slučaj propasti zajedničke valute, usljed novih bojazni za Italiju i Španiju.

Ministarstvo trezora potvrdilo je ovog mjeseca da su spremni planovi pomoći u slučaju kolapsa zajedničke valute.

Dok se italijanska vlada bori da pozajmi, a Španija razmatra traženje međunarodne pomoći britanski ministri upozorili su da je raspad eura, što je nekada bilo nezamislivo, sada sve realniji.

Diplomate se pripremaju da pomognu Britancima u inostranstvu u slučaju kolapsa banaka pa čak i nemira zbog dužničke krize.

Ministarstvo trezora potvrdilo je početkom mjeseca da su planovi "spašavanja" nakon kolapsa valute u toku.

Viši ministar rekao je listu "Dejli telegraf" koliko je vlada zabrinuta ističući da Britanija svoje planove sada bazira na činjenici da je kolaps evra samo pitanje vremena.

"U našim je interesima da dobijemo na vremenu", rekao je neimenovani ministar.

Nedavne instrukcije Forin ofisa ambasadama i konzulatima uključuju planove za ekstremne situacije uključujući nerede i socijalne nemire.

U Grčkoj je bilo više nereda, a vlada se bori sa ogromnim dugom. Britanski zvaničnici smatraju da se slične scene nasilja mogu dogoditi u budućnosti u drugim zemljama ako evro propadne.

Diplomatama je rečeno da pomognu desetinama hiljada britanskih državljana u zemljama evrozone u vezi sa posljedicama finansijskog kolapsa zbog kojeg neće imatu pristup svojim bankovnim računima niti će moći da podignu gotovinu.

Podstičući dodatne bojazni finansijskih tržišta za evro izvještaji iz Madrida pokazuju da će nova vlada Narodne partije tražiti pomoć ili od EU ili MMF-a.

Sve su veće bojazni u Italiji, čija će nova vlada biti prisiljena da plati rekordne kamatne stope na nove obveznice koje su emitovane juče.

Vlada u Rimu moraće da proda više od 30 milijardi novih obveznica do kraja januara kako bi refinansirala svoje dugove. Analitičari kažu da nema garancija da će investitori kupiti sve te obveznice, koje bi mogle natjerati Italiju u bankrot.

Italijanska vlada saopštila je nakon razgovora sa njemačkim kancelarom Angelom Merkel i francuskim predsjednikom Nikolom Sarkozijem, da se premijer Mario Monti složio da bi italijanski kolaps "neizbježno značio kolaps evra".

U sporazumima EU o uvođenju eura i članstvu u evrozoni ne postoje odredbe koje regulišu istupanje neke zemlje, što znači da će svaki raspad biti potencijalno haotičan praćen neredima.

Ukoliko vlade evrozone ne vrate svoje dugove, propašće evropske banke koje drže većinu njihovih obveznica.

Neki analitičari kažu da bi raspad evra prodrmao cijeli finansijski sistem ostavljajući banke nesposobnim da vrate novac ulagačima što bi uništilo kompanije koje zavise od kredita banaka.

Uprava finansijskih usluga upozorila je ove sedmice britanske banke da osmisle planove izlaza u slučaju raspada eura.

Neki ekonomisti vjeruju da bi u najgorem scenariju propast zajedničke mogao smanjiti bruto društveni proizvod u zemljama evrozone za polovinu što bi dovelo do masovne nezaposlenosti.

Stručnjaci vjeruju da bi najgore posljedice raspada zajedničke valute ugrozile imovinska prava što bi izazvalo socijalne nemire.

[Maja]

Potražnja za francima i dolarima umjesto eura

Vlasnici štednih uloga u eurima, kod banaka se raspituju da ih zamjene u neku sigurniju valutu, kao što je švicarski franak ili američki dolar.

Dok su proljetos korisnici kredita podignutih u švicarskim francima, zbog visokih kamatnih stopa, panično tražili zaštitu institucija, finansijska kriza koja je pred kraj godine pogodila države eurozone, dovela je do trenda da se sve veći broj vlasnika štednje kod banaka raspituje kako će štednju umjesto eura pretvoriti u švicarski franak ili američki dolar.

Ako dođe do kraha eura, njihova štednja, smatraju štediše u BiH i regiji, koje ovih dana znatiželjno obilaze bankovne službenike, bolje je da bude sačuvana u francima ili dolarima, jer - sigurnije je. Takav trend, istina manjeg intenziteta, zabilježen je u pet najvećih bh. banaka, koje su nalaze u stranom vlasništvu.

Ljudi više vjeruju francima i dolarima nego eurima, tvrde bankarski službenici kod kojih su spomenuti zahtjevi ovih dana stizali. I direktor Odjela za poslovanje sa stanovništvom u ProCredit banci BiH Biljana Hadžimustafić-Jevtić u službenoj izjavi za agenciju Srna tvrdi da je ova banka u proteklom razdoblju imala nekoliko pojedinačnih zahtjeva klijenata vezanih za zamjenu eurskih štednih uloga u KM, švicarski franak ili američki dolar.

Zbog straha od još gore finansijske krize koja se nadvila nad čitavom Evropom, po njenim tvrdnjama, posljednjih mjesec dana nije evidentirano pojačano podizanje štednih uloga iz banaka, jer su građani uvjereni da su njihovi štedni ulozi u bankama, bez obzira na krizu, sigurni. I u Raiffeisen banci kažu da njihovi klijenti u zadnje vrijeme iskazuju zanimanje u vezi sa trendom kretanja pojedinih svjetskih valuta, kao i o trenutnoj vrijednosti svjetskih valuta na međunarodnom finansijskom tržištu. Ali još se uvijek štedni ulozi građana u bankama čuvaju u euru, i to prema podacima Centralne banke od 6,88 milijardi KM, u eurima se štedi 4,10 milijardi KM, prenosi Večernji list.

Spomenimo da je uz zabrinutost sa eurom vlada Austrije dala svojim bankama preporuku o laganom izvlačenju iz država jugoistočne Evrope među kojima je i BiH. Raiffeisen Bank International prva je objavila vijest da intenzivno razmišlja o povlačenju sa pojedinih tržišta u istočnoj i srednjoj Evropi zbog straha da se kriza u eurozoni prelijeva i na tu regiju. Izgledno je da će se Raiffeisen izvući iz nekih od zemalja regije u kojoj ima 14 miliona klijenata. Prilično je moguće da ćemo se u budućnosti izvući iz neke od tih zemalja. Nalazimo se na početku novog doba. Šanse da će biti zlatno, baš i nisu velike, kazao je izvršni direktor Herbert Stepic. Bančina prognoza da će nenaplativi zajmovi ove godine dostići vrhunac u toj regiji, naglasio je čelnik RBI-a, dodavši da je ipak "sretan" što i dalje posluju, prenose austrijski mediji.

Izvor vijesti: http://www.24sata.info/vijesti/ekonomij ... z1fwOBj6hI

[Krokodil Behko]

Banke se pripremaju za poslovanje grčkom nacionalnom valutom koju neke nisu ni izbrisale iz sistema otkako je prije više od decenije Grčka prihvatila euro.

Banke su proučile nekoliko opcija kako bi se zaštitile i pred njima je niz neodgovorenih pitanja, prenosi Reuters.

Najmanji problem bit će štampanje novčanica i kovanje drahmi, jer Grčka nacionalna banka ima sopstvenu štampariju i kovnicu novca. Međutim, povratak na drahmu donio bi niz tehničkih teškoća, ocjenjuju stručnjaci.

Planiranje povratka na drahmu banke razmatraju od 2009. godine, kad je izbila finansijska kriza u Grčkoj, objašnjava Hartmut Grosman iz savjetodavne kompanije ICS Risk Advisors, koja radi za banke na Vol stritu.

"Mnoge kompanije, ne samo u Evropi, nego i ove ovdje, odavno to razmatraju, jer izlazak Grčke iz evrozone nije nova ideja", kaže Grosman.

Grci većinom žele ostati u evrozoni, ali ipak su mnogi na nedjeljnim izborima povjerenje dali strankama koje se protive strogim mjerama štednje na koje se Grčka obavezala u zamjenu za nastavak dobijanja zajma.

Dok stranački prvaci vrlo mukotrpno pokušavaju sastaviti vladu, sve se glasnije govori o novim izborima te izgonu Grčke iz evrozone.

Međutim, grčki izlazak iz evrozone stvorio bi niz zakonskih i praktičnih problema bankama. Velik problem bankama evrozone bila bi gotovina koju bi morale imati za pojedince ili kompanije koji posluju sa Grčkom.

Problem bi bio koju kursnu stopu primjeniti, a to bi zavisilo od zakona koje bi donijela Atina za trgovinu drahmi.

Ako Grčka, na primjer, nametne kursnu stopu jedan evro za jednu novu drahmu, to bi moglo donijeti velike gubitke stranim bankama jer se takav kurs ne bi održao na tržištima. Drahma bi brzo gubila na vrijednosti zbog teškog stanja grčkoga privrede, što bi svim zajmodavcima uzrokovalo probleme oko toga vratiti svoj novac.

[nezaboravna]

Ekonomija i nauka
Otvoreni sukob oko eventualnog izlaska Grčke iz eurozoneMinistri financija žele zadržati Grčku u monetarnoj uniji. Ali neki od njih lagano počinju gubiti živce. Šef eurogrupe Juncker upućuje jasnu poruku Ateni.

Eurogrupa se nalazi pred teškom dilemom: želi zadržati Grčku u monetarnoj uniji. Međutim u Ateni još uvijek nije izgledno formiranje vlade koja bi bila spremna ispuniti. Jednostavno rečeno davaoci finansijske pomoći ne žele više izdvajati novac bez pokrića. Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble odbija mogućnost da paket međunarodne finansijske pomoći Grčkoj bude izmijenjen. "Nije riječ o tome hoćemo li sada biti malo velikodušni prema Grčkoj, već jednostavno o tome šta je ekonomski uopće opravdano, šta je moguće," kaže Schaeuble. On također ne vidi šta se to izborima u Grčkoj promijenilo. I luksemburški ministar financija Luc Frieden kaže: "Mi nemamo sporazum sa vladom. Imamo sporazum sa Helenskom republikom."

Da li bi Grčka danas uopće mogla pristupiti monetarnoj uniji?

Austrijska ministrica financija Maria Fekter ljuta je prije svega na one političare u Ateni koji odbijaju program štednje, ali unatoč tome žele dobiti pomoć. "Ne ide da slušamo poruke kako je njima svejedno kada je riječ o uvjetima jer EU ionako plaća. Jedan takav stav ne očekujemo od ugovornih strana." Ne ispuni li Grčka obećanja, novac više neće dobijati. Fekter također nema kočnica kada govori o eventualnom izlasku Grčke iz monetarne unije, ali ne samo iz monetarne. "Ne može se izaći iz eurozone. Može se izaći iz Europske unije. Grčka bi u tom slučaju morala uložiti napor za ponovni ulazak. A tada bismo strogo razmotrili da li bi Grčka uopće bila sposobna za ulazak. "Ovdje je riječ o aluziji na lažirane statističke podatke zahvaljujući kojima je grčka vlada obezbijedila pristup monetarnoj uniji.


Atena ostaje ili izlazi iz eurogrupe?

Novi izbori bi mogli pogoršati stanje

Ipak drugi na situaciju gledaju opreznije. Belgijski ministar financija Steven Vanackere je mišljenja da izlazak iz eurozone za Grčku ne bi bio rješenje. Tu dolazi i opasnost od širenja "zaraze" na druge zemlje, koje bi došle pod lupu tržišta, a prije svih je tu riječ o Španjolskoj. Ova zemlja je daleko od dogovorene konsolidacije financijskog stanja. Španjolski ministar financija Luis de Guindos smatra da je njegova zemlja žrtva krize vlade u Grčkoj: "Grčka mora donijeti odluku i postići političku stabilnost. To bi koristilo cijeloj Europi." I njegov irski kolega Michael Noonan, čija zemlja također dobija financijsku pomoć, nada se da će doći do dogovora u Ateni. "Zemlja sada prije svega ima problem demokratije," kaže on navodeći da novi izbori ne bi bili od pomoći.

Predsjednik eurogrupe Jean-Claude Juncker ulaže mnogo napora da bi održao zajedništvo unutar unije. Junckera ljute prijetnje i pridike na račun grčkog naroda: "Ni jedne sekunde ne razmišljam o izlasku Grčke iz eurozone. To je besmisleno, to je propaganda, a mi moramo poštivati grčku demokratiju."

0,,15805675_401,00.jpg

Nema njima pomoci da je 10 puta EU,eto sta je korupcija i bogacenje s tidjih ledza

[STrendzer]

"Propala ko Grcka"!...

[Krokodil Behko]

Njemački trgovci i mnogobrojni stručnjaci zahtijevaju ukidanje novčanice od 500 eura, uz obrazloženje da je ona "atraktivna samo još za kriminalce", prenose agencije.

Nadležne bankarske institucije ipak još nisu ubijeđene da bi ukidanje bilo opravdano.

Većina Njemaca ionako novčanicu lila boje zna samo iz novina i sa televizije. Oni koji su je rijetko imali u ruci, znaju da je izuzetno teško riješiti je se. Na benzinskim pumpama, na primjer, već na ulazu stoje obavještenja da ne primaju novčanice od 500 eura, iz bezbjednosnih razloga. Ali, i u mnogobrojnim prodavnicama, posebno manjim, prodavci odbijaju da je uzmu.

Udruženje maloprodaje (HDE) smatra da novčanicu od 500 eura obavezno treba ukinuti. Ukazuje se da mnogobrojni trgovci u kasama uopšte i nemaju pregradu za te velike novčanice.

I mnogi ekonomisti su protiv novčanice od 500 eura, uz obrazloženje da je ona interesantna samo još za kriminalce, koji se bave pranjem novca i korupcijom.

Evropska centralna banka (ECB), koja je zadužena za izdavanje novca, do sada je odlučno odbijala mogućnost ukidanja novčanice od 500 eura, ali su nedavno vodeći ljudi ECB-a ocijenili da "ukidanje novčanice od 500 eura zavređuje razmatranje", jer je "građani rijetko koriste, što znači da nije nužna za platni sistem".

(eKapija)

[bubica]

E bas vala nek je ukinu, koliko sam samo puta morala ici u banku da mi usitne. Nije samo 500€ problem cak i 200€ nece svugdje da uzimaju. Neka usput i ovih novih 5€ ukinu nikako ih nevolim kao monopoli pare.

[Krokodil Behko]

Tu novčanicu od 500 eura, nisam nikada ni vidio. Zapravo, rijetko vidim i od 200 eura.
Kad malo bolje razmislim, ne vidjam često ni ovu od 200 maraka

[Blackhawk]

Eh kud cu ja onda sa ovom svojom sto mi zastekana pod tepihom....

[Pasaga]

Eh kud cu ja onda sa ovom svojom sto mi zastekana pod tepihom....

samo odes na more u lipu nasu.....

ode to za dan....

[Blackhawk]

Ma vala radije nek istrune ispod tepiha, nedam je 'rvatima

[živi]

znaci ovako izgleda 500 e hahahah

[Zagorka]

nemojte mi to,sve me zignu .....kad god štedim u kući,ukrupnim to i ostavim,bio bi fazon da prestanu vrijediti,a ja kujem planove

[paparaci]

Ma vala radije nek istrune ispod tepiha, nedam je 'rvatima

nemoj da trune, ziv bio. hajmo na picu u haciendu.

[Konsultant]

simpa je sad retro procitati bum vijesti o krahu eura, skoku/padu dolara... u svakom slucaju na valutama se moze zaraditi.

[Mala_Mu]

Euro prvi put nakon sedam mjeseci skliznuo ispod 1,06 dolara




Na svjetskim valutnim tržištima tečaj eura zaronio je prošle sedmice, prvi put nakon sedam mjeseci, ispod nivoa od 1,06 dolara jer je sve vjerojatnije da će Fed u prosincu povećati kamate, a ECB uskoro dodatno olabaviti monetarnu politiku.

Tečaj eura prema američkoj valuti pao je prošle sedmice za 0,5 posto, na 1,0590 dolara .U odnosu, pak, na japansku valutu, cijena dolara ostala je na sedmičnom nivou nepromijenjena, na 122,80 jena.

Euro je, pak, oslabio prema 'japancu', za 0,5 posto, na 130,05 jena.

Američka valuta ojačala je nakon niza novih izvještaja koja su potvrdila da najveće svjetsko gospodarstvo stabilno raste, pa je sve vjerojatnije da će središnja banka Fed u decembru povećati ključne kamatne stope, prvi put od 2006. godine.

Zahvaljujući tome, dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke prema drugih šest vodećih svjetskih valuta, dosegnuo je polovinom sedmice 100,17 bodova, najviši nivo u osam i po mjeseci.

S druge strane, euro je bio pod pritiscima jer se seljedeće sedmice na sjednici Europske središnje banke (ECB) očekuje najava dodatnog popuštanja monetarne politike.

Tečaj eura skliznuo je stoga ispod nivoa od 1,06 dolara.

"Ako pogledate trgovanje posljednjih dana, očito je da su ECB-ovi potezi već uračunati. Očekujem da će središnja banka produljiti program kupovine imovine i sniziti kamatne stope, no najvažnije je to što signaliziraju da nove mjere slijede. Teško je očekivati da će privredni pokazatelji objavljeni u međuvremenu imati većeg utjecaja na tržišta", kazao je Lutz Karpowitz, valutni analitičar u Commerzbanku.