Plate,nameti na platu,porezi i slicno..

[Mutevelija]

Cak i da povecaju plate, cijena namirnica jednako poskupljuje pa ti je isto onda.
Hljeb bio 1 sad 1,20, burek bio 2 sad 2.5 a topli obrok ostao petaka.

[Konsultant]

Mute, informacija kosta 250, onako na ruke, sve gotovo.
Pobogusibrate, sta sitnicaris? Najbitnije da zene ne poskupe.

[Mutevelija]

U slučaju da poslodavac želi zadržati istu plaću radniku, time bi njegovi troškovi prema radniku bili manji za 69,14 KM. U suštini, radnik sa prosječnom neto plaćom od 940 KM, koji prima topli obrok, može očekivati povećanje plaće od 40,61 KM.

Ako poslodavac ne poveća platu država ga nagradi još sa sedamdeset maraka

Četeres maraka jedna dnevnica sa toplim i prevozom

[Mutevelija]

Mute, informacija kosta 250, onako na ruke, sve gotovo.
Pobogusibrate, sta sitnicaris? Najbitnije da zene ne poskupe.

Uglavnom da sumiram Vanilija navija da budu veći porezi

[Vanilla]

Ja navijam za janjetinu pa ti dumaj koliko hoces.

[Konsultant]

lejlamo, izvini jesi ti ovo malo opravila, zavarila, ali ovo trazi fabricki reset. Ma sta reset, zamjenu od do.

[Mutevelija]

Haj konsule ... idi cijepaj drva...

[Fuddo]

Mute je jaci od Novalica.

[storm]

Kons idi lezi...

[Konsultant]

Necu, sad usto.

Koliko upratih ovo... mislim da im je strategija ko EU, oporezuj sve sto osoba ostvari ko dohodak i onda se igraj s onih dodatih 10, 13, 15. Nema vise plata 41% i sve ostalo onih 10%. Jedino sto jos nisu uveli kategorije. To je prekomplikovano, tek nekad 2030 ili 2040, ako iko bude koracao planetom zemljicom.

Ugrubo, mislim da ce se biti kraci nekih 50-100 km mjesecno x 12 mjeseci.

[Krokodil Behko]

Sad-zasad, zakon ne prolazi, jer se protivi HDZ i tvrdi da bi on ugrozio njihovu jedinu privrednu granu pod milim bogom - kladionice.

Amandmanom je predloženo da se oporezuju svi dobici, što znači i oporezivanje dobitaka na kladionici ispod 100 KM. Nezvanično saznajemo da je HDZ još sinoć izrazio određeno negodovanje zbog tog amandmana te se protivi da ga prihvati predlagač zakona Vlada FBiH.

S druge strane, SDP i SBB ne žele podržati predložene zakone dok se na dnevni red ne uvrsti usvajanje Zakona o minimalnoj plati, kojim traže povećanje minimalne plate. Iz SDP-a poručuju da su još u junu uputili u proceduru taj zakon te traže da se on razmatra i usvoji prije Zakona o porezu na dohodak i doprinose.

[Konsultant]

Vidis, i to je rjesjenje. Znas na cemu, na osnovu toga mozes napraviti projekciju.

A da je jos neko izasao u javnost sa ozbiljnim anketama kod prosvjecenih, a ne random na ulici, moglo bi se sta sastaviti.

[Mala_Mu]

Naša zemlja ima jedinstvenu stopu PDV-a od 17 posto. U toj oblasti mi smo izuzetak jer samo još Danska od evropskih zemalja promet roba i usluga oporezuje jednom stopom. Mišljenja stručnjaka o tome su podijeljena.

Opća stopa PDV-a u susjednoj Hrvatskoj je na visokom "skandinavskom" nivou i iznosi 25 posto, ali postoje i snižene stope od 13 i 5 posto. Sniženom stopom od 13 posto oporezuju svježe ili rashlađeno meso, ribu, voće i povrće, jaja te dječje pelene. Stopa PDV-a od 5 posto primjenjuje se na lijekove, knjige, novine i časopise...

Opća stopa PDV-a i Srbiji iznosi 20 posto, a snižena od 10 posto se primjenjuje na hranu, voće, povrće, lijekove, usluge, novine, smještaj u ugostiteljskim objektima, ulaznice, prevoz putnika...

Najvišu stopu PDV-a imaju skandinavse zemlje oko 25 posto, dok je opća stopa smjernicama Evropske unije ograničena na 15 posto. Istovremeno, mnoge države postavljaju preferencijalne ili snižene stope za najvažnije sektore ili kategorije roba.

Austrija primjenjuje PDV od 10 posto na poljoprivredne proizvode, turizam i zabavu, dok u Češkoj PDV za javnu ugostiteljsku djelatnost iznosi 15 posto, dok je opća stopa 21. U Švedskoj se naplaćuje sniženi PDV od 12 posto na usluge prijevoza putnika, u Belgiji je stopa od 12 posto određena za ugljen, a na Islandu je 14 posto za hotelske usluge.

Primjer maksimalnog određivanja poreznih stopa je Francuska. Standardna stopa je 20 posto, a za određene proizvode i usluge koriste se smanjenje stope od 10, 5,5 i 2,1 posto.

I dalje najbolje rješenje


Azra Hadžiahmetović, profesorica s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, podsjeća da je prije uvođenja poreza na dodanu vrijednost (PDV) u naš poreski sistem (2006. godine, op.a.) potrošnja oporezivana na drugačiji način – porezom na promet te da je to jedna od najkompleksnijih reformi koje su kod nas urađene.

"PDV je objedinio različite stope poreza na potrošnju, povećao poreski obuhvat... Imajući u vidu suženu strukturu države, broj nivoa vlasti i institucija koje bi mogli kontrolisati njegovu primjenu jedna stopa PDV-a pokazala se kao najbolje rješenje. Institucionalna struktura države sve ovo vrijeme se nije mnogo promijenila te bi eventualno uvođenje diferencirane stope omogućilo različite mogućnosti malverzacija. To ograničenje nas onemogućava uvođenje više stopa te sam mišljenja da je jedna stopa i dalje najbolje rješenje", kazala je za Klix.ba Hadžiahmetović.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić Bosna i Hercegovina za Klix.ba kaže kako Bosna i Hercegovina ima jednu od najnižih stopa PDV-a u odnosu na zemlje EU i regiona. Izuzetak su Luksemburg sa diferenciranom i Kosovo sa jedinstvenom stopom PDV-a, nižom u odnosu na BiH.

"U odnosu na zemlje EU razlike su izuzetne, međutim treba uzeti u obzir da je riječ o diferenciranim stopama PDV-a, tako da je komparacija složenija. Potrebno je navesti da jedinstvena stopa PDV-a, ekonomski posmatrano, predstavlja najbolje moguće, optimalno, rješenje, naročito za zemlju visokog političkog rizika poput Bosne i Hercegovine. Više je razloga za navedeno. Prije svega jer ovakav model PDV-a ne stvara distorziju kod potrošačevog/proizvođačevog izbora, što smanjuje rizike pogrešne alokacije resursa. Pored toga, vođenje sistema je dosta jednostavnije i jeftinije - što svake godine posebno naglašava Uprava za indirektno oporezivanje BiH", smatra on.

Diverzificiranje uvijek iz političkih motiva


Dodaje kako je najveća prednost jedinstvene stope PDV-a je ta što minimizira mogućnosti utaje poreza i uobičajnih malverzacija. Također, onemogućava prostor za lobiranje specijalnih grupa.

"Diferencijacija stope PDV-a je uvijek vođena političkim motivima, pod plaštom opšteg populizma. Osnovni razlog diferencijacije bi se trebao temeljiti na različitoj cjenovnoj elastičnosti određenih proizvoda, kao i pravednijoj redistribucije, međutim u praksi se ista svodi na lobiranje posebnih grupa, kao i najbolje efekte po srednju klasu, a ne siromašne. Također, diferencijacija PDV-a ne znači nužno da će doći do naglog pojeftinijenja proizvoda sa nižom stopom. Ovo posebno vrijedi za Bosnu i Hercegovinu", naglašava Čavalić.

Diferencijacija PDV-a, po njemu, nije rezultat nekih posebnih ekonomskih politika, već je prije u korelaciji sa višegodišnjim demokratskim intervencijama u određenim državama. Izuzetak je Danska.

"Kada je riječ o BiH i Kosovu, jasno je da ovo predstavlja ekspertno rješenje koje je najmanje podložno malverzacijama, utajama, greškama... Slično kao i institucija valutnog odbora. Možda upravo zbog toga i najbolje funkcioniše. Od prve primjene PDV-a pa do danas, pokazalo se da je riječ o jednom od najbolje organizovanih i efikasnijih instrumenata našeg ukupnog fiskalnog sistema. Zbog toga i ne iznenađuje da se najveće rasprave u vezi ovog poreza vode uglavnom na izlaznoj strani tj. oko raspodjele prihoda po osnovu prikupljanja PDV-a", kaže on.

Nova zakonska rješenja u vezi PDV-a se uglavnom bave pitanjima uvođenja novih obveznika sistema, prije svega pružaoca određenih usluga.

"Za privredu BiH, možda najvažnije pitanje u vezi PDV-a se odnosi na samu obavezu plaćanja tj. mogućnost uvođenja plaćanja samo na naplaćene fakture. Uzimajući u obzir fragilnost domaćeg fiskalnog sistema, javnih budžeta, malo je izvjesno da će donosioci odluka poteknuti za ovim rješenjem koje bi značajno unaprijedilo likvidnost privrede", zaključio je Čavalić.

Svako formiranja vlasti na državnom nivou, tako i ovo s mandatarom Zoranom Tegeltijom, povlači i pitanje promjene stope PDV-a. Opozicija je već davno istakla opasnost da stopa PDV-a u našoj zemlji poraste na 19 posto.

klix.ba

[storm]

17% je oke pdv... Da postoji manji za prehrambene artikle i nužne za život.. Ovako je generalno visok.
Slovenija ima 22%...ali za namirnice, lijekove, itd... 9,5%

[storm]

Za privredu BiH, možda najvažnije pitanje u vezi PDV-a se odnosi na samu obavezu plaćanja tj. mogućnost uvođenja plaćanja samo na naplaćene fakture.

Ovo je nešto najbolje

Sjećam se muka, izdas fakturu, i od tog datuma kreće rok, dužan si... Naplatio se ti ili ne... Pa čak ako da, kada?
Ako si radio sa velikim firmama... 90,120 dana je bilo nešto normalno za valutu plaćanja... A ti dužan nakon 30
Sad fino po realizaciji, pa kako god. A i zakonski su ograničeni rokovi plaćanja.
Plus institucija elektronske ovrhe. Prije je jedina opcija bila sud za neplaćena potraživanja... Sad nakon isteka valute, fino podneses zahtjev za ovrhom, fakturu, ugovor... I firma matan und jaranen doo je u roku 24h u blokadi... Ako ima na računu, isplaćen si...
Pa neka on dokazuje onda da nije dužan.
Sve je izmišljeno za dobru poslovnu klimu, samo treba prepisati, ništa drugo...

[Hurija]

Osnovne kućne namirnice treba smanjiti ili ukinuti stopu oporezivanja,luksuz posebno poroke treba povećati poreznu stopu još

[Pasaga]

Sto se tice tog poreza,i ja placam negdje ispod 20%,vise i negledam.
Za te poroke,u stalnom je porastu,haman koliko i sama cjena proizvoda.

[Nice try]

Trebalo bi, s obzirom na kupovnu moć stanovništva,ukinuti porez ili osjetno smanjiti, na osnovne životne namirnice.
Luksuz svakako dobro oporezovati.
Ovo kako je sada nije uredu.
Kad pogledam koliki pdv platim na računu na kojem je sama hrana,nije mi svejedno.

[storm]

Osnovne kućne namirnice treba smanjiti ili ukinuti stopu oporezivanja,luksuz posebno poroke treba povećati poreznu stopu još

Porok je i slatko, transmasti...
Zdravstvo ništa puno manje ne optereti, nego cigarete i alkohol... To su Skandinavci već skontali i nabili cijene...

[Chloe]

Nemoguće je porediti osnovne životne namirnice sa luksuzom, al' jedinstvena stopa poreza je zbog manilpulisanja i crne ekonomije bila najidealnije riješenje, luksuz ionako preko akciza poskupljuju.