Sjednica Zastupničkog doma Federacije Bosne i Hercegovine je već drugi put prekinuta i prije samog usvajanja dnevnog reda a ponovo su sporni zaključci koje je SDA predložila Parlamentu FBiH, a u kojima se traži od entitetske Vlade da u roku mjesec dana napravi izmjene Zakona o igrama na sreću i Zakona o porezu na dohodak, kako bi se oporezovale sve vrste igara na sreću.
„Pritisci koji se vrše i procedure koje se ubrzavaju - mislimo da nisu korektni. Pogotovu jer smo imali jasne dogovore da naša Vlada odradi incijativu, da obradi ovaj prijedlog i vrati kao sveobuhvatni prijedlog u parlamentarnu proceduru“, kaže Jozo Bagarić, šef Kluba HDZ-a BiH u Parlamentu FBiH.
„HDZ ima određene primjedbe na promjenu oporezivanja igara na sreću da li je to razlog što su većinski vlasnici firmi koje se bave organizacijama igara na sreću iz hrvatskog naroda, ja to ne znam, to treba pitati njih, ali mislim da to ima veze s tim“, rekao je Ismet Osmanović, šef Kluba SDA u Parlamentu FBiH.
Na adrese člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića i Stranke demokratske akcije, čiji je predsjednik, nepoznata osoba uputila je prijeteća pisma u kojima traži da se zaustavi inicijativa u vezi sa oporezivanjem kladionica u Federaciji.
U pismu se navodi i kako treba ušutkati dvojicu zastupnika SDA - Amira Zukića i Ramiza Mešu, koji su u Parlament uputili izmjene Zakona o igrama na sreću i njihovom oporezivanju.
Zahtjevi SDA
Suština izmjena u prvom tekstu bilo bi oporezivanje svih dobitaka od igara na sreću po stopi od deset posto bez obzira na njihovu visinu, piše Fena.
Novac od oporezivanja dobitaka do 100 KM usmjeravao bi se Fondu PIO, a većih od tog iznosa, općinama i kantonima u omjeru pola - pola. Pritom SDA predlaže da porez na dobitke veće od 100 KM "obračunava, obustavlja i uplaćuje priređivač igara prilikom svake isplate igraču prema kantonu i općini gdje dobitnik ima mjesto prebivališta (CIPS prijava)“.
SDA, izmjenama Zakona o porezu na dohodak, predlaže i da se porez na dobitke od SMS-a te internet igara na sreću i klađenja uplaćuje prema sjedištu priređivača a usmjerava Fondu PIO.
U drugom, Zakonu o igrama na sreću, SDA je izmjene predložio na način da priređivač ovih igara odvaja deset posto od uplaćenog iznosa svakog igrača, što bi se usmjeravalo kao prihod općinama i kantonima u omjeru pola - pola. Taj novac (naknadu) trebalo bi i da obračunava priređivač prema sjedištu uplatnog mjesta.
Od SMS-a i internet igara na sreću te klađenja, naknada ove vrste uplaćivala bi se prema mjestu sjedišta priređivača i usmjeravala Fondu PIO.
SDA predlaže i uklanjanje objekata igara na sreću iz centralnih gradskih zona, njihovo veće udaljavanje od škola, kulturnih, vjerskih, sportskih i sličnih objekata, obrazlažući da je to posebno važno radi mogućih posljedica klađenja po maloljetnike.
Kladionice koje posluju na području Federacije BiH, prema grubim i nepotpunim podacima, u 2015. godini imale su prihod od nevjerovatnih 500 miliona KM.
Poređenja radi, taj prihod veći je od onog koji ostvari, naprimjer BH Telecom ili od budžeta Tuzlanskog kantona, najmnogoljudnijeg u Federaciji BiH.
Uz sve ovo, 13 kladionica koje ostvare ovaj prihod u budžet uplate tek mizernih 35 miliona KM poreza. Uprkos enormnom prihodu, kladionice nisu u sistemu PDV-a, a pri tome se vješto izbjegava i plaćanje poreza na dobit. Uglavnom ga ne plaćaju ni igrači, koji zahvaljujući „dobrodušnosti“ kladionica izbjegavaju i plaćanje poreza na dobitke veće od 100 KM, što je trenutna zakonska granica. Način je jednostavan, ukoliko dobitak na listiću prelazi iznos od 100 KM, „kuca“ se više istih tiketa s iznosima manjim od oporezive granice. Porezni inspektori teško izlaze na kraj i sa online klađenjem, kao i sa igrom “Bingo“ i trkama pasa.
(S.B.)