Čitate li deklaracije na proizvodima?
Moderator: Krokodil Behko
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120496
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6992 times
- Been thanked: 7936 times
- Status: Offline
Čitate li deklaracije na proizvodima?
Doznajte kako nas proizvodjači zavaravaju sa raznim zamkama
Više od polovice potrošača (njih 53 posto) smatra se pretilim, pokazalo je istraživanje američke tvrtke Nielsen koja se bavi analizom potrošačkih navika, a u kojem je sudjelovalo 25.000 ljudi iz 56 zemalja.
Gotovo polovica potrošača, točnije njih 48 posto, pokušava smršavjeti, a među njima njih 78 posto višak kilograma skida dijetom.
- Potrošači diljem svijeta sve se više brinu za zdravu prehranu, no alarmantno je da 59 posto njih ne razumije što piše na deklaraciji – tvrdi James Russo, potpredsjednik tvrtke Nielsen, i dodaje da oznakama poput “bez šećera”, “bez glutena”, “light”, “bez masti” ili “samo cjelovite žitarice” ne vjeruju čak dvije trećine ljudi.
Upravo tim oznakama proizvođači često ističu dobre, no skreću pozornost s loših strana hrane. Tako, primjerice, namirnice koje imaju oznaku “bez šećera” često obiluju mastima, a one koje su označene kao nemasne prepune su šećera. Stoga ako kupujete proizvod na kojem piše “bez šećera”, obratite pozornost na udio masti.
- Takve bi namirnice trebale imati najviše 1 g masti na 100 g – objašnjava nutricionistica Sandra Marić Bulat. Isto tako proizvodi na kojima je navedeno da sadrže manji udio masti obično se označavaju kao “light”, mamac su za kupce koji najčešće ne znaju da takve namirnice, pogotovo mlijeko i mliječni proizvodi s manjim udjelom masti, imaju i manju količinu vitamina A, D, E, i K.
Ako na proizvodima biljnog podrijetla kao što su žitne pahuljice ugledate oznaku ‘bez kolesterola’, slobodno se nasmijte. Kolesterol je mast koja se ionako nalazi samo u proizvodima životinjskog podrijetla – mesu, ribi, jajima i mlijeku, no proizvođači često igraju na kartu sveopće zabrinutosti oko razine kolesterola znajući da potrošači uglavnom ne znaju da biljke ne sadrže kolesterol.
Hrana s niskim udjelom masti na 100 g smije imati 40 kcal
Ako na proizvodu piše da ima malu energetsku vrijednost, on se obično označava apelima poput “s niskim udjelom masti” ili “bez šećera”. To bi trebalo značiti da 100 g te namirnice nema više od 40 kcal, odnosno da u 100 ml ima tek 20 kcal. Proizvodi s naznakom “bez energetske vrijednosti” ne smiju imati više od 4 kcal na 100 g, tvrdi Sandra Marić Bulat.
I prirodni šećeri se moraju označiti
Proizvod s oznakom “bez šećera” trebao bi imati manje od 0,5 grama šećera na 100 g ili 100 ml.
- Ako je proizvod bez šećera, ne bi smo imati nikakve dodane monosaharide (glukoza, fruktoza), disaharide (maltoza, laktoza, saharoza) niti bilo kakvu drugu hranu koja se koristi zbog svojih svojstava zaslađivanja – tvrdi nutricionistica Sandra Marić Bulat te dodaje:
- Ako su šećeri prirodno prisutni u tom proizvodu/namirnici, na proizvodu mora biti oznaka ‘sadrži prirodne šećere’.
Također, opasnost vreba i iz jeftinih, nezdravih zaslađivača:
- Umjetni zaslađivači koji se najviše koriste u prehrambenim proizvodima su bez energetske vrijednosti, ali su štetni za zdravlje, osobito E950 – acesulfam; E951 – aspartam; E952 – ciklaminska kiselina; E954 – saharin i E962 – aspartam-acesulfamova sol čiji dopušteni količinski unos, nažalost, nije definiran.
Prikladniji i sigurniji su E953 – izomalt, E955 – sukraloza, E965 – maltitol te E966 – laktitol, no ti se zaslađivači ne rabe u slatkišima i gaziranim pićima jer su skupi ili tehnološki neprikladni za masovnu proizvodnju.
Žitarice
Kad kupujete kruh i pekarske proizvode, potražite oznaku “cjelovite žitarice” ili “100 posto integralne žitarice” (“whole wheat”). Cjelovite žitarice, kukuruz, smeđa riža i zobene pahuljice sadrže više vlakana i ostalih hranjivih tvari od rafiniranih, no neki proizvodi kao glavni sastojak ipak imaju rafinirano pšenično brašno.
Manje masti
Na nekim je grickalicama, čipsu i slatkišima oznaka “90 posto manje masti”, no uz preostalih deset posto ti proizvodi najčešće ne sadrže ništa manje masti od ostalih sličnih proizvoda.
Omega-3
Iza naziva omega-3 su tri vrste masnih kiselina: EPA (eikosapentaenična kiselina), DHA (dokosaheksaenoična kiselina) i ALA (alfa-linolenska kiselina), no američki stručnjaci ističu da ALA, za razliku od EPA I DHA, nema dokazano povoljan utjecaj na zdravlje srca. Ako želite osjetiti blagotvorno djelovanje omega-3, držite se ribe i algi.
Šećeri
Ako vaš dnevni jelovnik treba imati 2000 kalorija, u danu ne biste trebali pojesti više od deset žličica, odnosno 40 g šećera. Obratite pozornost te pročitajte koliko šećera je dodano voćnom jogurtu, konzerviranom voću i voćnim sokovima.
Oznaka ‘100% prirodno’ može kriti umjetne boje i okuse
Namirnice s oznakom ‘100% prirodno’ često to nisu. Iako nemaju umjetne boje i okuse, mogu imati neke konzervanse te mnogo soli, šećera i masnoća. Aditivi se dodaju u hranu kao bojilo, konzervans, stabilizator okusa i sl. Postoje prirodni aditivi poput limunske kiseline i pčelinjeg voska te umjetni. Većina aditiva nije štetna, a oni koji mogu biti opasni za zdravlje moraju se prema propisima koristiti u ograničenim količinama. Ipak, to nije dovoljna zaštita jer potrošač ne zna koju količinu neke namirnice smije pojesti a da pritom ne unese preveliku količinu štetnog aditiva.
Transmasti povećavaju rizik od moždanog udara
Transmasti su loše za zdravlje, posebno za srce, a ima ih u margarinu i svim namirnicama s koje ga sadrže – keksima, kroasanima, lisnatom tijestu i sl.
Proizvodi s naznakom “0 posto transmasti” sadrže do 0,5 grama istih po porciji, u prijevodu, pojedete li dvije porcije iznos transmasti i nije više tako zanemariv. Ovom se oznakom često skreće i pozornost da proizvod sadrži visoke udjele zasićenih masnoća ili šećera. Ako je na deklaraciji naznačeno da namirnica sadrži hidrogenirana ulja, to znači da sadrži i transmasti.
- Još se dovoljno ne govori o transmasnim kiselinama u namirnicama na našem tržištu. Glavni izvor transmasnih kiselina su hidrogenirana ulja.
Izlaganjem tih ulja visokim temperaturama, prženjem te ukrućivanjem dobivamo neželjene transmasne kiseline ili čvrste masti poput margarina.
Zdravije varijante dodanih masnoća od hidrogeniranih ulja su maslinovo i repičino ulje – pojašnjava nutricionistica Sandra Marić Bulat.
Označavanje veličine serviranja
Podaci o sastojcima na deklaraciji najčešće se odnose na jedno serviranje. Ovaj podatak je obično istaknut na vrhu deklaracije, a najčešće je napisan i broj serviranja u pakiranju. Izražava se u gramima i opisno, npr. 1 šalica, 1 žlica itd.
Razlike u ispisivanju deklaracija
Često na etiketi nema podatka o veličini serviranja, nego se podaci prikazuju kao količina hranjivih proizvoda u 100 g proizvoda. Na nekim deklaracijama je jasno istaknuto da je za jedno serviranje dostatna količina obroka za određeni energijski unos i/ili dob.
Neki su aditivi opasniji od cigareta
Za mononatrijev glutaminat (MSG) stručnjaci kažu da je opasniji i od cigareta i od alkohola. Na deklaracijama se krije pod oznakom E621, a učestala uporaba može izazvati glavobolje, mučnine, lupanje srca, žeđ itd.
Energijska vrijednost piše se kao kcal
Podatak o energijskoj vrijednosti najčešće se odnosi na jedno serviranje i istaknut je uz podatak o veličini serviranja. Ako nema podatka o veličini serviranja, podatak o energiji se odnosi na 100 g proizvoda.
Više od polovice potrošača (njih 53 posto) smatra se pretilim, pokazalo je istraživanje američke tvrtke Nielsen koja se bavi analizom potrošačkih navika, a u kojem je sudjelovalo 25.000 ljudi iz 56 zemalja.
Gotovo polovica potrošača, točnije njih 48 posto, pokušava smršavjeti, a među njima njih 78 posto višak kilograma skida dijetom.
- Potrošači diljem svijeta sve se više brinu za zdravu prehranu, no alarmantno je da 59 posto njih ne razumije što piše na deklaraciji – tvrdi James Russo, potpredsjednik tvrtke Nielsen, i dodaje da oznakama poput “bez šećera”, “bez glutena”, “light”, “bez masti” ili “samo cjelovite žitarice” ne vjeruju čak dvije trećine ljudi.
Upravo tim oznakama proizvođači često ističu dobre, no skreću pozornost s loših strana hrane. Tako, primjerice, namirnice koje imaju oznaku “bez šećera” često obiluju mastima, a one koje su označene kao nemasne prepune su šećera. Stoga ako kupujete proizvod na kojem piše “bez šećera”, obratite pozornost na udio masti.
- Takve bi namirnice trebale imati najviše 1 g masti na 100 g – objašnjava nutricionistica Sandra Marić Bulat. Isto tako proizvodi na kojima je navedeno da sadrže manji udio masti obično se označavaju kao “light”, mamac su za kupce koji najčešće ne znaju da takve namirnice, pogotovo mlijeko i mliječni proizvodi s manjim udjelom masti, imaju i manju količinu vitamina A, D, E, i K.
Ako na proizvodima biljnog podrijetla kao što su žitne pahuljice ugledate oznaku ‘bez kolesterola’, slobodno se nasmijte. Kolesterol je mast koja se ionako nalazi samo u proizvodima životinjskog podrijetla – mesu, ribi, jajima i mlijeku, no proizvođači često igraju na kartu sveopće zabrinutosti oko razine kolesterola znajući da potrošači uglavnom ne znaju da biljke ne sadrže kolesterol.
Hrana s niskim udjelom masti na 100 g smije imati 40 kcal
Ako na proizvodu piše da ima malu energetsku vrijednost, on se obično označava apelima poput “s niskim udjelom masti” ili “bez šećera”. To bi trebalo značiti da 100 g te namirnice nema više od 40 kcal, odnosno da u 100 ml ima tek 20 kcal. Proizvodi s naznakom “bez energetske vrijednosti” ne smiju imati više od 4 kcal na 100 g, tvrdi Sandra Marić Bulat.
I prirodni šećeri se moraju označiti
Proizvod s oznakom “bez šećera” trebao bi imati manje od 0,5 grama šećera na 100 g ili 100 ml.
- Ako je proizvod bez šećera, ne bi smo imati nikakve dodane monosaharide (glukoza, fruktoza), disaharide (maltoza, laktoza, saharoza) niti bilo kakvu drugu hranu koja se koristi zbog svojih svojstava zaslađivanja – tvrdi nutricionistica Sandra Marić Bulat te dodaje:
- Ako su šećeri prirodno prisutni u tom proizvodu/namirnici, na proizvodu mora biti oznaka ‘sadrži prirodne šećere’.
Također, opasnost vreba i iz jeftinih, nezdravih zaslađivača:
- Umjetni zaslađivači koji se najviše koriste u prehrambenim proizvodima su bez energetske vrijednosti, ali su štetni za zdravlje, osobito E950 – acesulfam; E951 – aspartam; E952 – ciklaminska kiselina; E954 – saharin i E962 – aspartam-acesulfamova sol čiji dopušteni količinski unos, nažalost, nije definiran.
Prikladniji i sigurniji su E953 – izomalt, E955 – sukraloza, E965 – maltitol te E966 – laktitol, no ti se zaslađivači ne rabe u slatkišima i gaziranim pićima jer su skupi ili tehnološki neprikladni za masovnu proizvodnju.
Žitarice
Kad kupujete kruh i pekarske proizvode, potražite oznaku “cjelovite žitarice” ili “100 posto integralne žitarice” (“whole wheat”). Cjelovite žitarice, kukuruz, smeđa riža i zobene pahuljice sadrže više vlakana i ostalih hranjivih tvari od rafiniranih, no neki proizvodi kao glavni sastojak ipak imaju rafinirano pšenično brašno.
Manje masti
Na nekim je grickalicama, čipsu i slatkišima oznaka “90 posto manje masti”, no uz preostalih deset posto ti proizvodi najčešće ne sadrže ništa manje masti od ostalih sličnih proizvoda.
Omega-3
Iza naziva omega-3 su tri vrste masnih kiselina: EPA (eikosapentaenična kiselina), DHA (dokosaheksaenoična kiselina) i ALA (alfa-linolenska kiselina), no američki stručnjaci ističu da ALA, za razliku od EPA I DHA, nema dokazano povoljan utjecaj na zdravlje srca. Ako želite osjetiti blagotvorno djelovanje omega-3, držite se ribe i algi.
Šećeri
Ako vaš dnevni jelovnik treba imati 2000 kalorija, u danu ne biste trebali pojesti više od deset žličica, odnosno 40 g šećera. Obratite pozornost te pročitajte koliko šećera je dodano voćnom jogurtu, konzerviranom voću i voćnim sokovima.
Oznaka ‘100% prirodno’ može kriti umjetne boje i okuse
Namirnice s oznakom ‘100% prirodno’ često to nisu. Iako nemaju umjetne boje i okuse, mogu imati neke konzervanse te mnogo soli, šećera i masnoća. Aditivi se dodaju u hranu kao bojilo, konzervans, stabilizator okusa i sl. Postoje prirodni aditivi poput limunske kiseline i pčelinjeg voska te umjetni. Većina aditiva nije štetna, a oni koji mogu biti opasni za zdravlje moraju se prema propisima koristiti u ograničenim količinama. Ipak, to nije dovoljna zaštita jer potrošač ne zna koju količinu neke namirnice smije pojesti a da pritom ne unese preveliku količinu štetnog aditiva.
Transmasti povećavaju rizik od moždanog udara
Transmasti su loše za zdravlje, posebno za srce, a ima ih u margarinu i svim namirnicama s koje ga sadrže – keksima, kroasanima, lisnatom tijestu i sl.
Proizvodi s naznakom “0 posto transmasti” sadrže do 0,5 grama istih po porciji, u prijevodu, pojedete li dvije porcije iznos transmasti i nije više tako zanemariv. Ovom se oznakom često skreće i pozornost da proizvod sadrži visoke udjele zasićenih masnoća ili šećera. Ako je na deklaraciji naznačeno da namirnica sadrži hidrogenirana ulja, to znači da sadrži i transmasti.
- Još se dovoljno ne govori o transmasnim kiselinama u namirnicama na našem tržištu. Glavni izvor transmasnih kiselina su hidrogenirana ulja.
Izlaganjem tih ulja visokim temperaturama, prženjem te ukrućivanjem dobivamo neželjene transmasne kiseline ili čvrste masti poput margarina.
Zdravije varijante dodanih masnoća od hidrogeniranih ulja su maslinovo i repičino ulje – pojašnjava nutricionistica Sandra Marić Bulat.
Označavanje veličine serviranja
Podaci o sastojcima na deklaraciji najčešće se odnose na jedno serviranje. Ovaj podatak je obično istaknut na vrhu deklaracije, a najčešće je napisan i broj serviranja u pakiranju. Izražava se u gramima i opisno, npr. 1 šalica, 1 žlica itd.
Razlike u ispisivanju deklaracija
Često na etiketi nema podatka o veličini serviranja, nego se podaci prikazuju kao količina hranjivih proizvoda u 100 g proizvoda. Na nekim deklaracijama je jasno istaknuto da je za jedno serviranje dostatna količina obroka za određeni energijski unos i/ili dob.
Neki su aditivi opasniji od cigareta
Za mononatrijev glutaminat (MSG) stručnjaci kažu da je opasniji i od cigareta i od alkohola. Na deklaracijama se krije pod oznakom E621, a učestala uporaba može izazvati glavobolje, mučnine, lupanje srca, žeđ itd.
Energijska vrijednost piše se kao kcal
Podatak o energijskoj vrijednosti najčešće se odnosi na jedno serviranje i istaknut je uz podatak o veličini serviranja. Ako nema podatka o veličini serviranja, podatak o energiji se odnosi na 100 g proizvoda.
online
Re: ČITATE li deklaracije na proizvodima?
Nije stvar jel se čita,.... problem je da raja ne razumije šta piše.ČITATE li deklaracije na proizvodima?
Evo primjer; uzmemo čokoladu , onu koja nam je najdraža i sad čitajte deklaraciju.
Da li razumijete šta piše ?
Mislim da velika većina ne konta da skoro niti jedne čokolade nema u trgovinama - jer su u velikoj većini u stvari šećer sa kakaom i istalim granulatima.
Dakle, čitate sastojci i poslije dvotačke vam je na prvom mjestu šećer a to znači samo jedno - da ga je najviše ( procentualno ) u kvazi čokoladi.
Trebalo bi pisati da je to šećer sa dodatcima
Najzaslužniji za slobodu naše zemlje su danas bez posla, gladni i žedni!
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM
- Konsultant
- Legenda foruma
- Posts: 11187
- Joined: 22 May 2011, 10:40
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: ČITATE li deklaracije na proizvodima?
Nastojim, mada ponekad sebe ufatim kako uzmem mlijecni proizvod a ne pogledam rok tranjanja. Radna gdje uzimam je ok, al opet rok moze isticati za par dana. Inace sto manje Enesto u mojoj kuci, to sam veseliji.
- nezaboravna
- Aktivni forumaš
- Posts: 3716
- Joined: 07 Dec 2011, 11:55
- Location: tebi u srcu
- Status: Offline
Re: ČITATE li deklaracije na proizvodima?
Svakako da ćitam ,jer se zadesi i friške namirnice da se pokvare brzo.
Tko ti priča o tuđim manama, drugima će pričati o tvojim
Ako ti život da 1000 razloga za plač, ti nađi 1001 razlog za smijeh.
Ako ti život da 1000 razloga za plač, ti nađi 1001 razlog za smijeh.
Re: ČITATE li deklaracije na proizvodima?
mrki62 wrote:ČITATE li deklaracije na proizvodima?
Da li razumijete šta piše ?
Mislim da velika većina ne konta da skoro niti jedne čokolade nema u trgovinama - jer su u velikoj većini u stvari šećer sa kakaom i istalim granulatima.
Haman ti ne razumijes da cokolada ne raste na drvetu, vec se pravi od kakaa, a secer se dodaje po ukusu.
Najzdravija cokolada (da, najzdravija za krvotok) je ona koja u sebi sadrzi 70% kakaa.
Gledam te nekim drugim ocima
upravo onako kako ne treba...
I ne shvatam sta mi se desava
nedostaje mi rec koja resava
u tebi je neka tajna ostala
k'o muzika starih majstora
upravo onako kako ne treba...
I ne shvatam sta mi se desava
nedostaje mi rec koja resava
u tebi je neka tajna ostala
k'o muzika starih majstora
Re: ČITATE li deklaracije na proizvodima?
sto procitam je u pravilu rok trajanja
kada bih citao sve umro bih od gladi
kada bih citao sve umro bih od gladi
Kada je živ onda je visok, a kada je mrtav onda je dugačak
- Maja
- Administrator
- Posts: 119819
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5699 times
- Been thanked: 12260 times
- Contact:
- Status: Offline
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120496
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6992 times
- Been thanked: 7936 times
- Status: Offline
ŠOKANTNA fotografija krije istinu: Pogledajte čime nas truju
U sarajevskom Mercatoru paprike prskane organofosfatnim pesticidima
Samo onaj ko zna da u Mercatoru, sa druge strane pločice sa cijenom, postoji deklaracija, može biti svjestan čime nas truju
Ovo je komentar šokantne fotografije koja se munjevito širi društvenim mrežama. Na deklaraciji jasno piše da su paprike prskane opasnim organofosfatnim pesticidima i da nisu za ljudsku upotrebu. OPP-IMAZALIL
Riječ je o paprici roga crvena, koju uvozi sarajevski Mercator iz Grčke. Pred zakonom su čisti – jer su napisali u spomenutoj deklaraciji (koju niko ne gleda) da KORA NIJE ZA JELO. Ali….
Samo onaj ko zna da u Mercatoru, sa druge strane pločice sa cijenom, postoji deklaracija, može biti svjestan čime nas truju
Ovo je komentar šokantne fotografije koja se munjevito širi društvenim mrežama. Na deklaraciji jasno piše da su paprike prskane opasnim organofosfatnim pesticidima i da nisu za ljudsku upotrebu. OPP-IMAZALIL
Riječ je o paprici roga crvena, koju uvozi sarajevski Mercator iz Grčke. Pred zakonom su čisti – jer su napisali u spomenutoj deklaraciji (koju niko ne gleda) da KORA NIJE ZA JELO. Ali….
online
- POSAVLJAK
- Aktivni forumaš
- Posts: 2738
- Joined: 24 Dec 2011, 13:53
- Location: Wligorski okrug zapadno europskog centra na planini Arhipelagovog vrha
- Contact:
- Status: Offline
Re: ŠOKANTNA fotografija krije istinu: Pogledajte čime nas t
a paradajz, a lubenice koje pumpaju, a banane.....
Re: ŠOKANTNA fotografija krije istinu: Pogledajte čime nas t
Svo voće i povrće se danas prskaju raznim otrovima al eto , sad ispade da je samo paprika u pitanju
Najzaslužniji za slobodu naše zemlje su danas bez posla, gladni i žedni!
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM
Re: ŠOKANTNA fotografija krije istinu: Pogledajte čime nas t
Neka vas truju, pa vi opet drvlje i kamenje na seljake. Seljaci ovako seljaci onako, joj jest seljak vamo tamo. Narod ne cita etikete nego je cijena vazna.
siromah nema sta a bogatas nema kad
- Zagorka
- Žena, majka, forumašica
- Posts: 34535
- Joined: 05 Oct 2011, 11:33
- Location: Pije kahvu s podzidom.
- Has thanked: 424 times
- Been thanked: 623 times
- Status: Offline
Re: ŠOKANTNA fotografija krije istinu: Pogledajte čime nas t
Ja kad velim da treba usijati baštu-neće niko,slabo se isplati .....e ovo se isplati ...počneš hodati unazad odjednom
Gospode, gdje li pronalaze, ovoliku đubrad i mamlaze.
- String
- Legenda foruma
- Posts: 9736
- Joined: 24 Mar 2010, 21:00
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 23 times
- Status: Offline
Re: ŠOKANTNA fotografija krije istinu: Pogledajte čime nas t
Neka, svi trce u taj Mercator k'o bez glave...
"Najpouzdaniji su"...
"Provjerena roba"..
Eto im Mercator j... ih Mercator..
"Najpouzdaniji su"...
"Provjerena roba"..
Eto im Mercator j... ih Mercator..
- Konsultant
- Legenda foruma
- Posts: 11187
- Joined: 22 May 2011, 10:40
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: ŠOKANTNA fotografija krije istinu: Pogledajte čime nas t
Mercator i ostali trgovarcki lanci su samo preprodavaci. Ono sto oni urade je klasicno prepakivanje, odkupe od nekog noname proizvodjaca paprike, kisele krastavce ulje,... i prodaju pod svojim imenom uz solidnu zaradu. Ako hocete kupiti provjerenu robu tipa Podravke, Vitaminke itd. svejedno je gdje je kupili. Inace u trznim centrima je najgore povrce i vode jer nema nikakve kontrole, kupe, preprodaju i sve tako. Ovo im nije prvi put, vec je nadjen mis u zapakovanoj tegli krastavac.
Narod ko narod nema soli u glavi, ovo se ubilo za otimanje trzista od stranih trznih centara jer ni oni ne stede nasu robu u njihovim drzavama.
Narod ko narod nema soli u glavi, ovo se ubilo za otimanje trzista od stranih trznih centara jer ni oni ne stede nasu robu u njihovim drzavama.
Re: ŠOKANTNA fotografija krije istinu: Pogledajte čime nas t
Ja vrlo rijetko bilo šta od voća i povrća kupujem u tržnim centrima. Ne znam zašto, lijepo dijeluju, ali ja to tamo ne želim kupiti.
A sad, maloprije, jesam se najela pradajza . Domaći paradajz iz bašte, ničim prihranjivan i neprskan. Bilo ga je milina jesti. Ogromna je razlika u ukusu od onog sa pijace. Jedem ga i razmišljam: "Pa šta mi to jedemo? Za kakve sve to otrove dajemo svoje novce?"
A sad, maloprije, jesam se najela pradajza . Domaći paradajz iz bašte, ničim prihranjivan i neprskan. Bilo ga je milina jesti. Ogromna je razlika u ukusu od onog sa pijace. Jedem ga i razmišljam: "Pa šta mi to jedemo? Za kakve sve to otrove dajemo svoje novce?"
Čuvaj se žurbe, jer ona uvijek dovodi do kajanja:
onaj koji žuri govori prije nego što sazna,
odgovara prije negoli nešto shvati,
odluči prije negoli provjeri,
kudi prije nego što se u nešto uvjeri.
(Arapska poslovica)
onaj koji žuri govori prije nego što sazna,
odgovara prije negoli nešto shvati,
odluči prije negoli provjeri,
kudi prije nego što se u nešto uvjeri.
(Arapska poslovica)
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120496
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6992 times
- Been thanked: 7936 times
- Status: Offline
Napokon naućite: Znate li čitati deklaracije na namirnicama
Svaka namirnica sadržava deklaraciju ili bi barem tako trebalo biti. No, problem je što mnogi ljudi ne razumiju stvari koje pišu na deklaracijama, a razumijevanje je nužno kako biste znali što točno unosite u organizam i je li to za vas možda štetno. Donosimo vam nekoliko pojašnjenja koja će vam pomoći da se ubuduće bolje snalazite s čitanjem deklaracija.
Kalorije
Kalorije, odnosno energetska vrijednost namirnice izražena je u kcal i kJ. Obično se odnosi na 100 grama namirnice, a ne na cijelo pakiranje. Te informacije pomažu vam da sami odredite koliki će vam biti unos kalorija. Prosječna žena, dakle ona koja je aktivna, dnevno treba unijeti 2200 kalorija, a prosječan muškarac 2900 kalorija.
Masti
Jedna namirnica sadržava nekoliko vrsta masti - zasićene, mononezasićene i polinezasićene. Zasićene masti spadaju u skupinu tzv. loših masti jer povećavaju holesterol u krvi, a samim time i rizik od srčanih bolesti. Mononezasićene i polinezasićene su 'dobre masti', a nalaze se u namirnicama biljnog porijekla te u nekim plodovima mora. Najpoznatija 'dobra mast' je zasigurno omega 3.
Aditivi
Iako sama riječ 'aditivi' u mnogim ljudima budi strah, nisu svi aditivi loši. Primjerice, vlakna, enzimi i vitamini su također aditivi, ali prirodnog porijekla. Problem su sintetski aditivi na koje treba obratiti pozornost. Njih u namirnicama ima, ali nisu opasni ako su u manjim količinama. Za svaki aditiv definiran je dnevni unos i toga se treba pridržavati. Utješna je informacija da u dostupnim namirnicama ima 100 puta manja količina aditiva od one koja bi mogla prouzročiti zdravstvene probleme.
Natrij
Njega najviše ima u soli, a na deklaracijama se obično izražava u količini i postotku. Preveliki unos soli može dovesti do povećanja krvnog tlaka. Kako biste to izbjegli, ne biste trebali konzumirati više od 3000 mg natrija dnevno.
Proteini
Kako pokazuju istraživanja, mnogi ljudi konzumiraju više proteina nego što je njihovu organizmu doista potrebno, a to može dovesti do debljanja. Naime, samo jedan gram proteina sadržava četiri kalorije. Zdraviji su proteini biljnoga porijekla jer sadržavaju manje masnoća. Dakle, umjesto mesa, radije se odlučite za, primjerice, sir ili jogurt.
Ugljikohidrati
Posljednjih godina od ugljikohidrata su napravljene baba-roge u svijetu prehrane. No, ugljikohidrati organizmu daju energiju i izbjegavati ih u potpunosti nije dobra ideja. Jedan gram ugljikohidrata ima četiri kalorije, a najčešće se ugljikohidrati nalaze u hljebu i tjestenini. Zdravije sastojke pronaći ćete u integralnim namirnicama toga tipa.
online
-
- Status: Offline
Re: Napokon naućite: Znate li čitati deklaracije na namirnic
Ne čitam to... nekako i sama osjetim jel mi nešto premasno, preslano, puno ili malo kalorično...
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120496
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6992 times
- Been thanked: 7936 times
- Status: Offline
Re: Napokon naućite: Znate li čitati deklaracije na namirnic
Do sada sam nešto načuo o ovim hepecima koji se spominju u članku.
Otprilike, znam šta je šta i koja je hrana "za zaobići" Ipak mislim da je članak
vrijedan pažnje u smislu da nas usmjerava da bacimo pogled na deklaraciju
proizvoda.
Otprilike, znam šta je šta i koja je hrana "za zaobići" Ipak mislim da je članak
vrijedan pažnje u smislu da nas usmjerava da bacimo pogled na deklaraciju
proizvoda.
online
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 22 guests