Svjetska ekonomija
Moderator: Krokodil Behko
- Konsultant
- Legenda foruma
- Posts: 11187
- Joined: 22 May 2011, 10:40
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Svjetska ekonomija
Costas Lapavitsas ugledni je profesor ekonomije na londonskom svučlištu, a u kratkom je videoprikazu Guardian predstavio njegov model koji bi, kako tvrdi ovaj profesor, svjetsko stanovništvo mogao osloboditi od okova novca i kredita. Tvrdi da je model vrlo jednostavan i izvediv, kao i da su neki dijelovi tog modela već dobro uhodani u današnjem suvremenom svijetu.
'Svijet poslije kapitalizma iz vanjskih bi sila promijenio novac i kredite u takve instrumente koji će služiti narodu', navodi Lapavitsas. Ističe kako je ponajprije potrebno napraviti dva vrlo važna koraka kako bi se moć novca smanjila.
Prvi se korak odnosi na proširenje opskrbe ključnim dobrima i uslugama. Tu se misli na stanovanje, obrazovanje, zdravlje, penzije i osiguranje i ostala nužna dobra i usluge koje bi trebale biti svima dostupne. Drugi je korak omogućavanje da informacije, mediji, glazba i druga dobra budu praktički besplatno dostupni potrošačima, i to putem interneta, piše Poslovni dnevnik.
Lapavitsas ističe kako bi time kreativni međuljudski odnosi procvjetali, a veća bi se dubina dala umjetnosti. To bi automatski stvorilo i veću pravednost i jednakost te povećalo interes ljudi za literaturu, glazbu, kazalište i ostale segmente koji ljudskom životu 'daju boju'.
Ugledni ekonomist smatra kako njegov model nije nerealističan jer, kako tvrdi, elementi ove ideje već postoje u kapitalističkom društvu, misleći time na besplatan pristup dobrima putem interneta ili zdravstveno osiguranje koje plaća država.
U tom bi novom društvu novac bio samo praktično sredstvo za računovodstvo i dostavu dobara i usluga ljudima. Usto, novac bi pružao mogućnost izbora, jednom kada su pokrivene sve osnovne potrebe pojedinca - za odjeću, hranu, odmor i sl. U slične bi se svrhe koristili i krediti.
Prema Lapavitsasovom modelu, postojale bi javne banke koje bi nudile sigurnost za štednju, a javni mirovinski fondovi financirali bi se prema izboru pojedinaca. Napominje kako moderne banke već posjeduju baze podataka pomoću kojih mogu ocijeniti kreditnu sposobnost pojedinaca, samo što ih one danas uglavnom koriste zbog spekulacija, a to nas je i dovelo do recesije, smatra. U takvom novoformiranom društvu, informacije bi se koristile ponajprije za prilagođavanje potrošnje prema izboru pojedinca, ali bez spekulacija, navodi profesor.
On smatra kako bi se poduzimanjem ovakvih koraka mogla eliminirati toksična uloga novca u svim segmentima života, a stvarne ljudske vrijednosti dobile bi svoju pravu cijenu.
'Svijet poslije kapitalizma iz vanjskih bi sila promijenio novac i kredite u takve instrumente koji će služiti narodu', navodi Lapavitsas. Ističe kako je ponajprije potrebno napraviti dva vrlo važna koraka kako bi se moć novca smanjila.
Prvi se korak odnosi na proširenje opskrbe ključnim dobrima i uslugama. Tu se misli na stanovanje, obrazovanje, zdravlje, penzije i osiguranje i ostala nužna dobra i usluge koje bi trebale biti svima dostupne. Drugi je korak omogućavanje da informacije, mediji, glazba i druga dobra budu praktički besplatno dostupni potrošačima, i to putem interneta, piše Poslovni dnevnik.
Lapavitsas ističe kako bi time kreativni međuljudski odnosi procvjetali, a veća bi se dubina dala umjetnosti. To bi automatski stvorilo i veću pravednost i jednakost te povećalo interes ljudi za literaturu, glazbu, kazalište i ostale segmente koji ljudskom životu 'daju boju'.
Ugledni ekonomist smatra kako njegov model nije nerealističan jer, kako tvrdi, elementi ove ideje već postoje u kapitalističkom društvu, misleći time na besplatan pristup dobrima putem interneta ili zdravstveno osiguranje koje plaća država.
U tom bi novom društvu novac bio samo praktično sredstvo za računovodstvo i dostavu dobara i usluga ljudima. Usto, novac bi pružao mogućnost izbora, jednom kada su pokrivene sve osnovne potrebe pojedinca - za odjeću, hranu, odmor i sl. U slične bi se svrhe koristili i krediti.
Prema Lapavitsasovom modelu, postojale bi javne banke koje bi nudile sigurnost za štednju, a javni mirovinski fondovi financirali bi se prema izboru pojedinaca. Napominje kako moderne banke već posjeduju baze podataka pomoću kojih mogu ocijeniti kreditnu sposobnost pojedinaca, samo što ih one danas uglavnom koriste zbog spekulacija, a to nas je i dovelo do recesije, smatra. U takvom novoformiranom društvu, informacije bi se koristile ponajprije za prilagođavanje potrošnje prema izboru pojedinca, ali bez spekulacija, navodi profesor.
On smatra kako bi se poduzimanjem ovakvih koraka mogla eliminirati toksična uloga novca u svim segmentima života, a stvarne ljudske vrijednosti dobile bi svoju pravu cijenu.
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120160
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6890 times
- Been thanked: 7768 times
- Status: Online
Re: Svjetska ekonomija
Trebao bi nam svima, jedan novi poredak. Odnosnbo, nešto kao neokapitalizam.
U pitanju su resursi planete. Nekada je Britanija, imala računa, onoliku Indiju,
držati pod okupacijom, zbog začina i tkanina prvenstveno. Vremenom, došlo se
do toga, da je na zapadu, cijena života, toliko narasla da se prosto ne bi mogla
održati okupacija neke kolonije zbog resursa, koji su ionako pojeftinili.
Još se drže naftni resursi a ostalo je sve manje ili više potonulo do kraja.
Jednim dijelom, zapadna henisfera je i pala u krizu, zbog visokog standarda.
Mnoge tvornice, preselile su svoje pogone u zemlje sa jeftinom radnom snagom.
Ahh da.. Radna snaga. To je pored nafte, drugi pomena vrijedan resurs u
modrrnoj ekonomiji.
Upravo je taj resurs, omogućio Kini veliki ekonomski napredak.
U skoroj budućnosti, za očekivati je da poraste cijena resursa zvanog pitka voda.
Takodjer, proizvodi moderne tehnologije u širokoj upotrebi i dalje će gubiti vrijednost.
U pitanju su resursi planete. Nekada je Britanija, imala računa, onoliku Indiju,
držati pod okupacijom, zbog začina i tkanina prvenstveno. Vremenom, došlo se
do toga, da je na zapadu, cijena života, toliko narasla da se prosto ne bi mogla
održati okupacija neke kolonije zbog resursa, koji su ionako pojeftinili.
Još se drže naftni resursi a ostalo je sve manje ili više potonulo do kraja.
Jednim dijelom, zapadna henisfera je i pala u krizu, zbog visokog standarda.
Mnoge tvornice, preselile su svoje pogone u zemlje sa jeftinom radnom snagom.
Ahh da.. Radna snaga. To je pored nafte, drugi pomena vrijedan resurs u
modrrnoj ekonomiji.
Upravo je taj resurs, omogućio Kini veliki ekonomski napredak.
U skoroj budućnosti, za očekivati je da poraste cijena resursa zvanog pitka voda.
Takodjer, proizvodi moderne tehnologije u širokoj upotrebi i dalje će gubiti vrijednost.
online
- Konsultant
- Legenda foruma
- Posts: 11187
- Joined: 22 May 2011, 10:40
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Svjetska ekonomija
Za 10-20 godina vode ce biti dovoljno pa nece doci do drasticnog povecanja. Kada nafte nema, onda cijena ide ko da vise. Kod vode je drugacije, iako komunalno ima monopol, opet cijena ostaje ista samo je smanjeno snabdjevanje, svi dijelo po staroj cijeni onoliko koliko ima. Na cijenu vode moze samo uticati povecanje cijene struje za pumpe ili eventualno goriva za pumpe.Krokodil Behko wrote:U skoroj budućnosti, za očekivati je da poraste cijena resursa zvanog pitka voda.
Takodjer, proizvodi moderne tehnologije u širokoj upotrebi i dalje će gubiti vrijednost.
Da, presuju neka prirodna jezera u Africi i Aziji koja su prije bila bogata vodom. Zbog toga bi moglo biti ratova kod njih, a u Evropi toga ne bi trebalo biti. Kanada ima ogromne zalihe pitke vode. Japan i zemlje Bliskog istoka vec imaju dobro razvijenu tehnologiju desalinizacije koja omogucava vodu po pristojnoj cijeni. Afrika dobro kaska a sigurno bi mogla hraniti citav svijet koliko je samo obradive zemlje na njoj.
- Konsultant
- Legenda foruma
- Posts: 11187
- Joined: 22 May 2011, 10:40
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Koliko ekonomija i kretanja ljudi imaju veze
Naime, prema podacima Europskog statističkog ureda, građani zemalja čije zemlje nisu članice EU-a, tijekom 2011. Uniji su donijeli zaradu od 271 milijarde eura. „Stoga moramo turistima, poslovnim ljudima, studentima i znanstvenicima omogućiti što jednostavniji ulaz na prostor EU-a. Osim toga, obzirom na veliki tehnološki napredak, na sveopće korištenje smarthonea i druge digitalne tehnike, više jednostavno nije u skladu s vremenom da se na graničnim prijelazima još uvijek koriste razni pečati“, naglasila je Malmström.
Citav DW clanak
Citav DW clanak
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 80782
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 9955 times
- Been thanked: 6804 times
- Status: Offline
Re: Svjetska ekonomija
Palmisano's retirement package is worth approximately $271 million, according to Footnoted.com's Michelle Leder, who has been analyzing SEC filings since 2003.
According to the Wall Street Journal, if that figure is correct, Palmisano's would be one of the 10 highest CEO pay packages in history. Only six US CEOs have left with packages valued in excess of $200 million.
Read more: http://www.businessinsider.com/sam-palm ... z2OedWXIn5
A radnici vec godinama u krizi, bez povecavanja plata, ukidaju se topli obroci, ali i bonovi za iste... Prosto ne mogu da vjerujem koliko su veliki licemjerni...FUJ
According to the Wall Street Journal, if that figure is correct, Palmisano's would be one of the 10 highest CEO pay packages in history. Only six US CEOs have left with packages valued in excess of $200 million.
Read more: http://www.businessinsider.com/sam-palm ... z2OedWXIn5
A radnici vec godinama u krizi, bez povecavanja plata, ukidaju se topli obroci, ali i bonovi za iste... Prosto ne mogu da vjerujem koliko su veliki licemjerni...FUJ
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
- Konsultant
- Legenda foruma
- Posts: 11187
- Joined: 22 May 2011, 10:40
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Svjetska ekonomija
to je realnost na koju se mi sitni moramo uklopiti. ako su firme tako lose ponasaju prema svojim zaposlenima, dok CEO zgrce kamare, para onda ne moramo kupovati njihove proizvode ili konkurisati kod njih. nike je dobar primjer, nemoju svoje fabrike sve im istok radi i pricaju o demokratiji.
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 80782
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 9955 times
- Been thanked: 6804 times
- Status: Offline
Re: Svjetska ekonomija
sjajan tekst o trenutnoj poslovnoj politici IBMa i odnosu prema svom najvecem assetu-radnicima najzanimljiviji su mi komentari ispod teksta...za sve vas koje zanima svjetska ekonomija i znate engleski, stranic aje savrsena, ima svega uzivajte
http://www.cringely.com/2013/07/25/the- ... our-midst/
http://www.cringely.com/2013/07/25/the- ... our-midst/
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
Re: Svjetska ekonomija
Ekson(Axon): Imamo gasa za 200 godina
Njujork -- Energetska kompanija specijalizovana za prirodni gas Ekson veruje da će do 2040. godine svetska potražnja za tim resursom porasti za 65 odsto.
Kako se navodi u analizi Eksonovih stručnjaka, prirodni gas će za 30 godina zadovoljavati četvrtinu globalnih energetskih potreba.
Kako se navodi, nafta će u narednih četvrt veka i dalje biti primarni energetski izvor na svetskom tržištu, a do 2040. godine će svoj udeo uvećati za još 25 odsto i to nakon unapređenja tehnologije eksploatacije na okeanima i iz škriljaca.
Stručnjaci američke kompanije smatraju da planeta ima dovoljno zaliha gasa za još 200 godina, ali da je 40 odsto tih zaliha trenutno "zarobljeno" u nekonvencionalnim izvorima kao što su škriljci.
Očekuje se da će uz tehnološki napredak crpljenje gasa iz tih izvora činiti trećinu globalne proizvodnje do 2040. godine, a primarni izvor biće Severna Amerika.
(b92.net)
Njujork -- Energetska kompanija specijalizovana za prirodni gas Ekson veruje da će do 2040. godine svetska potražnja za tim resursom porasti za 65 odsto.
Kako se navodi u analizi Eksonovih stručnjaka, prirodni gas će za 30 godina zadovoljavati četvrtinu globalnih energetskih potreba.
Kako se navodi, nafta će u narednih četvrt veka i dalje biti primarni energetski izvor na svetskom tržištu, a do 2040. godine će svoj udeo uvećati za još 25 odsto i to nakon unapređenja tehnologije eksploatacije na okeanima i iz škriljaca.
Stručnjaci američke kompanije smatraju da planeta ima dovoljno zaliha gasa za još 200 godina, ali da je 40 odsto tih zaliha trenutno "zarobljeno" u nekonvencionalnim izvorima kao što su škriljci.
Očekuje se da će uz tehnološki napredak crpljenje gasa iz tih izvora činiti trećinu globalne proizvodnje do 2040. godine, a primarni izvor biće Severna Amerika.
(b92.net)
Ostavljam profil na forumu u amanet dobrim ljudima
USERNAME: Lebowski
PASSWORD: 123456
Dobri ljudi, uđite i promijenite šifru i riješite se kjafira.
USERNAME: Lebowski
PASSWORD: 123456
Dobri ljudi, uđite i promijenite šifru i riješite se kjafira.
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120160
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6890 times
- Been thanked: 7768 times
- Status: Online
Carlos Slim: Trebalo bi raditi tri dana sedmično
Mnogi smatraju da bi bili produktivniji kada bi radili manje, a s tim se slaže milijarder i filantrop Carlos Slim.
Meksički telekomunikacijski magnat gostovao je na poslovnoj konferenciji u Paragvaju i tamo je predložio radikalan zaokret u načinu rada, piše TIME.
Slim smatra da bi ljudi trebali raditi samo tri dana u sedmici. "S tri radna dana imali bismo više vremena za opuštanje, za kvalitetu života.", rekao je Slim.
Naravno, nije sve tako bajno. Četiri slobodna dana u sedmici znatno bi odgodila mirovinu. Naš radni vijek bi se produžio i umjesto da u mirovinu idemo s 50 ili 60 godina, to bi se dogodilo tek sa 70 ili 75 godina.
Slim je izvršni direktor kompanije Telmex koja je nedavno donijela novi ugovor o radu prema kojem radnici mogu otiči u mirovinu kada navrše 50 godina, ali imaju i opciju ostanka na radnom mjestu uz punu plaću i četiri radna dana u sedmici.
Od 2010. do 2013. Slim je imao titulu najbogatijeg čovjeka na svijetu koju mu je oteo Bill Gates, a prije nekoliko dana magazin Forbes objavio je da ju je Slim ponovno preuzeo zahvaljujući nevjerojatnom bogatstvu od 80 milijardi dolara.
[ytube][/ytube]
online
- Vladimir RUS
- Aktivni forumaš
- Posts: 4984
- Joined: 15 Apr 2014, 14:45
- Status: Offline
Re: Carlos Slim: Trebalo bi raditi tri dana sedmično
Lako je njemu da to kaže pošto on ne radi već drugi rade za njega.
Re: Carlos Slim: Trebalo bi raditi tri dana sedmično
I čisto sumnjam da oni koji rade za njega, rade tri dana u sedmci.
Re: Carlos Slim: Trebalo bi raditi tri dana sedmično
Covjek je u pravu, logika 101.
D.I.L.L.I.G.A.F.
btw. U ovom ruznom svijetu imam noge za 10 :D
btw. U ovom ruznom svijetu imam noge za 10 :D
- Maja
- Administrator
- Posts: 119228
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5515 times
- Been thanked: 11759 times
- Contact:
- Status: Online
Re: Carlos Slim: Trebalo bi raditi tri dana sedmično
Ovo bi bilo bas super. Ali ne da su samo tri radna dana u sedmici
vec da jedna smjena radi prva tri dana, druga tri i nedjelja slobodna
(Osim za mog komsiju kojem prodavnica radi i nedjeljom i za Bajrame).
Ovako bi bio broj nezaposlenih puno manji, pa ako treba smanjiti i plate
A kome je do love nek nadje dva posla
Vjerovatno bi radnici puno vise uzivali u poslu i u zivotu, naravno.
Puno manje stresa, iscrpljenosti.
Al od ovog normalno nece nikad nista biti.
vec da jedna smjena radi prva tri dana, druga tri i nedjelja slobodna
(Osim za mog komsiju kojem prodavnica radi i nedjeljom i za Bajrame).
Ovako bi bio broj nezaposlenih puno manji, pa ako treba smanjiti i plate
A kome je do love nek nadje dva posla
Vjerovatno bi radnici puno vise uzivali u poslu i u zivotu, naravno.
Puno manje stresa, iscrpljenosti.
Al od ovog normalno nece nikad nista biti.
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120160
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6890 times
- Been thanked: 7768 times
- Status: Online
Re: Carlos Slim: Trebalo bi raditi tri dana sedmično
To bi ujedno značilo da bi zarada bila 50% manja.
Samim tim i penzije bi bile manje. Ne može biti plata 300 maraka a penzija 400
Samim tim i penzije bi bile manje. Ne može biti plata 300 maraka a penzija 400
online
- Zagorka
- Žena, majka, forumašica
- Posts: 34535
- Joined: 05 Oct 2011, 11:33
- Location: Pije kahvu s podzidom.
- Has thanked: 424 times
- Been thanked: 623 times
- Status: Offline
Re: Carlos Slim: Trebalo bi raditi tri dana sedmično
a ti uzeo nas za primjer?nece ovo kod nas biti ni ako sva kugla usvoji.....
Gospode, gdje li pronalaze, ovoliku đubrad i mamlaze.
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 80782
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 9955 times
- Been thanked: 6804 times
- Status: Offline
Re: Svjetska ekonomija
SIEMENS otpusta worldwide 7 800 radnika, od toga 3 300 u Njemackoj.
4 organizacije (zdravlje, infrastruktura i ne znam koje jos dvije) ce biti reorganizirane te ce u buducnosti postojati 10 manjih organizacija, koje ce biti konkurentnije na trzistu.
4 organizacije (zdravlje, infrastruktura i ne znam koje jos dvije) ce biti reorganizirane te ce u buducnosti postojati 10 manjih organizacija, koje ce biti konkurentnije na trzistu.
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
Re: Svjetska ekonomija
Nemam veze s ekonomijom osi u svojoj kuci ali....ak pogledamo da svijet tezi globalizaciji onda ce postojati i banke koje ce imati pod sobom citav svijet a banke imaju svoje zakone i ne moze im niko nista.....pa zasto se drogi ne stane na kraj..pa zato sto se obrce velik novac....pa duhanska i farmaceutska industrija...koja je to dvolicnost i zamajavanje ijbiranje novca.....pohlepa za novcem ...ne znam hoce li ikad prestati....da, jeftina radna snaga donosi ogroman novac ali...mislim da se taj sistem jednom mora srusiti..a kak ce biti, ne znam...nista nije vjecno....
Počeo sam pušiti otkad su se moji snovi pretvorili u dim.
- Konsultant
- Legenda foruma
- Posts: 11187
- Joined: 22 May 2011, 10:40
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Svjetska ekonomija
U sledecih 3-5 godina moglo bi doci ponovo do neke krize. One rade u ciklusima, krene bum, stancaju se proizvodi, zasicenje trziste, svodjenje racuna, deflacija, otpusnja i reset.
- Konsultant
- Legenda foruma
- Posts: 11187
- Joined: 22 May 2011, 10:40
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Svjetska ekonomija
’Ekonomisti su proračunali da 10 odsto pada u cijeni nafte dovodi do 0.1 odsto rasta bruto društvenog proizvoda. Cijena nafte i inflacija se često dovode u uzročno posljedičnu vezu. Kako cijena nafte raste i pada, inflacija je prati u istom pravcu. Razlog zašto se ovo dešava je taj što je nafta glavna ulazna sirovina privrede i ukoliko njena cijena raste, cijena gotovih proizvoda će takođe rasti’, kažu u FXLider-u.
capital.ba
capital.ba
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120160
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6890 times
- Been thanked: 7768 times
- Status: Online
Najzaduženije zemlje svijeta
Glavna vijest u proteklim danima je svakako Grčka koja je zaokupljala novinske stupce, odnosno njena prezaduženost i nemogućnost da isplate dugove evropskim kreditorima.
Kada bi se ipak sagledali dugovi ostalih država svijeta, dug Grčke bi se mogao smatrati smiješnim.
Nevjerovatno, ali istinito najzaduženija država na svijetu jesu Sjedinjene Američke Države čiji dug, iznosi 18,5 triliona dolara. Što znači da po stanovniku SAD duguje 60.000 dolara.
Druga je Velika Britanija, sa dugom od 9,5 triliona dolara. Na trećem Francuska koja duguje 5,7 triliona dolara, a malo manje od nje ima Njemačka, 5,5 triliona.
Dug Grčke koja je ovih dana u centru pažnje iznosi oko 360 milijardi dolara.
Naša zemlja, Bosna i Hercegovina se suočava sa dugom od 9 milijardi dolara.
Kada su u pitanju države iz bivše Jugoslavije Hrvatska je najzaduženija zemlja koja ima dug od 67 milijardi dolara, a Slovenija odmah iza nje, dok Srbija ima ukupan dug koji iznosi 32 milijardi dolara.
Kada bi se ipak sagledali dugovi ostalih država svijeta, dug Grčke bi se mogao smatrati smiješnim.
Nevjerovatno, ali istinito najzaduženija država na svijetu jesu Sjedinjene Američke Države čiji dug, iznosi 18,5 triliona dolara. Što znači da po stanovniku SAD duguje 60.000 dolara.
Druga je Velika Britanija, sa dugom od 9,5 triliona dolara. Na trećem Francuska koja duguje 5,7 triliona dolara, a malo manje od nje ima Njemačka, 5,5 triliona.
Dug Grčke koja je ovih dana u centru pažnje iznosi oko 360 milijardi dolara.
Naša zemlja, Bosna i Hercegovina se suočava sa dugom od 9 milijardi dolara.
Kada su u pitanju države iz bivše Jugoslavije Hrvatska je najzaduženija zemlja koja ima dug od 67 milijardi dolara, a Slovenija odmah iza nje, dok Srbija ima ukupan dug koji iznosi 32 milijardi dolara.
online
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 17 guests