Na bosanski forum svi unose radost. Neko svojim dolaskom, a neko odlaskom. Vraćamo kredite, priređujemo šokiranja i ibrete. Sve znamo, sve umijemo, pomoći hocemo, a možda i nećemo. Spoznajte istinsku draž opcije "quote".
Merlin246 wrote: ↑23 Jan 2019, 08:37
Nista se ne mora, samo nas se od rodjenja uci da se sve mora pa se onda i ponasamo kao ovce.
Sta ja znam i ja sam takvog stava da se nista ne mora, a neznam a li sam upravu, kad nista ne moras osim samo umrijeti, onda opravdas sam sebi ljenost.
Ne znam opet
Pero la suerte se ensañó contigo
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
Ekološke katastrofe česte su u povijesti čovječanstva, ali se rijetko koja može usporediti s onim koja je započeta 1958. godine u Kini. Naime tada je Mao Zedong, vođa Narodne Republike Kine, naredio da se svi vrapci u zemlji moraju ubiti.
Zašto su mu smetali nesretni vrapci? Mao je odlučio kako su vrapci štetočine koji u Kini uopće nisu potrebni. Ono što je on znao je da vrapci jedu previše žitarica i činilo mu se racionalnim kako će njihovo ubistvo značiti više hrane za tada gladni kineski narod.
Jasno je kako Mao nije bio neki veliki ljubitelj životinja, ali je fascinantno da nije baš ništa znao o važnosti hranidbenog lanca i postojanja uloge svake karike u njemu.
Prema Mao Zedongu, vrapci su stali na put ekonomskom razvoju Narodne Republike Kine. Tokom sljedeće tri godine 45 miliona ljudi umrlo je u gladi uzrokovanom lošim upravljanjem ekonomijom, državnim terorom i ekološkom katastrofom, piše Vintage News.
S bubnjevima ih tjerali da lete dok ne umru
Mao Zedong je poduzeo nekoliko masovnih kampanja u pokušaju modernizacije i poboljšanja života u Kini. U tu je svrhu trebala služiti i kampanja protiv vrabaca, koju je smatrao jednim od glavnih dijelova svog programa nazvanog "Veliki skok naprijed".
Taj je ekonomski i socijalni plan bio na snazi od 1958. do 1961. čiji je cilj bio iskoristiti kinesku ogromnu populaciju kako bi se zemlja brzo preobrazila iz poljoprivredne ekonomije u modernu industrijaliziranu.
"Kampanja protiv četiri pošasti" usmjerena protiv štakora, muha, komaraca, ali ponajviše vrabaca. Stanovništvo je poticano da ubija ove životinje što više može.
Ljudi su bili mobilizirani za iskorjenjivanje ptica. Koristili su bubnjeve da bi uplašili ptice pri slijetanju, prisilivši ih da lete dok ne bi umrle od iscrpljenosti.
Ljudi bi rušili gnijezda vrapca i gađali vrapce u zraku. Rezultat kampanje bio je potiskivanje ptica blizu izumiranja u cijeloj zemlji.
Nema podataka o tome koliko je tačno bilo vrabaca u Kini 1958., ali ako je na svakog čovjeka dolazio jedan vrabac, tada ih je bilo više od 600 miliona. Ne zna se niti koliko ih je tačno ubijeno, ali pomor je bio strašan, no to je dovelo i do ogromnih problema sljedeće godine - velikog porasta broja insekata na poljima.
Vrapci su jeli štetočine poput skakavaca, koji su se s njihovim nestankom masovno razmnožili. To je značilo da je ubijanje vrapca bilo kontraproduktivno. Vrapci, činilo se, nisu jeli samo sjeme zrna. Također su jeli i insekte.
Broj skakavaca naglo je porastao, a onda su počeli jesti sve što bi im se našlo na putu. Urod žitarica u većini ruralnih dijelova zemlje dramatično se smanjio, pa je izbila velika glad. Ljudima je ponestalo hrane i milioni su gladovali.
Kineska vlada je službeno objavila da je umrlo 15 miliona ljudi. Međutim, neki stručnjaci procjenjuju da se broj umrlih zapravo kretao između 45 i 78 miliona.
Tabu tema
Velika glad je i danas zabranjena tema u Kini, čak i 50 godina kasnije. Ljudi su počeli jesti druge ljude, roditelji su jeli svoju djecu, a djeca svoje roditelje. Hiljade su ljudi ubijene radi hrane.
U svojoj knjizi "Nadgrobni spomenik", kineski novinar Yang Jisheng procijenio je kako je umrlo više od 36 milona ljudi. Njegova je knjiga ubrzo zabranjena u Kini.
Cilj kampanje ubijanja vrabaca je bio povećati agrikulturnu proizvodnju, ali tokom Velikog skoka naprijed prinosi riže znatno su se smanjili. Možda je Mao Zedong želio pobijediti prirodu, no ona je pobijedila njega - rezultirajući s gladi koja je ubila na milione ljudi.
“Veliki skok naprijed” se danas smatra "velikim korakom unatrag". Trebale su godine da se Kina oporavi od katastrofe i vrati na staro.
Glad je u nekim slučajevima čak korištena kao oružje da se država riješi "nepoželjnih elemenata": religijske vođe, desničari i bogati seljaci su stavljeni na najniži prioritet dostavljanja hrane pa su stoga i umirali u najvećim brojevima.
Neke su seljake službenici smaknuli jer nisu ispunili kvote žetve.Nakon završetka programa, nastupila je svojevrsna de-kolektivizacija pod vodstvom Deng Xiaopinga.
Priča koja je dokaz šta se desi kada nedostaje jedna karika u lancu ishrane.
Vođa je sa svojom naredbom i ni trunom razmišljanja doveo do toliko smrti.
Strašno.
"Nećemo ništa razumeti od hoda sveta ako budemo zamišljali da ljudi uvek postupaju pravedno..."
Više od 150.000 ljudi evakuirano je s puta stada migrirajućih slonova, rekli su kineski funkcioneri. Vlasti u jugozapadnoj pokrajini Junan strahuju od sukoba između mještana i 14 azijskih slonova koji su već mjesecima u pokretu.
Više od 25.000 policajaca u vozilima i pomoću dronova nadzire stado, javili su državni mediji.
Zaštićene životinje napustile su prirodni rezervat u Junanu prije otprilike 17 mjeseci, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Od tada su dospjeli na naslovnice međunarodnih medija zbog pješačenja od 500 kilometara lutajući poljima, selima. Usput su jeli usjeve vrijedne milijune dolara i oštetili objekte.
Kad bi se stado približilo naseljima, ljudi bi privremeno bili preseljeni kako bi se spriječio mogući sukob, jer bi lokalni stanovnici pokušavali zaštititi usjeve i domove.
Životinje su do lipnja stigle do predgrađa glavnog grada pokrajine Kunminga.
Napori da ih se pošalje natrag u rezervat prirode Mengiangzi najprije su propali, ali se, u konačnici, stado okrenulo i krenulo natrag kući.
Wan Yong, koji vodi tim za praćenje slonova, rekao je u ponedjeljak da je stado prešlo Crvenu rijeku i da nastavlja kretanje ka jugu.
Električne ograde, mamci i umjetne ceste korištene su kako bi se osiguralo da ove veličanstvene životinje slijede pravi put.
Do nedjelje navečer stado je od rezervata bilo udaljeno oko 200 km, izvijestio je AP.
Stručnjaci kažu da je nejasno zašto su slonovi napustili svoje izvorno stanište i krenuli na putovanje. Neki su sugerirali da je neiskusni vođa, u svijetu slonova najčešće je to ženka, možda pogriješio u svojim procjenama, dok drugi vjeruju da su slonovi htjeli pronaći novo stanište.
Azijski slon ugrožena je vrsta. Kina ima samo oko 300 divljih slonova, koji uglavnom žive, poput lutajućeg stada, na jugu provincije Junan.
Zar nije bilo lakse i jeftinije uspavat ih i prebacit tako do odredista. Ovako toliko ljudi ispasta zbog selidbe 14 slonova. Mora da i oni misle vidi ovih budala