Kome je još EU atraktivna?

[Socrates]

Manje od pola bosanskog duga je Svjetskoj Banci i IMF-u.

[posmatrac]

Sve pod sapom istih ljudi.

[Socrates]

I sto se tice kredita IMF-a za Bosnu, kamata je 5.2%, sto i nije nesto visoko, uzimajuci sve u obzir.

Druga stvar je sto bi svi pare za dzaba.

[posmatrac]

Hjoj Boze, mi bi smo da se borimo protiv nacionalista kao sluga krunog kapitala( sto je uradio MAo u Kini, kad je slupap fasiste, kao sto je Tito radio kad je slupao fasiste) pa da racionalnom odgovornom politikom, izvoceci svoju robu vani, postanemo vremenom koliko toliko neovisni ili 20 puta manje ovisni o stranim kreditima, i da se vremenom predstavimo kao ravnopravan partner u vanjsko trgovinskoj razmjeni, sto je logicno da ne odgovara krupnim kapitalistima kojima odgovaramo samo ovako jadni i slabi
Bjezi, odoh gledati utakmicu, pricas nelogicne stvari.

[Socrates]

Nista ti ne razumijes. Bolje iskljuci mozak for the time being.

[posmatrac]

BAs si me raznio logicnim argumentima, nego je super sto si otisao u Kanadu i naucio engleski, inace bi bilo Njiha i Unidje

[Socrates]

Evo, izvod iz artikla iz prosle godine, sa Slobodna Bosna portal. Sada je malo veci dug u odnosu na BDP, ali je i dalje veoma nizak u Bosni.

Kamate na pozajmicu dobijenu od Svjetske Banke su zapravo smijesne. Bravo za pregovarace. Prije nego sto pocnes da lupas bajke za Crvendace, malo se informisi.

"Javni dug države BiH, vanjski i unutrašnji, trenutno iznosi tek trećinu bruto domaćeg proizvoda. U usporedbi s državama bivše Jugoslavije, BiH je i u apsolutnom i u relativnom smislu najmanje zadužena država. Primjerice, javni dug Srbije premašio je 25 milijardi eura, (74 posto BDP-a), što će reći da je Srbija po glavi stanovnika dvostruko zaduženija od BiH. Još bolje stoji u usporedbi s Hrvatskom čiji je javni dug skoro tri puta veći od javnog duga BiH.

Mjereno po glavi stanovnika, BiH spada u grupu najmanje zaduženih država u jugoistočnoj Evropi. Najzaduženija je Grčka, čiji javni vanjski dug premašuje 175 posto bruto domaćeg proizvoda, dok vanjski dug BiH iznosi svega 33 posto bruto domaćeg proizvoda. Po ovom kriteriju, Grčka je skoro šest puta zaduženija od BiH.

No, visina javnog duga i njegov udio u BDP-u samo su jedan fragment cijele slike. Da bi se cijela slika izoštrila, potrebno je pogledati strukturu javnog duga, uvjete pod kojim je nastao i rokove dospijeća. U tom pogledu, BiH stoji neuporedivo bolje i od Srbije i od Hrvatske. Naime, 83 posto javnog duga BiH čine dugoročni krediti s izrazito niskom kamatom od 0,8 do 1,7 posto. Riječ je uglavnom o povoljnim kreditima Svjetske banke, EBRD-a i EIB-a, koje će BiH vraćati tokom idućih 20 i više godina."

[posmatrac]

Ne kontam zasto dezurno blebetalo brani Bih, kada se i na onoj tabeli u emisji vidi da je Bih manje zaduzena i od Srbije i od Hrvatske( niko to ne spori), pa se ne radi samo o dugu ( duguju i one najbogatije drzave svijeta) nego o nemogucnostima suklado razvoju privrede iz kojih se taj dug moze vracati.

Emisija ne govori samo o Bih, nego o citavom ex Jugo prostoru, pa je taj manji dug Bih u odnosu na Hrvatsku i Srbiju nije pokazatelj snage privrede( hoces da kazes da je u Bih veci standard zivota nego u Hrvatskoj koja je od tih dugova izgradila 300 km autoputeva ), imajuci u vidu da smo godinama kad smo izasli iz rata primali onolike donacije koje nismo morali vracati.
Posto su tebi tako pametnom drazi kapitalisticki izrabljivaci i fasisti, evo ti liste najsiromasnijih drzava u Evropi
10. Rumunija ($18,635) - Skoro 44% rumunske populacije živi u ruralnim područjima gdje je zastupljeno veliko siromaštvo (foto 1).

9. Rusija ($18,408) - Rusija pato zbog velike nejednakosti u bogatstvu. Dok manjina uživa u kraljevskom životnom stilu milioni ljudi trpe loše posljedice siromaštva (foto 2).

8. Hrvatska ($18,314) - Postotak stanovništva ispod granice siromaštva u stalnom je porastu u Hrvatskoj (foto 3).

7. Bjelorusija ($15,633) - Iako je siromaštvo u Bjelorusiji smanjeno, pred njima je još uvijek dug put na ovom planu (foto 4).

6. Bugarska ($14,870) - Jedna od najsiromašnijih zemalja, ne samo u EU nego i na Balkanu (foto 5).

5. Crna Gora ($11,800) - Crnogorska privreda se prvenstveno zasniva na pružanju usluga. Međutim, populacija ispod granice siromaštva koja je u 2003. godini iznosila 12,2 posto, pala je na 6,6 posto u 2010. godini (foto 6).

4. Srbija ($11,553) - korupcija i zastarjela infrastruktura doprinijeli su siromaštvu u ovoj zemlji (foto 7).

3. Makedonija ($10,718) - Siromaštvo ruralnog stanovništva u Makedoniji negativno utiče na ekonomski razvoj ove zemlje. Ruralna područja ove bivše jugoslovenske zemlje dom su za dvije trećine najsiromašnijeg stanovništva (foto 8).

2. Albanija ($9,903) - Zastarjela i neadekvatna infrastruktura Albanije doprinosi lošem poslovnom okruženju što se reflektuje na nedostatak stranih investicija (foto 9).

1. Bosna i Hercegovina ($8,590) - Siromaštvo u Bosni i Hercegovini je u značajnoj mjeri izraženije u odnosu na susjedne zemlje (foto 10).

Tebi tako ogranicenom ne valjaju Komunisti u cije vrijeme je Bih imala najveci izvoz i suficit u vanjsko trgovinskom poslovanju.
Ne znas ti ni o cemu pricas neznalice

[Julia-Klara]

Meni je zanimljiva vala, ako ni zbog cega drugog ono zbog posla

[Socrates]

Ne kontam zasto dezurno blebetalo brani Bih, kada se i na onoj tabeli u emisji vidi da je Bih manje zaduzena i od Srbije i od Hrvatske( niko to ne spori), pa se ne radi samo o dugu ( duguju i one najbogatije drzave svijeta) nego o nemogucnostima suklado razvoju privrede iz kojih se taj dug moze vracati.

Emisija ne govori samo o Bih, nego o citavom ex Jugo prostoru, pa je taj manji dug Bih u odnosu na Hrvatsku i Srbiju nije pokazatelj snage privrede( hoces da kazes da je u Bih veci standard zivota nego u Hrvatskoj koja je od tih dugova izgradila 300 km autoputeva ), imajuci u vidu da smo godinama kad smo izasli iz rata primali onolike donacije koje nismo morali vracati.
Posto su tebi tako pametnom drazi kapitalisticki izrabljivaci i fasisti, evo ti liste najsiromasnijih drzava u Evropi
10. Rumunija ($18,635) - Skoro 44% rumunske populacije živi u ruralnim područjima gdje je zastupljeno veliko siromaštvo (foto 1).

9. Rusija ($18,408) - Rusija pato zbog velike nejednakosti u bogatstvu. Dok manjina uživa u kraljevskom životnom stilu milioni ljudi trpe loše posljedice siromaštva (foto 2).

8. Hrvatska ($18,314) - Postotak stanovništva ispod granice siromaštva u stalnom je porastu u Hrvatskoj (foto 3).

7. Bjelorusija ($15,633) - Iako je siromaštvo u Bjelorusiji smanjeno, pred njima je još uvijek dug put na ovom planu (foto 4).

6. Bugarska ($14,870) - Jedna od najsiromašnijih zemalja, ne samo u EU nego i na Balkanu (foto 5).

5. Crna Gora ($11,800) - Crnogorska privreda se prvenstveno zasniva na pružanju usluga. Međutim, populacija ispod granice siromaštva koja je u 2003. godini iznosila 12,2 posto, pala je na 6,6 posto u 2010. godini (foto 6).

4. Srbija ($11,553) - korupcija i zastarjela infrastruktura doprinijeli su siromaštvu u ovoj zemlji (foto 7).

3. Makedonija ($10,718) - Siromaštvo ruralnog stanovništva u Makedoniji negativno utiče na ekonomski razvoj ove zemlje. Ruralna područja ove bivše jugoslovenske zemlje dom su za dvije trećine najsiromašnijeg stanovništva (foto 8).

2. Albanija ($9,903) - Zastarjela i neadekvatna infrastruktura Albanije doprinosi lošem poslovnom okruženju što se reflektuje na nedostatak stranih investicija (foto 9).

1. Bosna i Hercegovina ($8,590) - Siromaštvo u Bosni i Hercegovini je u značajnoj mjeri izraženije u odnosu na susjedne zemlje (foto 10).

Tebi tako ogranicenom ne valjaju Komunisti u cije vrijeme je Bih imala najveci izvoz i suficit u vanjsko trgovinskom poslovanju.
Ne znas ti ni o cemu pricas neznalice

Dezurno blebetalo si ti, jer si ti prvi poveo pricu o dugu i nekom Grabovcu, i kako nas izrabljuju, a zapravo pozajmice koje je Bosna uzela nisu uopste izrabljivacke, nego cak i povoljne, kada se uzmu u obzir sve okolnosti.

Siromastvo je druga prica, ali mozda i rat ima neke veze sa tim, genijalac.

[Socrates]

A to o komunistickom suficitu i ostale bajke za male Crvendace prosipaj nekom drugom, jer to nikakve veze sa zdravom pamecu nema.

[posmatrac]

Blebetalo ograniceno, ne moze dug koji se ne moze sukladno nerazvijenim privredama, koje su opuhali lokalni kriminalci i sluge krupnog Kapitala( koji ih raznim mehanizmima ostavljaju na vlasti), nikako smatrati povoljnim, jer ce te dugove morati placati gradjani iz svog dzepa, jer ce zbog nekakvih povecanja akciza i drugih poreza ( da bi domaci izdajnici mogli da vracaju dugove i da finansiraju svoje uhljebe ) koje sugerise upravo MMf i svjetska banka , gradjani ici u jos vece siromastvo, iz kojeg se nece izvuci u narednih 100 godina.
Jest, u rat su na uvukli Komunisti,a ne nacional kriminalci( demokrate) i sluge Kapitalizma.

Juga je takodjer izasla iz rata, pa smo 60tih godina prosloga vijeka imali najveci provredni rast u Evropi, krediti su se gurali tamo gdje treba, primjer Bih koja je u odnosu na ovo stanje danas bila CAlifornija dovoljno govori.

[Socrates]

Nijedan dug nije pozeljan, ali tek dugovi Jugoslavije su bili opsta katastrofa. Sad su vas stigle te ekonomske genijalnosti sistema samoupravljanja.

Ne ogleda se to samo u sumama novca, nego i u privredi koju niste liberalizovali kada je za to vrijeme bilo, I kada je tranzicija mogla biti uradjena pametnije.

Da su komunisti imali prilike da se zaduzuju jos nekoliko decenija, danas bi dug bio u trilionima, my economically challenged friend. Svi pokazatelji govore o tome.

I to sve pod krinkom samoupravljanja. Da je sistem bio zaista ono za sto se predstavljao, ne bi nikakvih dugova ni trebalo biti. Ali, tebi to crtati je malo tezi zadatak.

[posmatrac]

Haha, pa ti kad zines lazes, bubas stvari koje ti padnu na pamet, bez pojma o onome o cemu se trudis da izneses " misljenje".

Dovoljno je uporediti snagu privrede komunisticke Jugoslavije i cinjenicu da je onolika drzava imala ( da se vrijednost dolara nije prepolovila) 20 puta manje dugova, pa da ti se covjek nasmije na takve nebuloze koje pises


Jeste, liberalizacija bi nam pomogla kao i sto danas cini po svijetu da budemo jeftina radna snaga zapadnim centrima moci koji bi nam pokupovali preduzeca i kojima bi irgetili za 3 puta manje dnevnice, da bi njihov Kapital mogao da raste.

Upravo zbog tog liberalizma nas MMF i svjetska banka guse, da bi nas toliko oslabili i da njihovi izrabljivaci vremenom zamjene nase , pa cemo se sa sjetom sjecati vremena kada su KAkir i Dodik vedruili i oblacili ovdje, ako se do tad svi ne preselimo u Njemacku, bausteli i farbanje zidova nam je zagarantovano

[Socrates]

Sad vec lupetas bezveze, Crvendac.

Kolika je bila inflacija u Jugoslaviji od Titove smrti? Ako imas tri ciste o bilo cemu, to bi bilo dovoljno. Trebala je ta inflacija i prije da se vidi, ali Tito nije dao devalvaciju dinara.

I malo je poglupo, zapravo ekstremno glupo, kada pricas o baustelama iz ove perspektive kada su jedna od najvaznijih tacaka prezivljavanja jugoslovenske privrede na nikakvim osnovama upravo bili ljudi koji su otisli u inostranstvo da rade.

[Socrates]

John B. Allcock pise da je 1971, 21.5% jugoslovenske radne snage radilo u inostranstvu.

Eto ti te tvoje ekonomije. I ublehe of ekonomije.

[Bla]

[posmatrac]

Jadan ne bio samo dugovi Srbije, Hrvatske( oni sami 4 puta veci dug ) i Slovenije su danas veci nego dugovi citave SFRJ zajedno, trendovi zaduzivanja nisu porasli nakon smrti Tita nego u periodu od 1975-80te, a inflaciju smo imali zbog manipulacija MMFa i svjertke banke sa dolarom, pa su nas se dugovi uduplavali, pa smo morali davati duple novce za kupovinu uvoznih sirovina, sto je vec bio uvod u spoljno razbijanje Jugoslavije

Jest, mnogo je bolje ici irgetiti na njemacki baustel, posebno onim ljudima koji ni u ludilu nisu mislili da ce se ikada baviti gradjevinom, kojima je onemoguceno da u svojim zemljama zive od svoga rada

[posmatrac]

Evo malo pojedinosti, kako se zivjelo u SFRJ, koja je u mnogim stvarima bila preteca danasnje Eu

Racionalni ljudi žale za tržištem. Tržište od 22 milijuna ljudi daje više prilika za zaradu. Omogućuje proizvodnju većih serija proizvoda sa nižim konačnim cijenama – "ekonomija obujma" kazuje da se stanoviti fiksni troškovi smanjuju utoliko više što je konačni broj proizvoda veći. Carine i druge prepreke su manje. Danas imamo tržište od 550 milijuna ljudi koje je dvadesetak puta veće od jugoslavenskog. No, na tržištu Unije mi smo najnerazvijeniji, a na tržištu Jugoslavije bili smo najrazvijeniji. Hrvatska je bila "admiralski brod".

Socijalna prava Zdravstvo i školstvo bili su besplatni. Liste za čekanje bile su kraće. Radno je mjesto bilo sigurno kao smrt - praktički vam ga nitko nije mogao oduzeti.

Neke stvari koje vam današnja policija riješi u roku nikad, milicija je rješavala u roku odmah. Nisu se pretjerano morali brinuti oko ljudskih prava, neovisne kontrole, i sl. Pendrek su zvali "odgojna palica" što izaziva opravdano moralističko zgražanje, ali u stanovitom broju slučajeva prikraćuje put do otkrivanja počinitelja. No milicioneri nisu bili samo fizikalci. Milicija se prije bavila i metafizikom, to jest ontologijom i spoznajnom teorijom. "Istina – je ono što milicija traži da joj kažete" veli jedna definicija istine iz tog vremena.

Kontejneri Nikada ni jedan čovjek nije u SFRJ viđen da kopa po kontejnerima. Danas nema kontejnera koji svakoga jutra ne okuplja mnoge nesretnike, koji u njemu traže plastične boce, zavežljaje koje im ostavljaju dobri ljudi, ili čiste vrećice sa hranom koje ostavlja Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarovic


Natjecanje naroda Jugoslavija je bila neka vrsta natjecateljske arene za brojne narode. Svi koji su živjeli u njoj natjecali su se s nekima drugima. Natjecanje je uvijek dobro, ako se odvija u fair uvjetima. Očito je da su, recimo, utakmice Zvezde i Dinama, Hajduka i Partizana, Hajduka i Zvezde – da se zadržimo samo na hrvatskosrspkim relacijama – bile "više od igre". Odigravale su se pred prepunim stadionima, uvijek u uzavreloj atmosferi sudnjega dana. Utakmice "velike četvorke" bile su tako magnetične da ih danas, kao argumet za obnovu jugolige, koriste čak i najfanatičniji protivnici Jugoslavije, npr Ćiro Blažević, poznatiji kao Miroslav. Slična su natjecanja bila i u drugim sferama sporta i života – košarci, atletici, itd. i što je najvažnije, gospodarstvu. Svi su htjeli dokazati da su bolji. Jugoslavenska nogometna liga bila je neusporedivo kompetitivnija od svih današnjih nacionalnih liga - ona je bila ono što Milanović naziva "Bundesliga". Iz nje je Dinamo osvojio kup velesajamskih gradova a Crvena Zvezda kup prvaka i interkontinetnalni kup, dok su naši klubovi dolazili u visoke faze završnica europskih kupova. Danas klubovi niti jedne države iz regije ne mogu ni sanjati o četvrtzavršnici europskih kupova.

Omladinske radne akcije Danas ljudi ne vole raditi ni kad im se plati – nekoć su na radne akcije diljem Jugoslavije hrlile tisuće i tisuće mladih ljudi, kojima je to bilo jedinstveno iskustvo. Rad, kolektivno zajedništvo, idealizam, glazba, ljubav, žuljevi, disciplina, pobuna, simboli – sve je bilo na radnik akcijama, i što je najvažnije, odlazak od roditelja u svijet slobode. Oni koji su bili na njima, i danas ih pamte kao jedno od najljepših iskustava života.


Kinematografija
Jugoslavenske su republičke kinematografije, razmjerno male, činile jednu razmjerno srednju ali ne i osrednju. Jugoslavenski su filmovi dobivali nagrade u Veneciji, Berlinu, Cannesu, Karlovym Varima, pa čak i Oscara. Vanjski dug Jugoslavija je 80-ih upalila sve crvene alarme zbog vanjskog duga koji je narastao na 20 milijardi dolara. Bila je to predratna situacija. Iako je riječ o dugu države a ne općem dugu, valja imati na umu da su današnje republike bivše Jugoslavije dužne preko 170 milijardi

Zaposlenost Sr Hrvatska imala je 1980 oko 78 tisuća nezaposlenih. To je 4 puta manje no danas .
Jednopartijski sustav ne omogućava nego blokira politčku slobodu. No on se u nekim pitanjima pokazivao znato efikasniji od današnjega. Recimo, tri zadnja premijera SR Hrvatske bili su menadžeri koji su vodili sustave od 20 000 ljudi. Ante Milović vodio je Đuru Đakovića, Petar Fleković INU, ing Ante Marković . Marković je Končar preuzeo kao tvrtku sa 500 ljudi, pa od nje napravio giganta koji zapošljava 25 000 ljudi, od toga 4500 inženjera, magistara i doktora znanosti. Končar je izvozio svoje proizvode visoke tehnollogije diljem svijeta. Pod Bagom, Končar je pao na 4500 ljudi.

Jugoslavija je imala napredne tehnologije - u Zavodu Soko u Mostaru 1989. dovršavan je nadzvučni avion. Danas ista tvornica radi škrinje za meso. U jednostanačkom sustavu odluke se provode s manje otpora, jer nema koalicijskog dogovaranja, prenemaganja, trgovanja, opstrukcije. Krađa i korupcija Bile su neusporedivo manje nego danas. Svi pojavni oblici, izuzev onih koji su vezani za prirodu sustava, postojali su kao zametak ovoga što se danas razvilo do čudovnišnih razmjera. No neki pojavni oblici krađe i korupcije mogući su samo u kapitalizmu, poput menadžerskih kredita, kredita s deviznom klauzulom, uništavanja tvornica kako bi se dobili placevi, i sl. Kult bezličnosti Osim kulta ličnosti vladao je i kult bezličnosti, pa su pojave individualizma bile osuđivane kao buržoaske. Igor Mandić s leptir mašnom početkom 70-ih bio je predmet općeg društvenog zgrazanja

[Socrates]