Nakon škotskog referenduma i drugi pokreti za nezavisnost u Evropi traže svoju medijsku pažnju. A u Italiji, zemlji koja se ujedinila tek 1861. godine, ima ih najviše, piše BBC. Pokret za neovisnost Venecije, prevođen bogatim poduzetnikom Gianlucom Busatom, nedavno je bio na naslovnicama zahvaljujući neobvezujućem on-line referendumu na kojem je 87 posto sudionika glasalo za nezavisnost.
Dva sata vožnje na istok nalazi se Trst, još jedan grad koji ima svoj pokret za nezavisnost.
Trst je oduvijek imao kulturno raznoliku historiju. Stoljećima je bio dio Habsburške monarhije, a nakon Drugog svjetskog rata Churchillova južna predstraža na Željeznoj zavjesi.
Odmah nakon rata Trst, tada na granici s komunističkom Jugoslavijom, priznat je kao slobodna država po međunarodnim zakonima, iako je ostao pod vojnom upravom još sedam godina, a 1954. vraćen je Italiji.
Za članove Pokreta za Slobodni teritorij Trsta, koji zadnjih mjeseci okuplja od dvije do osam hiljada ljudi na svojim skupovima, grad je pod okupacijom.
U palači iz 19. stoljeća, Vito Potenza sanja o oslobođenju. Tri crvene zastave, koje odražavaju tršćanski historijski grb, vise mu s prozora. Znak njegova pokreta svuda je, na šalicama, privjescima, na njegovoj facebook stranici.
-Borimo se za prava ljudi Slobodnog teritorija Trsta. Borimo se protiv talijanske vlade - kaže Potenza.
Ovdje, gdje se venecijski spritz koktel poslužuje sa slovenskim sirom, a cappuccino s bečkim šlagom, mnogi će se prvo identificirati kao Tršćani, a tek onda kao Italijani.
Nekoć je ovaj grad bio velika habsburška luka. Na središnjem trgu Piazza dell'Unita, tri strane krase monumentalne austrougarske zgrade. S četvrte je more.
Katolička crkva svetog Ante odmah je pokraj srpske pravoslavne crkve na Grand Canalu. Sinagoga je udaljena dvije minute. "Mi smo multikulturalni ljudi", kaže Potenza, koji je sam italijanskog i hrvatskog porijekla.
Njegov Pokret za Slobodni teritorij Trsta traži nezavisnost grada i okoline i uvođenje italijanskog, slovenskog i hrvatskog kao ravnopravnih službenih jezika.
-Italija je dugo suzbijala našu kulturu - kaže Potenza. U fašističkim 20-im i 30-im godinama slavenska populacija bila je izložena prisilnom programu italijanizacije.
Potenza i njegovi sljedbenici uvjereni su da je Trst po međunarodnim zakonima slobodan grad. Pozivaju se na povelju Vijeća sigurnosti iz 1947. godine, koja je priznala Trst i okolinu kao slobodnu državu.
Taj slobodni teritorij nije nikad postojao u praksi. Tojekom sedam godina tršćanske nezavisnosti gradom su upravljale Britanija, Amerika i Jugoslavija. Sve do Londonskog sporazuma 1954., kad je veći dio teritorija vraćen Italiji.
Takva odluka bila je nezakonita, uvjeren je Potenza. "Šezdeset godina Italija nam nameće svoj suverenitet. Sporazum iz 1947. je zakon, to je ustav našeg područja", naglašava.
Njegov kolega Giorgi Desckovich Deschi entzuzijastično se slaže. "Trst je Jeruzalem hladnog podneblja", govori.
-Ja sam kulturološki Italijan, ali u sebi nosim hrvatske, venecijanske i slovačke gene. Ovaj grad može objediniti sve te karakteristike - dodaje. Smatra kako bi Trst mogao biti snažan simbol za budućnost gdje bi sve religije, svo znanje i sva umjetnost egzistirali u suglasju.
Potenza dodaje i ekonomske, a ne samo kulturne razloge. Trst je međunarodno važna luka, a sve joj prihode uzima talijanska država.
-Italija će neupitno nazadovati, zašto bi Trst nazadovao s njom - pita se.
A što je s većinom stanovnika, koji su savršeno zadovoljni s time što su Tršćani i Italijani. Potenza sliježe ramenima: "Oni ne mogu negirati zakon". To je samo pitanje vremena, smatra.
Potenza kaže da je zadnjih godina nekoliko puta pisao UN-u tražeći priznanje slobodnog statusa Trsta. Nijednom nije dobio odgovor.
I većina građana nije impresionirana njegovim argumentima. "Nisu normalni", kaže vlasnik kafića u centru grada. Drugi sarkastično dodaje: "Ja vjerujem samo austrougarskoj upravi".
Bez obzira na to, Potenza i Deschi puni su nade. Škotski referendum otvorio je vrata drugim pokretima za nezavisnost, iako Potenza ne voli poređenje sa Škotima. "Nije to uporedivo. Mi ne tražimo nezavisnost. Mi već jesmo neovisni", ističe on, a prenosi Index.hr.
![Forum [Bot]](./images/ranks/s.png "Forum [Bot]")
